Jedemo otrov
11.07.2009. / 8:20
BANJALUKA, SARAJEVO, Na osnovu nepotpunih podataka analiza hrane provedenih u BiH za prvih šest mjeseci ove godine utvrđena su 602 neispravna uzorka od 4.866 laboratorijskih analiza, a od 3.300 uzoraka hrane koja su ispitivana tokom dvomjesečnog monitoringa hrane za ovu godinu, 522 uzorka bila su higijenski neispravna, podaci su Agencije za bezbjednost hrane BiH.
– Kod više od polovine od 602 neispravna uzorka utvrđeno je da postoje odstupanja u pogledu sastava, a u toku je obrada podataka, nakon koje će se znati konačni rezultati laboratorijskih analiza hrane urađenih u laboratorijama za kontrolu hrane u BiH – kazao je za “Fokus”, Sejad Mačkić, direktor Agencije, te dodao da je tokom monitoringa ukupno urađeno 4.900 mikrobioloških analiza, te analiza na prisustvo teških metala, mikrotoksina, histamina, rezidue antibiotika, pesticida i GMO.
Kako je istakao, na osnovu obrađenih podataka pristiglih iz laboratorija iz BiH može se zaključiti da se najveći procenat mikrobiološki neispravnih uzoraka u fizičkohemijskom sastavu odnosi na gotova jela i vodu za piće, a najveći broj uzoraka vode za piće sadržavao je i teške metale.
– U okviru monitoringa hrane utvrđeno je da se najveći procenat mikrobiološke neispravnosti odnosi na uzorke mlijeka i proizvoda od mlijeka, jaja, mesa i proizvoda od mesa. U pogledu hemijske neispravnosti najveći procenat neispravnosti odnosi se na prisustvo teških metala u uzorcima mlinsko-pekarskih proizvoda, mlijeka i proizvoda od mlijeka, kao i mesa i proizvoda od mesa, gdje je utvrđeno i prisustvo rezidua antibiotika, mada je ovaj hemijski sastav zabilježen i u uzorcima meda – naglasio je Mačkić.
Za potrebe monitoringa, uzimali su se uzorci iz objekata širom BiH koji posluju s hranom, a uzimali su se uzorci porijeklom iz domaće proizvodnje i uvoza koji se nalaze na tržištu cijele BiH.
– Približno je isti procenat neispravnih uzoraka hrane i iz uvoza i iz domaćeg individualnog sektora – kazao je Mačkić.
Za proizvod za koji se utvrdi da je zdravstveno neispravan, Agencija daje preporuke, naučna mišljenja i savjete u vezi sa sigurnošću hrane,
– Mi dajemo preporuke nadležnim inspekcijskim organima u cilju preduzimanja odgovarajućih mjera ponovne provjere zdravstvene ispravnosti hrane, mjera ograničenja stavljanja na tržište ili povlačenja hrane s tržišta – naglasio je Mačkić.
On je upozorio građane da tokom ljetnih mjeseci posebno čuvaju hranu i da izbjegavaju konzumaciju lakokvarljive hrane.
Direktor za razvoj u Udruženju potrošača “Plava sfera”, Danijel Malić, rekao je da se ovom udruženju za pet mjeseci ove godine obratilo 400 građana žaleći se na povredu potrošačkih prava, među kojima je veliki broj pritužbi zbog nezadovoljavajućeg kvaliteta trgovinskih usluga i proizvoda.
Analize skupe, laboratorije neopremljene
Danijel Malić rekao je da u vezi sa ispitivanjem ispravnosti hrane veliki problem predstavlja nepostojanje akreditovanih laboratorija u kojima bi se vršile određene hemijske i druge analize ovih proizvoda.
– Ove analize su vrlo skupe i naša udruženja nemaju finansijska sredstva da ih provode – naglasio je Malić.
U Agenciji za bezbjednost hrane kažu da trenutno u BiH postoji 45 laboratorija koje kontrolišu hranu i koje pripadaju različitim sektorima, veterinarskom, poljoprivrednom, sektoru javnog zdravstva, fakultetima, te da postoji određeni broj privatnih laboratorija. Fokus
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
O kakvim ti uvoznicima pricas,nije bitno da li je roba iz Irana,Turkmenistana ili RS-a!!!!!
