Kvadrati drže cijenu
28.07.2009. / 8:15
BANJALUKA, Nakon što je globalna ekonomska kriza dovela u pitanje poslovanje mnogih građevinskih preduzeća u Republici Srpskoj, posljednjih dvadesetak dana optimizam se počeo vraćati među njihove vlasnike. Naime, potražnja za stanovima, ali i njihova prodaja, znatnije se povećala, što je mnoge građevince podstaklo da cijene stanova vrate na raniji nivo
Direktor i vlasnik preduzeća “Aragosta invest”, Veljko Jarić, kaže da se ovom preduzeću javilo mnogo kupaca s namjerom da pazare, iako cijene kvadrata nisu spuštali.
– To su uglavnom kupci iz inostranstva, ali i domaći kupci koji su zainteresovani za povoljne stambene kredite Investiciono-razvojne banke RS. Kada je naše preduzeće u pitanju, nismo obarali cijene stanova, pa se one kreću od 2.500 do 2.800 maraka po kvadratu s PDV-om – rekao je Jarić i napomenuo da su već dovoljno stanova prodali kako bi mogli da grade nove stambene objekte.
Gradnja bi trebalo da počne krajem jeseni, a kakve će cijene biti zavisiće od tadašnjih prilika na tržištu.
– Čini se da je najgore vrijeme prošlo i da nam slijede bolji dani. Potražnja za stanovima još je velika što nas ohrabruje – smatra Jarić.
Vedran Savić, direktor Investicionog preduzeća “Bewo” d.o.o., kaže da su i do sada bili zadovoljni potražnjom.
– Trenutno u Banjoj Luci radimo na projektu “Bewo River Apartments” na obali Vrbasa, a naši kupci prepoznaju kvalitet gradnje i nivo opremljenosti, tako da s prodajom nemamo problema. U posljednjih nekoliko sedmica potražnja je porasla, što je posljedica i pozitivnih informacija o globalnom ekonomskom oporavku, ali i akumulirane potražnje u vrijeme dok je tržište slabo radilo. To je uslovilo i blagi rast cijena na tržištu – kaže Savić i napominje da preduzeće “Bewo” u posljednje vrijeme nije mijenjalo cijene, ali ta mogućnost nije isključena.
Da se stanovi posljednjih dana bolje prodaju, potvrdila je i vlasnica Agencije za prodaju nekretnina Senka Gatarić, dodajući da se uskoro može očekivati i povećanje cijene kvadrata.
– S obzirom na to da se većina građevinskih preduzeća nije upuštala u nove investicije zbog krize, potražnja za stanovima u odnosu na ponudu mnogo je veća. Takva situacija mogla bi dovesti do rasta cijena stanova – kaže Gatarićeva.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT zadužen za građevinski sektor Nebojša Balaban smatra da je činjenica da tržište polako oživljava rezultat optimizma koji se vratio među građane.
– Samo saznanje da je kriza u svijetu prošla i da slijedi oporavak uticala je i na psihu domaćeg stanovništva. Kada vjeruju da slijede bolji dani, lakše se odlučuju na kupovinu stanova. Osim toga, gubi se i strah kada je u pitanju kreditno zaduživanje – rekao je Balaban i napomenuo da će se, obnavljanjem tržišta, oporaviti budžet RS, u koji se iz građevinskog sektora slivaju znatna sredstva. Fokus
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
smijeh do suza!
Agenciji za nekretnine Slatki Dom hitno potreban veci broj kuca, zemljista, stanova i poslovnih prostora za iznajmljivanje i za prodaju!!
[email protected]
Telefon: +387 (33) 20 65 62
Fax: +387 (33) 21 83 47
GSM: +387 (062) 26 16 45
http://www.slatkidom.com
http://www.slatkidom.com
ma gluposti,i price za malu djecu
Toooo JARICU!
