Bescarinski minus

11.06.2008. / 8:10

BANJALUKA, Uprava BiH za indirektno oprezivanje procjenjuje da će ove godine imati prihode manje za 120 miliona maraka zbog smanjenja carina na uvoz proizvoda porijeklom iz zemalja Evropske unije, što se očekuje nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Zavisno od vrste proizvoda, carinske stope biće smanjene od 90 do 50 odsto od sadašnjeg iznosa, a za neke proizvode biće potpuno ukinute. Uprava za indirektno oporezivanje prikupila je prošle godine 459 miliona maraka prihoda po osnovu carina za robu uvezenu iz Evropske unije.
Dragiša Mekić, član pregovaračkog tima BiH, smatra da će potpisivanjem privremenog trgovinskog sporazuma s EU BiH izgubiti oko 50 odsto prihoda od carina na proizvode koje uvozi iz država članica EU. Privremeni sporazum stupiće na snagu odmah nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji BiH i Evropske unije, 16. juna.
Prema riječima Mekića, nakon ukidanja carina za repromaterijale, sirovine i žitarice, od prvi januara naredne godine carina će biti oslobođeno još oko 34 odsto proizvoda porijeklom iz EU. U šestogodišnjem tranzicijskom periodu postepeno se ukidaju carine i za ostale proizvode. Samo će oko deset odsto najosjetljivijih proizvoda biti zaštićeno do ulaska BiH u EU.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, Milan Lovrić, podsjeća da približavanjem BiH Evropskoj uniji ne znači samo ukidanje carina na robu koja stiže iz EU, već šansu domaćih preduzeća da više svojih proizvoda plasiraju na veliko evropsko tržište.
– Do sada su se naplaćivale carine na robu koja je stizala iz EU, dok su naše kompanije, s obzirom da dolaze iz tranzicijske zemlje, imale priliku da neke proizvode, kao što su meso, vino ili riba, plasiraju u EU, bez carina – kaže Lovrić.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da problem BiH nije ukidanje carina na robu iz Evropske unije, već uvoz iz Hrvatske i Srbije, čiji proizvodi su najprisutniji u BiH.
– Evropska pravila se moraju poštovati. Ali, naš je problem što malo ko ima informacije o tome koja su alternativna rješenja. Jedna od tih mjera jeste i akcizna politika, koja je naglavačke napravljena u BiH. Na primjer, iste cigarete iz Rovinja skuplje su u Hrvatskoj nego u BiH, što znači da ima mjesta za rast akciza – kaže Pavlović.
Međutim, Prijedlog zakon o akcizama BiH, koji je, između ostalog, podrazumijevao povećanje akciznih stopa za duvan, naftu i naftne derivate, kafu i alkohol, nije dobio podršku Parlamentarne skupštine BiH. Ipak, od povećanja akciza nije se odustalo. Član UO UIO BiH Miodrag Kudić slaže se da je upravo to jedan od načina kako se, bar donekle, mogu nadoknaditi gubici koji će nastati ukidanjem carina.
– Opšta je ideja da se to radi na akciznim proizvodima, jer je to jedna vrsta luksuza. Izuzetak će biti jedino nafta i njeni derivati, jer bi to značilo dodatno poskupljenje, koje i ovako dostiže rekordne iznose – kaže Kudić, te dodaje da su sve još samo prijedlozi, dok će se procenti eventualnih povećanja tarifa znati tek kada se utvrdi koliko će gubitak uslijediti liberalizacijom tržišta prema EU. Fokus