Ima nekih boljih i zdravijih proizvoda iz Albanije nego iz RS-a…TO NEMA NIKAKVE VEZE bitno je samo da je ispravna !!!
da ne nanosi stetu!!Inspekcije ne rade svoj posao i zato ova nasa gamad prodaju……………………………………………………..
Ovakve buhe “zvecke” pustaju rezimski novinari koji bi da pomognu vladi da smanji deficit.Gospodo novinari deficit necete smajniti pljuvanjem po uvoznicima vec konstruktivnim prijedlozima na osnovu podataka istrazivackog novinarstva.
Pa moze li iko objaviti o kojim proizvodima se radi ??? Ko proizvodi, gde se nabavlja ??? Zanima li ikoga ovo ljudi dragi , pa mi i nasa djeca jedemo ovo!!!!!!!! truju nas svjesno…
alo,….
Niko ziv nije zainteresiran za ovo !!!!
E moji ljudi nije ni cudo sto nas ovako vozaju kad mogu!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
samo ovce za sisanje….KOJE TREBA SISATI Kad se MOZE……………svaka im cast sto sisaju….i treba
Monitoring kao način pregleda i utvrđivanja ispravnosti proizvoda je prevaziđen,neefikasan i skup metod i uglavnom služi da se izdržavaju glomazne, trome i neefikasne državne labaratorije.U EU je davno kontrola gotovog proizvoda izbačena kao metod rada kontrolnih organa a vodi se računa i vrši rigorozna kontrola primarne proizvodnje a sve u cilju proizvodnje bezbijedne sirovine za dalju proizvodnju koja je kontrolisana putem usvajanja međunarodno priznati standarda i HACCAP sistema.Za takav rad je potrebno hitno usvojiti zakonsku regulativu EU što je jedan od zadataka Agencije za bezbijednost hrane koji ona nažalost jako slabo radi ili nikako.Ovakav izvještaj direktora Agencije ne doprinosi pravilnom informisanju javnosti i nanosi više štete nego koristi.Izvještaj mora biti jasan sa imenima proizvođača,mjestu,vrsti proizvoda,vrsti greške u proizvodu,labaratorija koja je radila analizu itd.
Pa hajde da se i mi malo aktiviramo !!!!
Ako neko zna vise neka stavi ili kaze gde ima…
Redakcijo portala imate li vi nekih vesti o ovim proizvodima i mozete li saznati ???
OVO JE VEOMA BITNO……….
Slazem se sa clumsyjem. Sta nam uopste znace brojke o prodaji nezdrave hrane, kad se ne objave imena proizvodjaca, prodavaca, uvoznika, kao i vrste proizvoda kojima nas truju, pa da znamo i da tu vise ne kupujemo. Ovako je to samo “pricam ti pricu”…
imena, hocemo imena proizvoda i imena proizvodjaca neisparavnih proizvoda…nista ne znaci ako su uzorci neispravni a obicni potrosac ne zna koji su to proizvodi i proizvodjaci ali i uvoznici!!! samo tako se moze poboljsati kvalitet hrane kada potrosaci otkazu povjerenje takvim proizvodima!!!
Svaka pohvala za kontrolu!!!!
Ali ljudi dragi inspekcije treba svaki dan da idu,uzimaju uzorke ,kontrolisu!!!!
Ima li ista vaznije od hrane!!!!Kontrole svega drugog mogu izostati ali ovoga **NE **!!!!!!!!!
Truju nas svaki dan a inspekcije se jave samo 2 puta godisnje !!!
Vi koji radite u inspekcijama **za HRANU**molba da malo preispitate svoj rad ,aktivirate se,tu kazne treba da lete samo tako prema prekrsiteljima bez milosti!!!!
ps. STA JE BILO SA ONIM MESOM IZ J.AMERIKE,sto je prodavano sirom BIH po 2 km/kg ??????????