Capital.ba

Fabrika glinice pred bankrotom

01.11.2010. / 9:14

BANJALUKA, Fabrika glinice “Birač” iz Zvornika nalazi se pred bankrotom, jer su gubici ovog giganta za 110 miliona KM veći od vrijednosti imovine i iznose 729 milina KM, pokazao je izvještaj revizorske kuće “Dilojt”.

Revizori “Dilojta” utvrdili su da su samo u prošloj godini kratkoročne obaveze firme sa 887 radnika, koju je 2003. godine kupio Vladimir Romanov, bile veće od njegove imovine za 109,3 miliona KM.

Protiv ovog preduzeća se vodi i više sudskih sporova.

Prema navodima revizora, “Birač” je prošlu poslovnu godinu završio sa gubitkom od 14,1 miliona KM, obaveze ovog preduzeća veće su od 164 miliona KM, od čega 45 miliona KM čine obaveze po kreditima, a reprogramirane kratkoročne obaveze iznose 5,7 miliona KM.

Prema mišljenju ekonomista, ovakav izvještaj nije iznenađenje. “Birač” je svjesno doveden u ovakvo stanje, smatra stručni saradnik za ekonomska pitanja Saveza udruženja malih akcionara Siniša Božić.

Božić tvrdi da je preduzeće planski dovedeno do dna, isisavanjem kapitala preko više povezanih preduzeća, koje je većinski vlasnik – “Ukio banko-investiciona grupa” u međuvremenu osnovala u RS. Pres

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Fabrika glinice pred bankrotom

    1. Redovni citalac

      Kad smo kod profitabilnih glasila, zna li iko od vas koliko zaposlenih imaju JU Sluzbeni glasnik RS i Sluzbeni glasnik BiH, kolika je godisnja pretplata i po koliko pretplatnika imaju?

    2. Zoki

      Skupstina akcionara je 23. novembra. Poslije tog datuma i definitivnog istiskivanja malih akcionara, Birac moze bez ikakvih smetnji da radi u skladu sa propima i da prikazuje dobit. Cilje je ostvaren, Birac je u 100% vlasnistvu Litvanaca, a ogromne pare su ionako vec izvucene pa sada mogu malo da rade i u skladu sa propisima ove korumpirane drzave.

    3. Naivni

      Meni samo nije jasna jedna stvar: Zbog cega uopste Ukio angazuje Deloitte da im radi reviziju ? Zar ne bi bilo bolje angazovati nekoga manje poznatog i sa manje kredibiliteta ? Revizorski izvjestaj navedene kuce sigurno ne bi objelodanio stvari koje su sada navedene u izvjestaju ?

    4. lemi

      bilo kako bilo, o ovim stvarima, problem biraca, je uzaludno uopste pisati. jos je kopanja pisao o ovim stvarima dok je snsd bio u opoziciji. nezavisne su bile pune price o izvlacenju dobiti u ovom preduzecu. dosli su na vlast, price je nestalo, a sustinski se nista nije promijenilo u nacinu poslovanja. u tom kontekstu treba shvatiti i ovaj clanak.

    5. b191

      Kud se njega ne sjetih…

      Spisku, naravno, treba dodati i Duška Daničića :)

    6. lemi

      nisam ni ja spomenuo vladislava djurasovica, starog morza koji je uz to i pod stare dane lopov postao pridruzivsi se ovima.

    7. b191

      Licenca za računovođe košta preko 1000 KM godišnje. Lemi, tvom spisku profesora, dodao bih i Duška Šnjegotu, koji je volšebno magistrirao i doktorirao u par godina, i to kad pošten narod razmišlja o unucima. Naravno, svi naučni radovi tzv. doktora nauka su objavljivani u Finraru i ostalim glasilima saveza računovođa RS. To se smatra z naučne časopise. Tekstovi iz Finrara, novog “finansinga” (kako kažu, mada se piše Financing, tj. fajnensing) i ostale bravure iz finrar d.o.o. su na nivou radova “Hoću da budem preduzetnik za 3. razred osnovne škole”. Ima tu još mnogo imena, ali nije ovo tema za to. Držimo se glinice :)

