Gavran: Metalci smanjili proizvodnju za više od 20%

19.02.2009. / 11:21

SARAJEVO, Efektima globalne krize najviše je pogođen upravo najjači izvozni sektor BiH – metalska industrija, koja je još prošle godine smanjila proizvodnju za 20 procenata, upozorio je za Srnu projekt-menadžer Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore /STK/ BiH Igor Gavran.

On kaže da je smanjenje proizvodnje već je počelo u “Arcelor Mital” Zenica, “Mital rudnici” Prijedor, “ASA Prevent grupa”, “Birač” Zvornik, “TMD” Gradačac, “Cimos” Zenica i drugim preduzećima koja su već smanjila proizvodnju za 20 do 50 procenata, što je za ovu godinu najavio i “Aluminij” Mostar.

Gavran to pojašnjava činjenicom da je u svijetu došlo do smanjenja potražnje, a samim tim i pada cijena metala – prije svega željeza, čelika, aluminija, bakra i cinka, kao i i auto-dijelova.

Prema njegovim riječima, negativna očekivanja u narednom periodu će sasvim sigurno rezultovati i nastavkom otpuštanja radnika u ovim djelatnostima, koja se do sada procjenjuju na više stotina.

Gavran naglašava da postoje veliki problemi i u građevinarstvu i industriji građevinskih materijala u BiH, jer kreditna kriza otežava finansiranje izgradnje i smanjuje potražnju i cijene nekretnina, što posljedično smanjuje i potražnju za građevinskim materijalima.

“Pored otpuštanja radnika u ovom sektoru, u BiH su problem i otpuštanja naših radnika u inostranstvu, prije svega u EU i Hrvatskoj”, podsjetio je Gavran i dodao da je poseban problem u građevinarstvu i veliki broj neprijavljenih radnika, tako da brojna otpuštanja nisu statistički evidentirana, što stvara nerealnu sliku stanja u BiH.

“Energetski sektor suočiće se sa značajnim padom potražnje uzrokovanim smanjenjem obima proizvodnje velikih industrijskih potrošača na domaćem i stranim tržištima, što dodatno otežava realizaciju ambicioznih planova ulaganja u nove proizvodne kapacitete i restrukturiranje i integraciju rudnika”,objasnio je Gavran.

On ističe da pokretanje Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu smanjuje uvoz ovog energenta u BiH, a najavljeno povećanje proizvodnje Rafinerije ulja Modriča, ovaj do sada skoro isključivo uvoznički segment energetskog sektora, moglo bi pozitivno djelovati na ukupnu privredu u BiH.

Prateći kretanja poljoprivrede i proizvodnje hrane u svijetu, Gavran ističe da je to sektor koji je u prethodnom periodu postao jedan od najprofitabilnijih, zahvaljujući stalnom povećanju cijena njegovih proizvoda.

Gavran je izrazio razočarenje što u BiH ovaj profit ostvaruju najvećim dijelom trgovci i uvoznici stranih finalnih proizvoda, dok se domaći proizvođači hrane suočavaju s brojnim sistemskim problemima i nelojalnom stranom konkurencijom.

“Povećanje državnih poticaja primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u BiH i stimulisanju ulaganja, omogućilo bi domaćim proizvođačima da krizu, u kojoj se nalaze njihovi strani konkurentni, konačno iskoriste za povećanje učešća na domaćem tržištu, bez kojeg je nerealno očekivati izvoznu ekspanziju”, naglasio je Gavran.

Osvrćući se na industriju tekstila, kože i obuće u BiH, koja konstantno posluje na granici rentabilnosti, Gavran je rekao da se suočava s pojačanim problemom likvidnosti, jer čak i neznatno povećanje kamatnih stopa na kreditna zaduženja proizvođača u ovom sektoru dramatično se odražava na njihovo poslovanje.

Gavran smatra da ni ostali sektori u BiH nisu pošteđeni negativnih efekata globalne ekonomske krize, ali su oni blaži i većinom posljedica ukupnog usporavanja ekonomskog razvoja i pada životnog standarda stanovništva.

“Neutemeljeni optimizam i propagandne najave ponavljanja povoljnih trendova u spoljnotrgovinskoj razmjeni iz 2006.godine, kako u 2007. tako ni u prošloj godini nisu ostvarene”, istakao je Gavran.

On je podsjetio da su očekivanja međunarodnih institucija, koje su prognozirale da će stopa ekonomskog rasta u BiH u ovoj godini biti oko 1,5 procenat, mnogo realnija.

“Nažalost, loša iskustva iz prošlosti ne daju mnogo nade da će nadležne institucije u BiH prepoznati neophodnost hitne reakcije i sistemskog djelovanja, tako da će uspjeh biti već izostanak potpunog kolapsa ekonomije BiH, a 2009. godina bi mogla biti i posljednja za mnoge naše kompanije”, zaključuje Gavran.