Ako se koriste na pravi način, kg šljive može koštati i 1.000 KM
07.09.2015. / 7:28
SARAJEVO, Uprkos brojnim potencijalnim, ali rijetko zastupljenim načinima na koje se šljive mogu koristiti, najveći dio njih proizvedenih u Bosni i Hercegovini propadne.
Manje je poznato da se od ovog voća može proizvesti gorivo, te da ponekad kilogram mesa šljive dostiže cijenu i do 1.000 KM.
Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA), BiH je 15. država po proizvodnji šljiva u svijetu.
Iako nema pravih podataka, FAO, odnosno Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu, donosi podatak da se godišnje u BiH proizvede od 120.000 do 150.000 tona šljive. Od toga većina propadne, i to do 30 posto, dok se između 20 i 30 procenata prerađuje u alkoholna pića, koja štete svima. Samo između 30 i 40 posto šljive prerađujemo u korisne proizvode poput: suhih šljiva, bestilja ili recelja, džemova, kompota i voćnih salata ili ih koristimo neprerađene za jelo.
“Nekad su se sokovi proizvodili industrijski, a danas se to radi samo na nivou pojedinih domaćinstava”, navodi Midhat Jašić, redovni profesor nutricionizma na Tehnološkom fakultetu u Tuzli.
Navodi da se iz Bosne i Hercegovine izvozi samo oko 10.000 tona.
Jašić smatra da je razlog što se vrlo malo izvoze šljive, i to pretežno suhe, uglavnom u zemlje Zapadne Evrope, u tome da njihov kvalitet još nije u rangu sa proizvodima iz Čilea, Francuske i Kalifornije, koji su ovom bh. proizvodu najveći konkurenti.
Ove godine su vremenski uslovi pogodovali uzgoju šljiva, pa su rodile i neke sorte koje rijetko uspijevaju. Ipak, sagovornik AA tvrdi da će ove, kao i prethodnih godina, desetine hiljada tona kvalitetne šljive propasti.
Šljiva ima veliki značaj za ljudski organizam u smislu poboljšavanja želučane probave hrane. Od višestrukog je značaja i za privredu, a malo je poznato, ističe Jašić, na koje se sve načine šljive mogu koristiti.
Iako je šljivopita najčešća asocijacija kada se ovo voće spomene u kontekstu kolača, šljive se upotrebljavaju i za proizvodnju sastojaka koji se koriste prilikom pravljenja torti.
Osim standardne prerade, iz sjemenke šljive može se proizvesti marcipan, koji se koristi za pravljenje torti i poslastica, jer je po svom sastavu sjeme slično onom iz badema. Ljuska se može koristiti u proizvodnji šećera i aktivnog uglja, koji je značajan u medicini. Takođe, moguće je proizvesti i gorivo za grijanje koje je visoke kaloričnosti, a samim tim i kvaliteta; tona takvog goriva košta 100 KM.
“Koštica takođe sadrži i vitamin B12. Pokožica šljive je posebno vrijedna, a iz mesa šljive mogu se izdvojiti ljekovite karakteristike. Tada kilogram košta i do 1.000 KM”, naveo je Jašić. Agencija Anadolija
Tagovi: bihizborsljivastrane investicijevazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Da i zato su tu ti ”strućnjaci” koji ce nam zabraniti da korsitimo kako smo koristli godinama, još da zabrane rakiju da pećemo
Ja mili Bože, šta ovaj ”stručnjak” navede pa ostade živ i on nam uči djecu.
ne vidim razloga, da ovaj ”stručnjak”, radi gdje radi sa koju hiljadu KM, a mogao bih milione da uzme na par tona šljiva, da ih prerađuje na način kako opisuje 1 tona šljive = 1 milion KM.
Od nas dvojice on ili ja Psihijatrija Sokolac, ja ako je tačno, a on ako nije.