    8. lemi

      imamo svoje domace revizorske kuce, koje su u stvari ogrezle u kriminalu i korupciji. glavne kolovodje su dragan mikerevic, novak kondic i stanko stanic, inace svi redovni profesori na ekonomskom fakultetu u banja luci.
      stvar je opstepoznata svim racunovodjama i revizorima vec 10 godina. zasto bi oni govorili o problemima u biracu ili bilo kojoj drugoj kompaniji, njih se to ne tice.
      evo preuzet clanak:
      ————————
      Interesna grupacija okupljena u Savezu računovođa i revizora Republike Srpske (RS), koristeći se godinama polugama vlasti, toliko je postala moćna da čak kreira i provodi zakon, koji joj omogućuju enormno bogaćenje. Glavni likovi ove gramzive družine su Dragan Mikerević, bivši premijer RS i Novak Kondić, nekadašnji entitetski ministar finansija, trenutno dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci. Oni su ključne osobe u privatnoj asocijaciji – Savez računovođa i revizora RS, ali i u Savjetu za računovodstvo i reviziju RS, koji je formirala Vlada RS. Savjet propisuje propise za Savez računovođa i revizora, odnosno Mikerević i Kondić sami sebi pišu pravila i namještaju poslove, što je klasičan primjer sukoba interesa.
      Poslednji od izuma Mikerevića i Kondića, pod radnim nazivom “kako lako doći do para”, je nalog da zakonski obavezne revizije poslovanja preduzeća koštaju najmanje 12.000 maraka. Država od svega toga nema puno vajde, posrnula privreda je izložena novom udaru nameta, a jedini dobitnici su mešetari iz Saveza računovođa i revizora RS. Prema novim propisima, koje je nedavno donio Savjet za računovodstvo i reviziju RS, sva preduzeća će do kraja godine morati da potpišu ugovore sa revizorskim kućama i plate usluge revizora, čija je propisana minimalna satnica 50 KM. Pravila dalje kažu da revizor mora da provede određen broj sati u pregledanju poslovnih knjiga određenog preduzeća, recimo 80 sati u u firmi najnižeg platnog reda, nakon čega će istom preduzeću ispostaviti fakturu na oko 4.000 maraka. Što je preduzeće veće, revizor u njemu mora duže da se zadrži, pa bi neke firme za reviziju trebalo da izdvoje i po nekoliko stotina hiljada maraka. Uz to, pravila revizorske službe dalje kažu da je preduzeće u kojem se vrši revizija dužno revizoru da plati smještaj, hranu i putne troškove. Još jedan od bosanskohercegovačkih apsurda!? Bosna i Hercegovina, međutim, sama po sebi nije zemlja apsurda, nego se takvima čine dobro osmišljene pljačke, garnirane najcrnjim nepotizmom, čiji su direktni izvršiocu ljudi u i oko vlasti. Poput ovog slučaja.
      U poslednjem nacrtu Zakona o računovodstvu i reviziji (koji je kroz niz godina pretrpio nekoliko manjih izmjena i dopuna) bilo je predviđeno osnivanje Komore revizora, koja bi bila nezavisna organizacija sa zadatkom da nadzire rad revizorskih kuća, kako je to praksa i u zemljama u okruženju. Osim toga, Komora revizora trebalo je da edukuje revizora i izdaje certifikate revizorskim kućama. U tom slučaju, Savez računovođa i revizora RS izgubio bi monopolski položaj, zbog čega na scenu stupa Mikerević i lobira kod predsjednika Vlade Milorada Dodika da se odustane od osnivanje Komore. Vječiti trgovac Dodik sklapa nagodbu sa Mikerevićem i iz zakona izbacuje Komoru, a umjesto nje uvodi Odjeljenje pri Ministarstvu finansija, koje preuzima nadležnosti Komore. Zauzvrat, Dodik od Mikerevića traži da napusti Partiju demokratskog progresa (PDP), što ovaj i čini. Izbacivanjem Komore revizora iz zakona stvoreni su preduslovi da Ministarstvo finansija može direktno uticati na rad revizorskih kuća, pa i na same revizije. Novoformirano Odjeljenje formira Savjet za reviziju i računovodstvo, na čije čelo se imenuje Duško Šnjegota. On na tu funkciju dolazi direktno iz Saveza računovođa i revizora RS, po nalogu Dragana Mikerevića, dok član Savjeta postaje i Novak Kondić, koji je gensek Saveza računovođa i revizora RS.
      Skandal je još veći s ozbirom na činjenicu da Kondić posjeduje vlastitu, “BL” revizorsku kuću, uz to u ime Saveza računovođa i revizora RS odobrava licence računovođama, a na Ekonomskom fakultetu, čije je dekan, predaje predmet reviziju. U kolu nepotizma je i Kondićev zet Stanko Stanić, koji je rektor banjalučkog Univerziteta, a njihova sestra/supruga Nevenka takođe je vlasnica revizorske kuće “EF”. Svoju revizorsku kuću ima i Mikerević, ali on je bio nešto mudriji, pa je registrovao u Brčkom, gđe Zakon o računovodstvu i reviziji RS nije na snazi. Kondić i Mikerević u branšu su ubacili i sinove, pa je Kondićev sin zaposlen u Agenciji za bankarstvo, a Mikerevićev sin predaje na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci.
      Savez računovođa i revizora RS je osnovan 1996. godine kao „profesionalna, neprofitna, nevladina organizacija”, koja je trebalo da doprinese uzdizanju ovih profesija na viši nivo. Međutim, “neprofitna” organizacija veoma brzo se preobratila u profitnu, donoseći svojim čelnicima milionske zarade. Za vrijeme prvog premijerskog mandata Milorada Dodika, 1999. godine, tadašnji ministar finansija Novak Kondić parlamentu je predložio Zakona o računovodstvu RS, kojim se entitetske institucije bukvalno odriču nadležnosti u toj oblast i prenose ih na jednu nevladinu organizaciju. Nikome od poslanika tada nije zasmetalo što je ministar Kondić istovremeno i predsjednik skupštine Saveza računovođa i revizora RS niti je ko postavio pitanje sukoba interesa. Pomenutim Zakonom je između ostalog, bilo propisano da pravilnike o dodjeli licenci i certifikata licima koja se žele baviti računovodstvom ili revizijom donosi Savez računovođa i revizora RS. Tako je na jednu interesnu grupaciju prenesen dio zakonodavstva RS. U skladu sa ovim zakonom, Savez računovođa i revizora je, nedugo zatim, usvojio pravilnik kojim je propisan način sticanja certifikata za bavljenje ovom profesijom. Ustavni sud RS je 2000. godine donio rješenje kojim je prenošenje nadležnosti Narodne skupštine na Savez praktično proglašeno neustavnim, a dvije godine kasnije neustavnim je proglasio i više odluka i pravilnika koje je usvojio Savez. Vlast se mijenjala, Zakon o računovodstvu i reviziji RS doživljavao je kozmetičke promjene, ali njegova suština ostala je ista- Kondić i Mikerevići i dalje su imali monopol u tim oblastima, koji su masno naplaćivali, donoseći nove, još gore i rigoroznije propise za računovođe i revizore. Mikerević- Kondićev pravilnik tako propisuje da za svaku obnovu licence, onaj ko želi da se bavi računovodstvom mora da plati 250 maraka. Onaj ko želi licencu, domislili su Kondić i Mikerević, mora imati i 39 famoznih bodova propisanih njihovim pravilnikom. Bodovi se stiču obaveznim prisustvovanjem kongresima i simpozijumima koje organizuje Savez, mahom u banji Kardijal u Tesliću. Učešćem na simpozijumu dobije se osam, na seminarima od četiri do 14, dok se pretplatom na časopis Saveza, “Finrar”, osvaja čak devet bodova. Tiraž ovog časopisa je 3.500 primjeraka, a godišnja pretplata 292,50 maraka. Glavni i odgovorni urednik ovog najprofitabilnijeg lista na Balkanu je Dragan Mikerević, kome godišnje od prodaje časopisa ostaje gotovo milion maraka. Mikerević i Kondić su svoje nečasne poslove doveli do savršenstva. Njihov Savez izdaje licence za rad revizorskih kuća i revizora, a njihov Savjet za računovodstvo i reviziju vrši kontrolu revizorskih kuća.