Da,tako je ,istina je sto Mara tvrdi. Kriza na zapadu je mnogo veca nego sto se i plasira u javnosti. U vrijeme kada je Liberalni kapitalizam dozivjeo bankrotsvo,nisu jos nadeni mehanizmi kako da to savladaju. to je spiralno zlo i posto u Rs nema osmisljene Ekonomije niti gradevinske i politike stanovanja to je za ocekivati jedan zastoj na duzi rok. Takoder nova podjela svijeta je da siromasni budu jos siromasniji(citaj… Kredit je dobar sluga Los Gospodar),Jeste slazem se sa komentarima tamo vlada Grdevinska Mafija,oni su povezani svi sa pupcanim vrpcama,od gradevin dozvole do banaka. to su sve isti ljudi koji su pokrali sve sto se moglo pokrasti zadnjih 2o godina.Sto se tice staniva u Britaniji (morgage) to je veoma Kompleksno pitanje jer nije to tako kako ovi napisu, Ovdje su cijene oko 2000 funti po kv sto zavisi od regije do regije.A uslovi da neko dobije kredit je da ima dobar posao, a sada su velika otpustanja,tako da nije bas lako.Concil tj drzavne kuce i stanovi ,mora se ispuniti hiljadu aplikacija. zatim staro stanovnistvo prelazi u jednosobne apartmane u zgradama gdje imaju i kucnog doktora i osobe koje se brinu za njih.I sve to sto komentatori navoda je tacno cijene stanova nisu rezultat slike na terenu.(svako je davao u starom sistemu7% od bruto LD za stambenu izgrdnju)tako da se razvijalo postepeno finansiranje i investiranje.Pa ja vas samo pitam, gdje su tolike pare od otkupa stanova?Nego ,vjerujte mi na rijec,ako imate 25 i li 35,puno radite da napravite pare,za start i dovoljno je za pocetak mali stan. Kriza nece lako izaci a kredit jos omca oko vrata. pozdrav
Kakva demagogija BLAGI rast cijena koje su i onako daleko od realnih te se odrzavaju vjestacki i odavno su dostigle evropski nivo. A posebno nase oporezivanje.. gdje se to porez placa kada se stan kupuje? Pa valjda onaj koji prodaje ima zaradu i na to treba platiti porez ane onaj koji se zaduzuje sa 10 % kamate!! Kriza prosla , a gdje to??? Na zapadu nema nikakvih informacija o tome da je recesija prosla. Racuna se da bi se eventualno mogao zaustaviti negativni trend. Rast ekonomije, i kada prodje recesija, ce biti jako nizak te ni za 5 godina se nece vratiti na nivo iz 2008. Veliki broj ljudi jos uvijek ostaje bez posla svakim danom…
Drugi dio price je sledeci, po cemu je Banja luka atraktivnija od Prijedora, ako znamo da se svaki treci dan jedna od kancelarija zatvori i preseli u Sarajevo, sto tezi sledecem, Banja Luka, lijep grad, velik, bez privrede,sa gomilom sirotinje na jednom mjestu, mada studentski grad u kojem mladi studenti koji su dosli sa sela jedva cekaju da zavrse studije i odsele se negdje, a gdje, pa bilo gdje, tamo negdje je sigurno bolje jer ovdje ne moze biti gore.
Auuu, sve moj do mojega. Kakve budale, pa sta ovi ljudi misle da ce covjek morati raditi godinu dana za kvadrat stana, a njive na 20ak km od grada nece nitko ni dzabe. ljudi ovo je propast, kriza tek slijedi, sledece godine bice gladni ljudi, a Jaric ako vec prodaje ove stanove pametnije bi mu bilo da novac ulozi u proizvodnju zitarica da ljudi imaju sta jesti sledece godine. Pre dva dana sam dosao iz inostranstva, ljudi, gore je haos, ostaje se bez posla, nekolicina ljudi koje poznajem odlucilo se vratiti u rodne krajeve i sa ustedjevinom misle pokrenuti nekakvu proizvodnju a ne kupovbati od nepismeni ekonomista stanove(sa zlatnim sipkama u betonu).
Izjave politicara koje obmanjuju narod da se izlazi iz krize namjerno se plasiraju kako bi ohrabrili i ovo malo sirotinje da potrose zadnju marku u jedan od njihovih prijekata. Ja nisam pesimista, samo govorim na osnovu saznanja i cinjenica.
Cijene stanova su definitvo naduvane, iza svega stoji gradjevinska mafija u Banjaluci koja ima podrsku gradonacelnika Banjaluke. Svi se drze zajedno, i niko nesmije da spusti cijenu ili je gotov. U Beogradi i Zagrebu se mogu naci jeftiniji stanovi u odnosu na Banjaluku. Sve je to mafija, i to gradi nekolicina ljudi u gradu koje drze lobi na nekretninama. Kad bi dosao neko sa strane da gradi stanove i pokusao da snizi cijenu unistili bi ga. Cijena realno treba da je ispod 2000 KM po m2. Treba se naci neko ko ima muda i izgraditi naselje sa 10 zgrada i spustiti cijenu da vidite kako ce svi onda da je spuste, ali to je jednostavno nemoguce. Citav grad nam je korumpiran i to je cinjenica i to ce izgleda uvjek i biti.
