Capital.ba

Nema uslova za sniženje kamata

20.02.2009. / 8:10

postoSARAJEVO,  Bankari neće uslišiti apele predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, guvernera Kemala Kozarića i entitetskih vlada da snize kamate na kredite, jer za to, kako tvrde, nema uslova.
 
“Sadašnje kamatne stope nisu nikakav hir, zloupotreba ili iskorištavanje pozicije nego posljedica prilika na tržištu”, kaže Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke Banjaluka i član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH.
Bajić tvrdi da su banke spremne da preuzmu dio tereta u aktuelnoj krizi, ali u mjeri u kojoj to neće ugroziti njihovo poslovanje. Konstatuje da značajan pad referentne kamatne stope EURIBOR ne može biti razlog za smanjenje kamata u BiH.
“EURIBOR nije više tržišna kamatna stopa budući da prema njoj niko više ne trguje u Evropi”, ističe Bajić.
Dodaje da su izvori finansiranja banaka suženi i da su one uglavnom orijetnisane na domaće izvore, prije svega na depozite. Međutim, ulazne kamate su u takvim slučajevima pet do šest posto zbog čega i kamatne stope za kreditne plasmane ne mogu biti niske. Bajić negira da među bankama ima oligopola, odnosno dogovaranja o visini kamatnih stopa, te navodi da među četiri-pet banaka koje kontrolišu 80 posto tržišta BiH vlada velika tržišna utakmica.
“Nema potrebe za dogovoranjem. Osim toga, banke dolaze iz različitih zemalja, udaljene su jedne od drugih, a postoji i snažna kontrola nadležnih agencija”, naglašava Bajić.
Kaže da će NLB Razvojna banka smanjiti kamate na kredite dobrim komitentima, ali problem je, kaže, što je njih veoma malo.
Direktor Volksbank BH Rajnold Koland takođe tvrdi da sniženje kamata sprečava skup kapital na svjetskom tržištu, povećanje kamata na oročene depozite i rizik plasmana kredita. Koland je izrazio uvjerenje da bi eventualno kamatne stope na kredite u BiH mogle biti smanjene sredinom godine. Osim toga, najavljuje da bi mogle biti smanjene kamate na oročene depozite, do čega je već došlo u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji i nekim drugim zemljama.
Molbe ne pomažu
Sve dok budemo molili banke da snize kamatne stope, nećemo ništa napraviti, kaže Haris Ihtijarević, predsjednik Nadzornog odbora Agencije za bankarstvo BiH.
On smatra da se u politici kamata neće ništa bitnije promijeniti dok ne budu odvezane ruke bh. monetarnoj politici.
“Treba razmisliti o fleksibilnijem pristupu takozvanom valutnom odboru tako što će se Centralnoj banci BiH dati uloga posljednjeg utočišta za banke. U tom slučaju Centralna banka moći će da prodaje novac komercijalnim bankama pod povoljnijim uslovima čime će moći da utiče i na politiku kamata”, kazao je Ihtijarević. Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Nema uslova za sniženje kamata

    1. Tuzlak

      Svaka cast, kratko i jasno! Ali??? Stadium u kome se BiH nalazi, politicki i ekonomski je takav da je jako malo ljudi koji mogu shvatiti to sto ste veoma lijepo napisali. Nazalost, volio bih da nisam u pravu, izlaza iz ovakve situacije nema ovdje! Volio bih da nisam u pravu jer sam građanin ove drzave.Bojin se da ce nas vjetrovi recesije “otpuhati” u svakom pogledu, ekonomski i normalno-politički. Nažalost, izgubili smo državne atribute a krajnja posljedica je već sada vidljiva-raspad po svim šavovima.Kad Kozarić doktorira pred penziju a mladi obrazovani ljudi nemaju posla tj. ne mogu uzeti sudbinu u svoje ruke, ishod je vidljiv. Ljudi u BiH jos nisu svjesni sta ih cxeka za 5-6 mjeseci. Sa TV im porucuju da smo tolika bijeda da ne kriza “nema s nama ništa”!!!! E moja pameti bosanska. Da je imamo makar ko inata!

