Istočnoevropskim kompanijama prijete teškoće u otplati duga

04.12.2008. / 6:19

 LONDON, Sljedeća godina bi mogla da bude kritična za mnoge istočnoevropske korporacije čiji kratkoročni dug dospjeva na naplatu u vrijeme kreditne oskudice i pojačane opreznosti investitora, ukazuju analitičari. Dok investitore brine mogućnost da zadužene kompanije i institucije u evropskim zemljama u ekonomskom usponu zbog manjka gotovine obustave servisiranje obaveza po emitovanim obveznicama, kompanije dužnici, naročito one koje nisu sklopile dugoročne sporazume o zaduživanju, suočavaju se sa refinansiranjem po znatno višim kamatama, ako bankarskih linija uopšte i bude na raspolaganju.
 “Naročit problem za istočnu Evropu je u tome što je veliki procenat duga kratkoročan,” ocijenio je sektorski direktor u “Fič rejtingsu” Anton Kravčenko.
 Podsjetivši da “banke obično ne pozajmljuju na rok duži od godinu dana,” Kravčenko je ukazao da su “krediti za kompanije u svijetu ograničeni”, a da “banke postaju selektivnije,” prenosi Rojters.
 “Sporno je refinansiranje postojećeg duga. Onim kompanijama koje imaju dosta duga sa dospjećem u 2009. biće čak i teže i svakako skuplje,” smatra ovaj stručnjak.
 Globalna finansijska kriza koja je počela prije godinu dana, a ubrzala se proteklih mjeseci, izložila je kompanije iz zemalja u ekonomskom usponu višim kamatama na pozajmice. 
 Britanski finansijski analitičari ocijenjuju da su, u poređenju sa ranijim silaznim ekonomskim ciklusima, korporacije sa tržišta u usponu sada suočene sa većim rizikom obustave plaćanja nego njihove države, jer su upravo korporacije naročito aktivno emitovale međunarodne obveznice.
 “Korporacije će sada, zbog otežanog pristupa tržištu eksternog zaduživanja, imati teškoća da refinansiraju dug koji dospjeva u narednim kvartalima i one sa slabom gotovinskom pozicijom ili cikličnim promjenama u prilivu gotovine mogle bi da iskuse značajan finansijski stres,” ocijenili su analitičari grupe RBC.
 “Zemlje u kojima je korporativno spoljno zaduživanje bilo najveće u periodu od 2002. do 2007, uključujući Rusiju, Kinu, Južnu Koreju i Brazil, po svoj će prilici biti ‘domaćini’ mnogih kreditnih događaja u narednim mjesecima i godinama,” navodi RBC u saopštenju za klijente.
 Rojters ukazuje na slučaj ukrajinske državne kompanije “Naftogaz” čija evro-obveznica u vrijednosti 500 miliona dolara dospjeva 2009. godine. Ukrajinskoj energetskoj kompaniji još preti opasnost tehničkog prekida plaćanja ako do kraja ove godine ne dostavi računovodstveni bilans za 2007, i pored toga što je prošlog mjeseca dobila saglasnost investitora-vlasnika obveznica da se ta opasnost izbjegne.
 Premda su problemi “Naftogaza” davnašnji i proističu iz cijene gasa koji kupuje od Rusije, ova i druge korporacije u regionu su se suočile sa sve složenijim problemima zbog tekuće kreditne krize. Ukrajina, kojoj je Međunarodni monetarni fond odobrio zajam od 16,5 milijardi dolara, dala je “Naftogazu” garanciju da će pokriti obaveze u slučaju prekida plaćanja evroobveznice, ali pojedini investitori ipak brinu.
 Analitičari dodaju da je ove godine već bilo nekoliko tehničkih obustava u vidu kašnjenja plaćanja domaćih rubaljskih obveznica, u sektorima poput maloprodaje i drvne građe.
 Ruska petrohemijska firma “Kazanorgsintez” je od “Standard i pursa” dobila prošlog mjeseca nižu ocjenu kreditnog rejtinga – trostruko C plus (CCC+). Umanjenje rejtinga je kreditna agencija obrazložila “potencijalnim probijanjem dogovora i potrebom da se refinansira nekih 360 miliona dolara kratkoročnog duga koji nije u potpunosti pokriven postojećom gotovinom i bankarskim linijama”.
 Investitori u dužničke hartije ekonomija u usponu već osjećaju posljedice aktuelne kreditne krize. Tako je firma “Blubej aset menadžment” zatvorila prošle nedjelje svoj fond za dužničke hartije sa tržišta u usponu nakon što joj je vrijednost aktive pala od jula za oko 600 miliona dolara ili više od 50 odsto.
 To može da “posluži kao pravovremena opomena na rizike koji su povezani sa kvalitetom aktive”, ocijenio je trgovac hartijama od vrijednosti u “Komercbanci” Pol Timons.
 Međutim, kvalitetna priroda tržišta međunarodnih obveznica će po svoj prilici donekle zaštititi veće korporacija, ocjenjuju analitičari. Vlade u regionu se, naime, pribojavaju da bi ključne industrijske kompanije izgubile podršku međunarodnih investitora ubuduće, ukoliko bi sada obustavile plaćanje obaveza.  
 “Većina ruskih emitenata evro-obveznica je u sektorima od strateškog značaja – vlada će ih podržati. Ako sada obustave plaćanje, neće moći da dobiju novac kroz dve-tri godine,” ukazuje kreditni analitičar “Unikredita” u Minhenu Stefan Kolek.
 Naglasivši da je i ukrajinski “Naftogaz” od takvog strateškog značaja da će ga vlada u Kijevu podržati, Kolek navodi da, računajući zajam od MMF-a, ukrajinska vlada “ima dovoljno novca da preživi”.