Hose Luis Rodriges Sapatero
O kom Zapateru je rijec , kad mi objasnite dacu vam interesantan komentar jer sam u Spaniji , poznajem i Spaniju i Srbiju vrlo dobro. Hvala
Izvinjavam se, jesam malo pretjerao…
@Sapatero
molim te da ne navodis tako populisticke izjave kao sto je procjena broja stanovnika u RS 2050.sta zelis sa tim postici?kladim se da za te cifre ne postoji izvor podataka jer niko normalan nije mogao tako nesto da izracuna!RS ce 2050., u slucaju da ne bude ratnih pustosenja, neke brutalne epidemije ili mozda nesrece u nekoj nuklearnoj elektrani u komsiluku i ako se zaista pokaze na popisu da RS ima samo 1,255 miliona, imati u najgorem slucaju najmanje 1 milion stanovnika, to je ono najpesimisticnije!!!
Članak u Fokusu je očigledno naručen, i dobro plaćen, vidi se iz aviona.
Državni intervencionizam je ovdje neophodan, i ne treba bježati od toga budući da su različiti primjeri već uveliko u praksi kod nas, npr.: određivanje cijene gradskog prevoza u BL. Poznato mi je da je u proceduri i Zakon o regulisanju cijena, a i Zakon o državnoj pomoći, budući da na državnu pomoć EU ne gleda blagonaklono, pa postoji određena regulacija, kad se dozvoljava i pod kojim uslovima.
Postavlja se pitanje: kako državne institucije mogu nešto preduzeti kad je stanogradnja u pitanju, tim prije što od cijene rješavanja stambenog pitanja direktno zavise vrlo važni parametri: zadržavanje mladih ljudi na ovom prostoru, natalitet i planiranje porodice?!
2050.god. – optimistična procjena – RS će imati oko 600.000 stanovnika, pesimistična – oko 450.000, kako podsticati natalitet?!
Pitanje je i u tome da li ograničenja i usmjeravanja u stanogradnji neminovno upućuju na voluntarizam, kao ideologiju i praksu komunizma, ili mogu biti u vidu osmišljenog intervencionizma i regulatornog usmjeravanja te sistema nadzora u uslovima tržišnog načina privređivanja?
Kako možemo uočiti jasnu granicu između gradnje stanova za porodice poginulih boraca, gdje je Vlada RS investitor, tj. naručilac posla za izvođače radova na tenderu, i prodaje stanova namijenjenih prioritetnim grupama stanovništva od strane IRB RS ili lokalnih zajednica kao investitora izgradnje?!
Mislim da ovdje odlučujuću ulogu trebaju imati lokalne zajednice, jer nije svugdje isto: u BL je prodaja stanova namijenjenih prioritetnim grupama stanovništva povezana sa povećanjem nataliteta i mogućnošću da prosječan mladi bračni par može da kupi stan, dok je u manjim sredinama ovo skopčano sa mogućnošću lokalne zajednice da zadrži potrebne mlade kadrove.
Kako to izvesti: npr. uvesti kreditnu liniju IRB RS namijenjenu lokalnim zajednicama radi investiranja izgradnje stanova za mlade bračne parove! Oni mladi ljudi koji na konkursu dobiju mogućnost da kupe jeftiniji stan, uzimaju praktično kredit od IRB-a, jer ga IRB-u vraćaju preko privatnih poslovnih banaka. Budući da prema Zakonu o građevinskom zemljištu, lokalne zajednice ne mogu prodati zemljiše osim licitacijom, oni ga praktično uređuju i nakon investiranja izgradnje praktično prodaju kao uređeno i izgrađeno, tako da nema zakonskih smetnji. Lokalne zajednice mogu i da subvencioniraju kupovinu ovih stanova do iznosa do kojeg smatraju da je to potrebno, i imaju na raspolaganju još jedan mehanizam da zadrže kvalitetne mlade ljude na svom području.
Efekat smanjenja cijena bi trebao biti očekivan, ali opet vidimo kako se sada cijene drže iako je potražnja pala, što samo dokazuje da su naši građevinci imali visoku akumulaciju u prethodnom periodu, budući da su im marže reda 50-100%. Stan u centru BL investitora+građevinara košta 1600 KM, dokazano!!!
