Kreditima do novih radnih mjesta

06.01.2009. / 8:08

BANJALUKA, Od preuzimanja uloge ovlašćenog prodavca državnog kapitala u preduzećima, Investiciono – razvojna banka RS je privatizovala ukupno 19 preduzeća, od čega su četiri strateška privatizovana metodom tendera, dok je državni kapital u 15 preduzeća prodat putem berze. Tim prodajama ostvareni su privatizacioni prihodi u iznosu od 15.454.101 maraka.
Od toga iznosa, 4.300.000 maraka je zarađeno od prodaje četiri strateška preduzeća, 10.450.510 maraka je ostvareno prodajom državnog kapitala putem berze, te 703.591 maraka prihvatanjem javne ponude za preuzimanje. Prodaje su rađene putem tendera, redovnog berzanskog trgovanja, aukcijama na berzi i prihvatanjem javnih ponuda za preuzimanje, kaže direktor IRB RS, Brane Stupar.
– Planom za 2008. godinu bilo je predviđeno je da se na berzi, bez postavljanja dodatnih uslova, proda državni kapital u 58 preduzeća. Međutim, taj plan nije u potpunosti realizovan, zbog niza objektivnih razloga. Akcije državnog kapitala određenog broja preduzeća ne mogu se ponuditi na prodaju zbog privremenog obustavljanja trgovanja ovim akcijama od strane Banjalučke berze, neke od njih nisu još uvijek registrovane u Centralnom registru hartija od vrijednosti tako da istim nije moguće trgovanje na berzi, dok su kod određenog broja preduzeća neriješeni imovinsko-pravni odnosi, odnosno pokrenuti postupci stečaja. Svemu treba dodati i pesimizam koji već duži period vlada na finansijskom tržištu, a koji je takođe uticao na smanjenje interesa investitora za kupovinu akcijskog kapitala ponuđenih preduzeća – kaže Stupar.

 Koliko je IRB RS plasirala sredstava u 2008. godini i da li je plasman bio u skladu sa vašim planovima?
STUPAR: U protekloj godini IRB je kroz kreditne linije plasirala više od 190 miliona maraka, u razvoj privrede Republike Srpske. Mi smo, takođe, učestvovali u dokapitalizacijama i javnim ponudama akcija pojedinih akcionarskih društava ukupne vrijednosti od 32 miliona maraka, tako da ukupna ulaganja iznose više od 220 miliona, od planiranih 280 miliona maraka. Zadovoljni smo rezultatima koje smo ostvarili, a sva sredstva koja nismo plasirali u prošloj godini, biće plasirana u 2009. godini.

 Za koje kreditne linije su korisnici pokazali najviše interesovanja, a za koje najmanje?
STUPAR: Najinteresantnija je kreditna linija za preduzetnike i preduzeća, preko koje je plasirano oko 102 miliona maraka. Više od 56 miliona maraka je plasirano za stambene kredite, što je u skladu sa očekivanjima, jer je riječ o povoljnim uslovima kreditiranja. Za razvoj poljoprivrede, kroz dvije kreditne linije, plasirano je 22 miliona maraka, a za infrastrukturne projekte po opštinama blizu 12 miliona maraka.
Najmanje interesovanje je za kreditnu liniju za početni biznis, tzv. start up. Bilo je svega osam zahtjeva i plasirano je 160.000 maraka. S obzirom da izvještaji Svjetske banke i drugih finansijskih institucija pokazuju da je u BiH nerazvijen preduzetnički duh, ali da je loše i poslovno okruženje, rezultati nisu iznenađujući.

 Koliko novca je uloženo u hartije od vrijednosti i koje?
STUPAR: Jedan od strateških ciljeva IRB RS je i podrška razvoju tržišta kapitala. To potvrđuju i statistički podaci, prema kojima smo u protekloj godini bili najveći investitor na berzi. Na strani kupnje IRB RS je učestvovala sa osam odsto ukupnog prometa Banjalučke berze, a na strani prodaje 3,6 odsto. U municipalne obveznice i obveznice stare devizne štednje plasirali smo 15 miliona maraka, za akcije emitenata na slobodnom tržištu skoro četiri miliona, a kroz prava preče kupovine uložili smo dodatnih 13,5 miliona maraka. Kroz prava preče kupovine, sa deset miliona maraka finansirali smo prvu fazu razvoja Olimpijskog centra Jahorina, a šest miliona maraka uložili smo u razvoj Aerodroma Mahovljani.

 Iz Vlade je najavljeno da će jedan dio stanova u RS nad kojima nije tražen povrat biti prebačen u Fond stanovanja koji će potom potpisivati ugovore o otkupu sa različitim kategorijama stanovništva kao sto su porodice palih boraca, RVI, i slično. Možete li najaviti neke konkretne aktivnosti kada je u pitanju ovaj Fond?
STUPAR: Narodna Skupština RS usvojila je Zakon o državnim stanovima nad kojima ne postoji stanarsko pravo, a prema kojem se pravo raspolaganja istima prenosi na Fond stanovanja. Kako ovaj Zakon još uvijek nije objavljen u Službenom glasniku, tako nisam u mogućnosti komentarisati njegova riješenja i naše aktivnosti prema tom pitanju.

 Bilo je najava i da će se IRB RS baviti stanogradnjom. Planirate li neke konkretne poteze u tom smislu?
STUPAR: Fond stanovanja, po zakonu, može da se bavi, pored kreditnih aktivnosti, i stanogradnjom. Ova tema više puta bila je predmet analize i IRB RS. U narednom periodu pokušaćemo da oživimo tu mogućnost, posebno u nerazvijenim opštinama, gdje ne postoje komercijalni uslovi da se privatna lica bave time. Zbog specifične težine ovog pitanja, a prije nego počnemo sa bilo kakvim aktivnostima, putem medija, javnost će biti obavještena.

 U kojoj je fazi izrada baze podataka o imovini preduzeća i drugih subjekata iz RS u inostranstvu?
STUPAR: Izrada baze podataka sastoji se od dva dijela, na kojima se paralelno radi. Prvi dio podrazumijeva izradu programa – softvera za evidentiranje imovine i potraživanja iz pasivnog podbilansa preduzeća. Drugi dio čini prikupljanje podataka o imovini i potraživanjima iz pasivnog podbilansa. S obzirom da se podaci prikupljaju najvećim dijelom od samih preduzeća i da se radi o imovini koja je isknjižena u pasivni podbilans tj. ista više nije imovina preduzeća, i odziv preduzeća za dostavljanje informacija i dokumentacije o pasivnom podbilnsu je polovičan. IRB RS je poslala više od 90 poziva i preko 50 urgencija preduzećima za dostavljanje informacija i dokumentacije o imovini koja se nalazi van teritorije RS. Pozivu se odazvala tek polovina preduzeća, sa informacijama da se radi o imovini koju su koristili u zakup,da nemaju dokumentacije o toj imovini, da se vode sudski sporovi, da je imovina prodata i slično. Predstavnici banke su na osnovu podataka kojima raspolažu obišli dio nekretnina iskazanih u pasivni podbilans koje se nalaze u Sloveniji i jedan broj nekretnina u Hrvatskoj kako bi došli do informacija o njihovom stanju i o tome sačinili foto-dokumentaciju koja će biti sastavni dio baze podataka.Fokus