Obama zaokupljen problemima u privredi SAD

12.11.2008. / 8:39

VAŠINGTON, Najavljeni izostanak novoizabranog američkog predsjednika Baraka Obame sa samita političkih vođa 20 najrazvijenijih zemalja svijeta (G20), 15. novembra u Vašingtonu, nije iznenađujući, imajući u vidu da je naredni šef američke države sada najviše usmjeren na sagledavanje krizne situacije u domaćoj privredi, ocijenjuju juče komentatori u Vašingtonu.
 Poozivajući se na izjavu poznatog tv voditelja Luelina Kinga, ocijenjuje se da će Obama odmah po preuzimanju vlasti, 20. januara iduće godine, morati da predloži paket ekonomskih stimulansa za pomoć sve tromijoj domaćoj privredi.
 King smatra da će Obamin ekonomski paket najveću pažnju posvetiti oštrijoj kontroli rada Volstrita, (Wallstret) kao i ukazivanju pomoći autoindustriji iz Detroita, koja je u velikoj krizi.
 Rješavanje tekućih problema u trgovini SAD sa svetom, kao i otvorena pitanja u energetici i zdravstvu biće, prema ocijeni Kinga, u drugom planu.
 Obama je prošle sedmice u Čikagu, gde je njegovo stalno prebivalište, već ukazao na dramatičnu ekonomsku situaciju u zemlji, podsjetivši da je u domaćoj privredi tokom proteklih 12 mjeseci izgubljeno oko 1,2 miliona radnih mjesta i da sada 10 miliona ljudi, ili oko 6,5 odsto radno sposobnih Amerikanaca, nema posao.
 Novoizabrani predsjednik se prilikom razgovora sa članovima svog savetodavnog tima za ekonomska pitanja čvrsto založio za usvajanje programa pomoći američkoj srednjoj klasi, putem otvaranja novih radnih mjesta i nadoknade za nezaposlene radnike.
 Nova američka administracija mora, kako je naglasio Obama, da spreči širenje tekuće finansijske krize na druge sektore domaće privrede, kao i da ukaže pomoć malim preduzetnicima i lokalnim vladama.
 Posebnu pažnju je Obama tom prilikom posvetio domaćim proizvođačima automobila koji, kako je naglasio, predstavljaju kičmu američke industrije i zbog toga će od njegove administracije dobiti dodatnu finansijsku pomoć.
 Tri giganta američke autoindustrije – “Dženeral motors”, “Ford” i “Krajsler” – zatražili su krajem prošle sedmice od vlade finansijsku pomoć, u vidu pozajmice od 50 milijardi dolara, što je dvostruko manje od sume koju je prošlog mjeseca Kongres SAD odobrio za te i neke druge kompanije koje su u krizi zbog pada prodaje i velikih poslovnih gubitaka.
 Spremnost Obame da subvencijama dotira domaće proizvođače, kao i signali da bi njegova administracija mogla da uvede i neku vrstu trgovinskih ograničenja, već je izazvala burne reakcije u Evropi.
 Britanski premijer Gordon Braun stavio je do znanja, kako prenosi glasilo londonske poslovne elite “Fajnenšel tajms”, da bi uvođenje protekcionizma od strane Vašingtona bila “pogubna mjera”.
 Braun je istovremeno upozorio da je svjetu sada hitno potreban “novi, opšti trgovinski sporazum” i da bi  “uvođenje protekcionizma” moglo da se, u budućnosti, pretvori “u duboku (ekonomsku) depresiju”, navodi list.
 Vođe američke Demokratrske stranke, uključujući i Obamu lično, u protekloj predizbornoj kampanji su, inače, učestano kritikovali  mnoge domaće kompanije zbog “izvoza” radnih mjesta u Kinu i druge zemlje sa brzo rastućim privredama i znatno nižem troškovima radne snage u odnosu na SAD.
 Takve izjave Obame i njegovih partijskih kolega “mirišu” na protekcionizam, ocenjuje “Fajnenšel” i zaključuje, citirajući mišljenje britanskih zvaničnika, da bi takav pristup nove vašingtonske administracije samo dodatno produbio ionako dramatičnu krizu u svjetskoj ekonomiji. Glas Amerike