    2. Max

      Bankarski biznis je prodaja novca kao sto, pekarima prodaja hljeba. No mi se trebamo zapitati zasto smo ostali bez nasih banaka, zasto smo poklonili za 1EURO Kristal banku, zasto smo zdravu Razvojnu banku bez potrebe prodali za milinon i nesto nekom “Velikom Srpskom Biznismenu” Majklu Djordjevicu koji je istu prodao poslije par godina i zaradio pedesetak miliona prodajući je Slovnackoj Novoj Ljubljanskoj Banci “u kojoj smo mi ostavili nse predratne pare”.Kako Hrviti nisu dozvolili Ljubljanskoj banci da udje na tržiste prije nego li izmiri obaveze prema njihovim predratnim stedisama, nemozemo li mi da ucimo nesto iz tudjeg iskustva to se u ekonomiji izve BENCHMARKING, ali nazalost mi nemamo ekonomiste tamo gdje bi trebali da budu. E sada kada nemamo nacionalnu banku nemozemo ni da uticemo na kamatnu stopu OVE LIHVARSKE mogu da je podignu na koliko hoce jer kada nemate gdje onda po pare u BANKU po svaku cijenu, kad nije bilo pameti a mogli smo da izvrsimo sanaciju nasih losih banak i da nase pare budu kod nas a ne da nam odlaze VAN, jer smo mi deponenti u njima nisu njemci, austrijanci, italijani, …. Svi treba da podignemo pare iz Banaka i da ih ni dan ne drzimo kod njih, treba da im vratimo kreditne kartice da nam ne uzimaju po 2 marke mjesecno za obracun itd… jer ako samo izracunamo 100000 klijenata bake po 2 marke mjesecno za obradu eto njima dvijestotine hiljada maraka i to je godisnje 2 miliona i nesto profita a da se nisu ni oznojili, da ne kazem pocesali za njih. Eto moj narode koja smo mi budala ili sto bi rekli to je porez na budale koji mi placamo i punimo im kesu. Posto nismo (“NASE VLADE koje su ga pokonile dale djabe”) bili u stanju da ocuvamo nas bankarski sektor koji je okosnica finansiranja privrede i stanovnistva i sa kojim smo mogli da diktiramo kamatnu stopu u skladu sa NORMALNIM trzisnim kretanjima, sada placamo ceh nekih nasih LOSIH politicara i njihovih odluka kojima smo konstantno izozeni i imamo to sto imamo. Njemacka socijalizuje svoje Banke pomazuci im, Amerika a kome nasa vlast da pomogne kada ih je dala u bescijenje, kada nemamo niti jednu vise……. Ipak je moj prijedlog da su u danu pare sa njihovih racuna podignu, odmah da privreda transfer uradi i placaobaveze i da se ugrozi njihova likvidnosti jer i oni nas ugrozavaju sa visokim kamatnim stopama. Trend je da nam sto vise kartica i plastike uguraju besplatno da sto manje gotovine imamo i da oni sto vise mogu novac kod sebe da zadrze. Jer oni sa nasim novcem rade. Vidite koliko im je osiguranje na depozit pa vi dajte danas 50000 KM u banku ako propadne necete dobiti ni 15000 KM nazad, ostalo mozete da zaboravite poklonili ste im. U pamet se narode i nedajte im svoj novac.

    3. Akcionar

      To nisu bankari, to su obični zelenaši :(
      O kakvim rizicima vraćanja kredita pričaju kad stanovništvo u preko 98% slučajeva uredno otplaćuje kredite?? Čak i ako neki jadnik ostane bez posla, imaju porodicu, žirante, hipoteke.. Kakav rizik i teret krize snose banke? Povećaće kamatne stope, a da ni okom ne trepnu, a poslije se hvale kako su uspješno poslovali i sebi neravno isplatili ogromne bonuse!
      Nigdje u svijetu nema ovolike razlike između aktivne i pasivne kamatne stope ili kamate po viđenju i kamate za “minus” na tekućem!!
      Zna li iko nekoga ko je dobio povoljniji kredit zato što je uredan platiša? Za prijevremenu otplatu kredita su proviziju za zatvaranje podigli sa 3% na 5% od ostatka osnovice. Toliko o njihovom “nagrađivanju” dobrih klijenata..
      Ne treba mi njihovo “pomaganje” kreditom sa kamatom od 14% niti njihove “velikodušne” stope na štednju od 4,3%

    4. Spasoje

      Jedan od razloga koji navode bankari da ne mogu sniziti kamate na kredite je što su povećali kamate na depozite – štednju.
      U vrijeme recesije radni narod i preduzetnici nemaju posla, plata i hljeba.
      Ko štedi – bogati, ko diže kredite – oni koji ne mogu sastaviti kraj sa krajem.
      I laik vidi da banke povećanjem kamata na štednu pomažu bogate, a kažnjavaju povećanjem kamata na kredite siromašne.
      A znamo kako su u ljeto prošle godine bankari požurili da povećaju rate kredita (kamate) radi rasta Euribora a sada kada je Euribor skoro prepolovljen …

    5. Boško

      Gospodo bankari odrecite se profita, premija po menadžerskim ugovorima i smanjite svoje plate, i odmah možete smanjiti kamate. Ovo je bezobrazluk što se radi. Pa kapital po ovoj kamati će doći i iz Bijafre, jer najviše ostaje zelešima i menadžmentu banaka. Šta CBBiH glumi. Ko je ovde kome nadređen. Samo se u crkvi “moli” i nigdje više. Vaše je (CBBiH) da propišete i naložite a ne da ih molite. Jedino vlast i bankari nisu u krizi (recesiji) u ovoj “jadnoj” državi a svi ostali su na ivici ponora. Budite sigurni da će i vas kriza popapati.