Capital.ba

Pogledajte koliko su zaradili najveći drvoprerađivači u Srpskoj

13.06.2022. / 15:45

BANJALUKA – Profit najvećih preduzeća iz oblasti drvoprerade u Republici Srpskoj prošle godine je porastao za 11 miliona KM u odnosu na 2020. godinu.

Foto: Agencije

Prošlogodišnji finansijski izvještaji 12 najvećih u Srpskoj koje se bave preradom drveta pokazuju da drvoprerađivačka industrija bilježi rast profitabilnosti.

Analiza portala CAPITAL pokazala je da ukupna zarada tih kompanija u 2021. godini bila 29 miliona KM, dok je godinu ranije profit bio 18 miliona KM.

Banjalučki „Drvoprodex“ lani je imao prihod od 52 miliona KM i profit od 8,5 miliona KM.

Prihod „Drvoprodexa“ u 2020. godini bio 35,9 miliona KM. U toj godini zarada ove firme iznosila je 5,3 miliona KM. Firma na čijem čelu je Darko Partalo lani je zapošljavala 411 radnika.

Drvoprerađivač „Pavgord“ iz Foče lani je prihodovao 16,3 miliona KM, a dobit kompanije bila je 2,8 miliona KM. U 2020. godini firma u vlasništvu Gordana Pavlovića imala je 12,7 miliona KM prihoda, te prikazanu dobit od 1,1 milion KM.

Teslićki „Elgrad“ prihodovao je lani 18,7 miliona KM, od čega je bilo 1,2 miliona dobiti. Firma Dušana Gajića sa 262 zaposlena u 2020. godini imala je 16 miliona KM prihoda, ali i manju dobit koja je iznosila 336.000 KM.

Firma Vladimira Medića „Medex-Prom“ lani je zaradila četiri miliona KM, a prihodi ovog preduzeća bili su 27,5 miliona KM. Ova kompanija iz Šipova zapošljavala je 164 radnika.

U 2020. godini prihod preduzeća bio je 21,6 miliona KM, ali je dobit bila značajno manja i iznosila je 358.000 KM.

Drvoprerađivač „Lipa-Drvo“ iz Omarske prošle godine zaradio je 760.000 KM, a prihodi firme iznosili su 13 miliona KM. Ova firma je sa 88 zaposlenih 2020. godinu završila u minusu od 317.000 KM.

Preduzeće se bavi primarnom preradom drveta, uglavnom prerađuje hrast i bukvu. Osim toga, proizvodi samicu, okrajčenu daska i buls, a sva prodaja im je bazirana na izvozu.

Teslićki „Drvo-Commerce“ imao lani prihod od 14,9 miliona, a profit ove kompanije iznosio je četiri miliona KM.

Firma u vlasništvu Nemanje i Nedeljka Mašića prijavila je prihod od 10,5 miliona u 2020. godini i profit od 1,3 miliona.

Bijeljinska kompanija iz oblasti prerade drveta „Raševići“ prihodovala je 12 miliona KM prošle godine, a zarada firme u vlasništvu Draženka i Radenka Raševića iznosila je 3,7 miliona KM.

U 2020. godini imali su nešto lošije poslovanje i tada je prihod ovog preduzeća iznosio 11,1 milion KM, a ostvareni profit 3 miliona.

Prihodovali milion KM, a dobit svega 12.850 KM

Iako je Nova Dipo iz Gornjih Podgradaca prošle godine imala prihod od 11,3 miliona, a dobit ove firme bila je svega 12.850 KM.

U 2020. godini imali su veći prihod koji je iznosio 15,8 miliona KM, a zarada je bila još manja nego 2021. godine te je iznosila 7.260 KM.

Kod ove kompanije primjetan je pad broja zaposlenih. U 2020. imali su 376 zaposlenih, da bi broj radnika lani pao na 299.

Kostajnička „Foresta“ je prihodovala je 13 miliona KM prošle godine, a zarada kompanije koja se bavi proizvodnjom furnira i ostalih ploča od drva bila je 1,3 miliona KM.

Kompanija u vlasništvu porodice Stanisavljević zapošljavala je tada 90 radnika.

Godinu ranije imali su profit od svega 193.000 KM.

Pad dobiti „Hemos impregnacije”

Bijeljinska „Hemos impregnacija„ zaradila je lani 1,9 miliona KM, a prihod im je bio 12 miliona KM.

Zanimljivo, ova firma je jedan od rijetkih drvoprerađivača koji je lani zabilježio manju dobit nego 2020. godine. Tada je profit preduzeća iznosio 2,1 milion KM uz 12,1 milion dobiti.

Inače, ova kompanija se bavi proizvodnjom impregnisanih željezničkih pragova i stubova za željeznice i poštu.

„Drvoprerada Đurić“ i „Agroflora“ nisu prebacili milion“

 „Drvoprerada Đurić“ lani je zaradila milion KM, a prihod firme bio je 4,6 miliona KM. Kompanija Pere Đurića ju 2020. imala je profit 750.000 KM, a prihod ove derventske firme u toj godini je bio 4,2 miliona KM.

Dubička „Agroflora“ imala je u u 2021. godini prihod od 8,1 milion KM, zarada firme bila je 609.000 KM.

Godinu ranije u kompaniju u vlasništvu Zorana Subotića slilo se 5,2 miliona KM, ali je dobit iznosila 172.000 KM. „Agroflora“ ima 97 radnika.

Fabrike namještaja ostvarile milionske prihode

Milionske prihode ostvarila su i najveća preduzeća koja se bave prizvodnjom namještaja u Srpskoj.

Tako je prnjavorski „Standard“ prošle godine imao prihod od 34,2 miliona KM, a dobit preduzeća sa 399 zaposlenih radnika lani je iznosila 794.000 KM.

Godinu ranije, ovo preduzeće poslovalo je sa manjim prihodom koji je iznosio 24,7 miliona KM, a dobit je bila značajno manja i iznosila je 477.000 KM.

Preduzeće „Mega drvo“ iz Bijeljine prihodovalo je 23,5 miliona u prošloj godini, a profit ove firme je bio 3,8 miliona KM.

U 2020. zabilježili su manji prihod i manju zaradu.

Naime, firma u vlasništvu Vujadina i Svetozara Ostojića prihodovala je tada 15,5 miliona KM, a zarada je bila 2,3 miliona.

Nova Di Vrbas milion maraka u minusu

Banjalučka kompanija „Nova Di Vrbas“ Ljube Ćubića, koja se bavi proizvodnjom namještaja, prijavila je lani 16,5 miliona KM prihoda, ali je poslovala sa gubitkom od milion maraka.

Prethodna godina je ovu kompaniju bila je za njih još lošija te su 2020. završili sa minusom od 23 miliona KM iako su tada prihodovali 14 miliona KM. Finansijski izvještaji pokazuju da je ovom preduzeću blokirano šest računa.

CAPITAL: Ratko Bogosavac

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!