Muke sa aktiviranim hipotekama

23.12.2011. / 8:55

BEOGRAD, Nevolja kreditnih dužnika u Srbiji, kojima banka oduzme nekretninu, ne okončava se uvijek prodajom oduzetih kvadrata.

Jer ako se kroz prodaju ne namiri čitav ostatak duga, dužnik mora da nadomjesti razliku.
Iako većina bankara tvrdi da u praksi do sada nisu imali takav slučaj, Novosti nezvanično saznaju da je pokrenuto nekoliko ovakvih tužbi za naknadu do punog iznosa duga.
– Zbog oscilacija na tržištu, pogotovo krajem 2008. i tokom 2009. godine, u nekim dijelovima Srbije došlo je do pada vrijednosti nekretnina – objašnjavaju pravnici jedne banke.
Takođe, dužnici koji su uzimali kredite u švajcarskim francima mogli bi da se, u slučaju aktiviranja hipoteke, nađu u nebranom grožđu. Njima je, uprkos redovnom plaćanju rata, zbog jačanja franka porastao ukupan dug posmatran u evrima. S obzirom na to da se kvadrati ovdje, gotovo bez izuzetka, procjenjuju u evrima, njihova vrijednost sada bi mogla da bude nedovoljna da bi se namirili eventualni gubici po uzetim kreditima u „švajcarcima“.
Prodaja oduzete nekretnine, poslije sudskog postupka, može da ide na licitaciju, aukciju ili da se proda neposrednom pogodbom.
– Zakon dozvoljava da početna cijena na licitaciji bude 60 odsto od tržišne vrijednosti koju je odredio sudski vještak – objašnjava, za „Novosti“, Ivan Manevski, sa portala „Doboš„. – Ako se prvi put ne pronađe kupac, moguće je, u sljedećoj prodaji, da početna cijena bude 30 odsto od procjenjene vrijednosti. Kod neposredne pogodbe nije oglašena cijena, već se ona formira na osnovu procjenjenog tržišnog stanja.
Preko ovog portala trenutno su banke oglasile na prodaju 170 stambenih objekata, nakon aktiviranja hipoteka. Procjenjuje se da je oko 75 odsto od ovih nekretnina u nekadašnjem vlasništvu preduzeća, a ostatak je oduzet od građana.

Nacionalna korporacija
Podaci Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, koja je osigurala oko 70 odsto ukupno odobrenih stambenih zajmova, odnosno blizu 65.000 njih, pokazuju da je problem do sada nastao kod ukupno 265 zajmova. Dug za njih bankama plaća Korporacija, koja će taj dio, kao i banka, namiriti iz prodaje oduzete nekretnine od dužnika. Ipak u Korporaciji smatraju da situacija nije alarmantna.
– U odnosu na ranije godine, jesu primjećena kašnjenja i nešto teža otplata kredita, ali situacija i dalje nije alarmantna – rečeno je za „Novosti“ u Nacionalnoj korporaciji. Novosti

Tagovi: hipotekeivan manevskikreditni duznicinacionalna korporacija

Povezane vijesti

01.08.2014 | 7:35

Kipar dopušta pljenidbu kuća kreditnih dužnika