Dva miliona ljudi broji svaki zalogaj
16.09.2012. / 9:00
BEOGRAD, Zaobilazi poštansko sanduče prepuno neplaćenih računa, koje će pojesti dobar dio zarade. Svaku cijenu detaljno mjeri svojim novčanikom, a na kasi obavezno pita da li se plaćanje može odložiti za neki mjesec.
Minus na tekućem već postaje hroničan i „oporavak“ se ne nazire. Već dugo ne razmišlja o putovanjima, čak ni o porodičnom vikend odmoru, a garderobu kupuje isključivo na rasprodajama i to samo za djecu. Plaši ga što je ove godine na trpezi sve manje mesa, delikatesa, pa i jeftinijih salama.
U dugogodišnjoj borbi sa krizom i besparicom, građani Srbije istrošili su „rezerve“, a spisak proizvoda i usluga na koje moraju da „zaborave“ sve je duži. Koliko je veliki jaz između primanja i cijena, pokazuje i pad prometa u trgovinama. Prema statistici na godišnjem nivou, pazari u trgovinama manji su za desetak odsto, a u odnosu na 2008. siromašniji za trećinu. Toliko je najmanje opala i kupovna moć stanovništva. Nezvanično, međutim, kupovna moć prije krize bila je bar 50 odsto bolja.
– Svakodnevna poskupljenje hrane će barem dva miliona stanovnika Srbije dodatno pogoditi i smanjiti osnovnu potrošnju do nivoa pukog preživljavanja – kaže ekonomista Dragovan Milićević. – Ovakva situacija uslovljena je velikom preraspodjelom bogatstva u posljednje dvije decenije i regrutovanjem armije siromašnih, otpuštenih radnika, gubitka industrije, siromašenja gradova i sela.
Milićević dodaje da je meso kategorija koja je kod nas praktično davno postala luksuz. Jer, Srbija spada među države sa najmanjom potrošnjom mesa po stanovniku.
– Biološki vrijedne namirnice se zamijenjuju namirnicama manje vrijednosti, jer su jeftinije – dodaje Milićević. – Kod siromašnih slojeva stanovništva pada potrošnja i mlijeka, voća, povrća, voćnih sokova. Ovo može dovesti do narušavanja zdravlja, što opet vodi ka izdvajanju velikih sredstava za liječenje…
Najnoviji podaci statistike pokazuju da su prosječna domaćinstva u Srbiji na raspolaganju u drugom tromjesečju mjesečno imala 50.061 dinar. Takav porodični budžet puni plata, i to 44,2 odsto, i penzija od 38,2 odsto. Od ukupnih primanja čak 47.186 dinara odlazi na ličnu potrošnju domaćinstva. Najveći izdatak je i dalje hrana, za koju se izdvaja sve više. U Beogradu porodice za namirnice odvajaju 44 odsto primanja, u Vojvodini 39,8, u Šumadiji i zapadnoj Srbiji 43,6, a na jugu i istoku Srbije čak 49,2 odsto.
– Za hranu i bezalkoholna pića odlazi prosječno 20.624 dinara – pokazuju podaci Zavoda za statistiku. – Na stanovanje, vodu, struju, gas i druga goriva ide 14,4 odsto primanja, a transport u ukupnim izdacima učestvuje sa 7,9 odsto. Na komunikacije su domaćinstva prosječno trošila 4,2 odsto ukupnih primanja. Na obrazovanje daje se, u prosjeku, jedan odsto – najviše u Beogradu 1,4, a najmanje na jugu i istoku Srbije – 0,2 odsto.
Prema ovim podacima statistike, na obrazovanje trošimo prosječno 480 dinara. Beograđani i Vojvođani izdvajaju malo više od prosjeka, dok jugoistočna Srbije mjesečno za obrazovanje odvaja 66 dinara.
– Prestajemo da odlazimo u pozorište ili bioskop, na ljetovanja, da kupujemo knjige, sve rjeđe posjećujemo kafane i organizujemo zajednička slavlja ili proslave – kažu u Pokretu za zaštitu potrošača. – Nakon toga, štedi se na garderobi, kupujemo jeftiniju i manje kvalitetnu robu. Problem je što smo sada došli u situacija da štedimo i na hrani. Isključivo iz nemaštine.
Interesantno je, međutim, što su mnogobrojni građani primorani da „zaobiđu“ i obrok, ali teško se odriču mobilnih telefona, kladionica i kupovine lozova za igre na sreću.
Cijene “gaze“ nemilice
Cijene „gaze“ sve pred sobom, iz dana u dan smjenjuju se cjenovnici za svježe meso, mlijeko, jogurt, salame, pečenice, povrće, sireve, jaja… Posebno je poskupjelo meso. Tako svinjski but košta od 580 do čak 690 dinara, a juneći u nekim trgovinama približava se brojki od 800 dinara!
Sredinom mjeseca od dinar do četiri poskupiće mlijeko, jogurt, pavlaka, ali to neće biti kraj povećanju cijena, jer se poskupljenja tek najavljuju.
Na poskupljenja osnovnih namirnica najveći uticaj imaju cijene sirovina, koje raste usljed velike suše. Rod je prepolovljen ove sezone, to je dovelo do velikog poskupljenja stočne hrane, a samim tim i do rasta cijena žive vage tovljenika. Veliki uticaj ima i nepovoljan kurs dinara, koji utiče na rast ostalih troškova.
Četiri puta manje
Sve veća besparica desetkovala je potrošnju mesa u Srbiji. Jedu čak četiri puta manje govedine nego Evropljani. Oni potroše 16,9, a u Srbiji prosječno četiri kilograma godišnje po glavi stanovnika. I kod svinjskog mesa razlika je ogromna – Evropa pojede 45,3, a građani Srbije 17,3 kilograma. Najmanja je razlika kod živinskog mesa. Prosječna potrošnja u Srbiji je 17,2 kilograma, a na Starom kontinentu 23 kilograma. I ta razlika će, sudeći po novim cijenama pilećeg mesa, biti sve veća. Novosti
Tagovi: cijenedragovan milicevicprimanjatopvaznozavod za statistiku
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Da li je neko istraživao stanje po ovom pitanju u Republici Srpskoj. Jedna od tema trebalo bi da bude i pitanje izumiranja više od 16.000 penzionera koje je preuzela Republika Srpska, a koji su penziju zaradili u FBiH, ovo je jedan alarmantan podatak, jer sigurno da ljudi zbog loše ishrane kraće žive. A, o ovoj poulaciji penzionera niko i ne brine, što već 6 godina nema povećanja penzija. sve veća smrtnost, što je u neku ruku i olakšavajuća okolnost.Bolje je i časno umrijeti nego se patiti u ovoj nemaštini. Samo ne znam, šta danas u ovoj državi bi bilo normalno. Da li iko može normalan da izračuna,kako čovjek da preživi sa 160 KM najniže penzije. Neko mora i to da izračuna i predoči.