    9. AKUL

      Pa zar mi pored toliko fakulteta, profesora i revizora i sl. nemamo svoju revizrsku kucu nego nam stalno poslove revizije mora da obavlja Dilojt? Neka je na sramotu svih rektora i dekana u Republici. Čemu li vi učite studente?!

    10. rakovic

      Ima tu jedno pitanje. Zašto izvještaj nije obuhvatio povezana preduzeća na konsolidovanoj osnovi kada su za to ispunjeni svi zakonski uslovi?

    11. mislimdakle...postojim

      Kad se sjetim Celpak-a, kome je trebalo, prema zvaničnim informacijama oko 5 miliona DM i reprogramiranje obaveza po osnovu el.energije ili otpis, a zapošljavali 5000 ljudi koji su izdržavali 15000 članova svojih porodica, a lopovi ga poslaše u stečaj i likvidiraše, danas daju reprograme svakom, nazovi biznismenu iz ko zna kakve vukojebine, da bi mogao da nastavi sa krađom! Ovaj članak dovoljno govori o klimi za investicije u RS, naslov bi mogao biti i : “Dođite, nije bitno da li imate novac, dovoljna je i garancija neke, može i nepostojeće banke dignite kredit, stavite namjeravani subjekat kupovine na hipoteku, otvorite neku firmu povežite ih i obogatite se, to nema nigdje u svijetu, ovo je raj za ulaganje na zemlji” staviti i na BBC reklamu, umjesto turističke ili praznih priča o sječi propisa i lažnim uređenjem Zakona o doprinosima i porezima povoljnijim za ulagače! Najbolja reklama je da pogledaju stanje u Rafineriji i fabrici glinice, ali ima još takvih primjera!

    12. 122

      Kako ono ide na latinskom?
      Dodju, pokradu, odu.

    13. Zoki

      U izvjestaju postoji primjedba i za transferne cijene, sto govori o tome na koji nacin su pare izvucene.

    14. Perspektiva

      Pa dobro, uvijek ga moze kupiti Vlada RS, poravnati racune.