Agencija potvrdila rast kamata u RS

02.10.2008. / 8:00

BANJALUKA, Domaće banke počele su podizati kamatne stope na kredite pod indirektnim uticajem globalne ekonomske krize, ali taj rast ne bi trebalo da bude u nivou koji bi ugrozio sposobnost građana da vraćaju zajam, kazala je Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo RS.
 
Ona ističe da na smanjenje kamata kod nas može uticati samo konkurencija.
“Stoga se nadamo da banke neće krenuti u značajno povećanje kamata, pogotovo što je kod nas ponuda kredita i dalje veća od potražnje”, ukazala je ona.
      Mnogi građani koji su podigli kredite dobili su obavještenja od banaka o povećanju kamatnih stopa. Da li je to prva posljedica krize na globalnom tržištu?
INJAC: Naše banke nisu direktno oštećene hipotekarnom krizom u SAD jer nisu učestvovale u kupovini finansijskih derivata proisteklih iz hipotekarnih kredita, koji su bili početni okidač krize, koja je već prerasla u ekonomsku krizu. Indirektnog uticaja te krize na naše banke sigurno ima jer smo dio svjetskog finansijskog sistema. Jako su poskupjela sredstva na međunarodnom finansijskom tržištu, odnosno kamatne stope su značajno povećane, pa tako i kod naših banaka. U tom smislu se može reći da će naše banke i njihovi klijenti osjetiti posljedice globalne ekonomske krize.
      Koliki bi rast kamata na kredite mogao iznositi do kraja godine?
INJAC: Za prvih šest mjeseci ove godine nije bilo značajnog rasta efektivnih kamatnih stopa na kredite, već je to krenulo nedavno, a mogu se očekivati i nova povećanja. Kreditna politika banaka u RS, kao uostalom i u cijelom regionu, je u potpunosti stvar slobodnog tržišta, odnosno Agencija za bankarstvo nema mehanizme da na to utiče. Na smanjenje kamata može uticati samo konkurencija, koja je kod nas dosta jaka, pa se nadamo da banke neće krenuti u značajno povećanje kamata, pogotovo što je kod nas ponuda kredita i dalje veća od potražnje. Ne možemo tačno reći koliko će povećanje kamata biti, ali očekujem da neće biti pretjerivanja.
      Da li će građani koji su kredite podigli po nižim kamatama moći vraćati zajam po novim, višim kamatama?
INJAC: Sve zavisi od klijenta do klijenta, odnosno ugovora koji je sklopio s bankom. Ako je ugovor bio na fiksnu kamatnu stopu klijent ništa neće osjetiti, dok su oni s klauzulom sa mogućnošću kretanja kamate sami prihvatili takve uslove i pristali na rizik povećanja. Mi u Agenciji bankama ne bismo preporučili da suviše povećavaju kamate na kredite jer bi time ugrozile njihovo vraćanje, što svakako ne bi bilo dobro. Kakav će biti uticaj povećanja kamata u budućnosti, zavisiće najviše od kreditne sposobnost svakog pojedinca. Građani u svakom slučaju moraju biti jako oprezni, odnosno podizati kredit samo kada im je zaista potreban za veoma važne stvari u životu, a ne za kupovinu robe široke potrošnje.
      Postoje li naznake da će banke pooštriti druge uslove kreditiranja, poput povećanja broja žiranata i zahtijevati hipoteke veće vrijednosti?
INJAC: Za sada nemamo takvih saznanja, ali se može očekivati selektivan pristup banaka. Primjera radi, banke mogu odlučiti da slabijim klijentima traže jače garancije, a da boljima ne mijenjaju uslove. To sve zavisi od samog tržišta. Osnovna politika banaka treba da bude da obezbijede da sve kredite koje plasiraju kasnije i naplate, čime se štiti i imovina građana koji štede novac u bankama.
      Može li se pooštravanje kreditnih uslova negativno odraziti na privredu, posebno na proizvodna preduzeća, koja i sada teško dobijaju kredite neophodne za njihov razvoj?
INJAC: Jedno od rješenja je subvencioniranje kamata od strane države za dio populacije, poput socijalno ugroženog stanovništva, zatim mladih bračnih parova i važnih stručnih kadrova. Što se tiče privrede, država bi, ako to procijeni potrebnim, mogla subvencionirati kamate na kredite preduzeća određene strateški važne djelatnosti ili onima koja su izvozno orijentisana. Nezavisne N.