Capital.ba

Njemačka: Razotkrivene ogromne zarade na PCR testovima

10.01.2023. / 9:09

BEFRLIN – Zdravstvena osiguranja i država su u Njemačkoj plaćali PCR testove na koronu daleko više nego što je bilo realno, pokazuje novinarsko istraživanje lista “Zidojče cajtung”.

FOTO: Agencije

Prosječni građanin za njih nikad nije čuo jer sa njima nema direktna posla. Ali, ljekari i klinike imaju. Ove laboratorije godišnje analiziraju milione uzoraka, zbog sumnji na hepatitis, grip ili koronu.

Zahvaljujući pandemiji, proteklih je godina u laboratorijskoj branši vladala zlatna groznica. Recimo, Sonik Heltker je u između jula 2020. i juna 2021. više nego utrostručila dobit, s 82 miliona evra na 274 miliona.

Za to su, kako Sonik piše u godišnjem izv,eštaju, zaslužni i PCR testovi na koronu. Branša zanimljiva investitorima

Istraživački tim javnih servisa WDR, NDR i lista “Zidojče cajtung” analizirao je preko hiljadu stranica internih dokumenata Ministarstva zdravstva, u kojima se radi najpre o plaćanju naknada za PCR testove.

Za analiziranje testova na grip i slične uzročnike bolesti laboratoriji su dobijali oko 20 evra od zdravstvenih osiguranja. Za PCR testove na koronu su dobijali čitavih 59 evra.

Dokumenti pokazuju da je lobističko udruženje ALM uspješno radilo na tome što duže održi tako visoke cijene za analizu PCR-testova. ALM je pokušao da isključi veterinare, zubare ili apotekare iz sprovođenja testova.

Dokumenti otkrivaju i da je lobiranje ALM dijelom zaslužna za to što su Savezna vlada i zdravstvena osiguranja u protekle tri godine možda neopravdano potrošili milijarde evra na plaćanje PCR testova.

Rutinska je stvar da Ministarstvo zdravstva, posebno u uslovima pandemije, šalje nacrte zakona ili odredbi osiguranjima, klinikama ili organizacijama koje tema pogađa. Nacrte pravila dobijao je i ALM.

Predsjednik te asocijacije Mihael Miler znao je, pokazuju dokumenti, da kroz samo nekoliko sati odgovara ministarstvu sa prijedlozima izmjena zakona i odredbi.

Jasno je da su njegovi dopisi završavali na stolu bivšeg ministra zdravlja Jensa Špana iz redova demohrišćana. Jer, u dokumentima su Milerove poruke na kojima je rukom bilješke zapisivao Špan lično.

“Molim da se u avgustu organizuje video-konferencija sa ALM”, glasi jedna od njih.

Špan nije bio rječit na upit WDR, NDR i “Zidojčea”. Naveo je da više nema pristup papirima i dokumentima na osnovu kojih bi mogao da prouči to što ga novinari pitaju.

Već u aprilu 2020. je Ministarstvo zdravlja planiralo da i veterinarske laboratorije učestvuju u analizi PCR testova, kako bi moglo da se sprovodi više testova.

Ali, 21. aprila 2020. je Miler poslao dopis Španu kojim oštro protestuje:

“Predviđeno davanje dozvole veterinarkama i veterinarima (…) nije ni potrebno, a ni prikladno i zato smo protiv toga. Veterinarima za to nedostaju potrebne sposobnosti i znanja”, tvrdio je on.

Veterinari su na kraju bili “izbrisani” iz pravilnika o testovima. Predstavnici veterinarske medicine do danas su ljuti zbog toga. Između ostalog jer znaju da su usluge mogli ponuditi jeftinije, te da su tako veliki kapaciteti za sprovođenje PCR testova ostali neiskorišćeni.

Šef ALM-a Miler od 16. decembra nije odgovorio na upit novinara. Preko jedne saradnice je poručio da mu za pripremu odgovora trebaju četiri sedmice.

Kako je šef ALM-a postupao, pokazuje primjer iz juna 2020. Tada je nadležno zdravstveno tijelo odlučilo da zdravstvena osiguranja za PCR test od jula 2020. više ne moraju da plaćaju 59 evra, već 39,40 evra.

U narednim danima Miler u dva dopisa ministru Španu moli da se odluka stavi van snage. Kako je pisao, “male laboratorije” neće moći ni da pokriju troškove ukoliko se cijena obori.

Potom je 26. juna 2020. održan susret Špana i Milera, te je nedugo nakon toga Ministarstvo zdravlja objavilo da Vlada neće snižavati naknadu za PCR testove. Špan nije želeo da o tome priča, već je uputio na Ministarstvo. Ali ni tamo novinari nisu dobili odgovor.

U novembru 2020. je Ministarstvo zdravlja htjelo da i zubarima dozvoli da obavljaju testiranja.

Samo dan nakon toga Miler piše Ministarstvu:

“Smatramo da za prihvatanje (…) zubara i veterinara nema potrebe”, napisao je.

Na kraju su i zubari bili izbačeni iz finalnog teksta vladine odredbe o sprovođenju korona-testova.

U novembru 2021. (tada je cijena testa već bila malo snižena), ministarstvo je planiralo da uključi apotekare i kućne ljekare u postupak analize brzih PCR testova u njihovim ordinacijama – i to po cijeni od 30 evra po testu.

Miler je dobio nacrt odredbe, i opet pisao Ministarstvu, tvrdeći da ljekari i apotekari za to “nisu stručno obučeni”, te da ne poznaju zakonsku regulativu. I zato on na planove ministarstva “gleda kritički”, te dodaje da ga odbacuje.

Tri sedmice kasnije objavljena je nova odredba savezne vlade o testovima, bez planiranih brzih PCR testova.

Šef ALM-a Miler je u svojim dopisima u više navrata prijetio da snižavanje cijena testova povećava “rizik” da “medicinske laboratorije obustave” analize testova na koronu.

To je bila prijetnja izrečena usred pandemije.

No, kad je visina naknade za testove bila zaista smanjena, porasli su i kapaciteti – očigledno je analiza testova i po nižim cijenama i dalje isplativ posao.

Kako pišu istraživački novinari ovog lista, državni budžet i zdravstvena osiguranja do sada su izdvojili oko šest milijardi evra za PCR testove.

Danas laboratorije dobijaju 30 evra po testu, i to uključujući transport, logistiku i druge troškove.

“Djelovalo mi je da su troškovi bili previsoki”, rekao je novinarima socijaldemokratski ministar zdravlja Karl Lauterbah, koji je naslijedio Špana poslije poraza demohrišćana na izborima.

“Onda sam smanjio troškove za više od polovine. Uprkos tome ponuđači izlaze na kraj sa novcem. Stoga troškovi nikako ne mogu biti viši od onoga što trenutno plaćamo”, dodao je Lauterbah. Dojče vele

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!