Ali jeftine stanove bi mogli praviti i na periferiji, npr. Ada ili Lazarevo. Problem je u tome što nema u ponudi takvih stanova koji bi bili jeftiniji, pa onaj ko hoće u Centar neka plati! Kada bi država uletila u takve poduhvate, još bi podstakla potražnju, jer bi stanove kupili oni koji to do sada nisu mogli (uz povoljan način otplate, npr. slično robnom lizingu), i građevinska preduzeća bi bila na dobitku, jer bi im se povećalo tržište. Ali budale su kratkovide, i ne vide da za 40 godina neće ovdje biti više mladih ljudi, pa neće imati više kome prodavati stanove:-(
ja sam za to da kvadrat stana bude 5.000 KM a litra benzina 0,10 KM. nema problema :D
Sa nekim dijelovima prethodnih postova se slazem, sa nekima ne. Sto se tice neodgovarujuce proporcije izmedju visokih cijena stanova i licnih primanja, to 100% stoji. Medjutim, to navodi na zakljucak da je problem u primanjima a ne samo u cijeni stanova. Drugim rijecima, nase cijene stanova su i dalje veoma niske za nekoga ko dolazi sa strane i ima znacajno visa primanja. Ali da se ne udaljavam od tebe jer sam vec naglasio da je extra profit za svaku osudu i vjerujem da ce tu anomaliju trziste polako ispraviti. Ono s cim se i dalje ne slazem je IRBRS gradnja stanova. Neko je spomenuo 10 lokacija u BL. Pa ako jedna osrednja kosta oko 5 miliona KM (govorim o minimalno 40tak stanova po zgradi, taj iznos puta 10 iznosi oko 50 miliona KM a to je vise od ukupnog plana plasmana stambenog fonda IRBRS. 400 novih stanova po nizim cijenama bi znacajno uticalo na povecanje ponude i smanjenje cijena u BL. Medjutim, i dalje se postavlja pitanje, STA sa ostatkom RS?Vjerujem da ste svi svjesni cinjenice da IRBRS nema 300 miliona maraka ili vise da to isto radi po cijeloj RS. Da ne pricam o ljudskim resursima za isto. Ja stalno ponavljam to pitanje, sta sa ostatkom RS ali nikako da dobijem neki odgovarajuci odgovor. Sadasnjim kreditima se bar moze zadovoljiti traznja za finansiranjem na cijeloj teritoriji RS. I jos nesto,ono sto cesto znacajno povecava cijenu stana nije samo gradnja ili ekstra profit vec cijena zemljista. Prijatelji koji su bolje upuceni u taj posao kazu da zemljiste ucestvuju u cijeni m2 stana cak do jedne trecine. Lokacije pored Vrbasa su prodavane po 5 miliona KM i vise. Sto implicira da IRBRS, cak i kada bi poceo da gradi, ne bi mogao znacajno da ponudi znacajno nizu cijenu cime se opet dovodi u pitanje uspjesnost cijelog projekta. I jos nesto, raspitao sam se malo, ako me nisu pogresno informisali, opstine NE mogu da prodaju zemljiste na licitaciji zbog nekog zakona visokog predstavnika kojim se blokira prodaja drzavne imovine. Prema tome, ostaje samo privatni sektor koji je i tu napumpao cijene. S druge strane, preko 1700 ljudi je do sada koristilo usluge IRBRS stambenih kredita i na taj nacin rijesilo stambeno pitanje. Mislim da je to znacajan rezultat te politika koja, po mom misljenju, sigurno donosi vise pozitivnih SOCIJALNIH rezultata, neko predlozena gradnja koja bi naisla na 1000 problema, trajala bi godinama i na kraju donijela upitne rezultate.
I to je bitno pitanje. Ako je prosječna plata u Njemačkoj otprilike 6 puta veća nego u RS, nema neku tržišnu logiku da stan u Berlinu košta 1,2 puta više (20%) od stana u BL. Pa još reći da tržište formira cijenu i kod nas i kod njih…
A kod njih su kirije kudikamo veće nego kod nas. Ko god ima novca, bolje mu je da kupi stan u Berlinu, izda ga pod zakup, sa tim novcem ovdje može uzeti u zakup šta god poželi, i da mu još ostane i za džeparac :)
Cijena nekretnine koju neko može da si priušti, u inostranstvu se računa kao ‘godišnja primanja’ x 3 ili 4 = ‘maksimalna cijena nekretnine’
Ako neko zarađuje 24,000KM godišnje, nekretnina koju on može da kupi ne može da košta više od recimo 100,000KM.
———————-
Dakle, da li je normalno da nekretine u Berlinu budu samo 20% ili 30% skuplje u odnosu na nekretnine u Banjoj Luci.
Moram odgovoriti Maestru jer mi se neke stvari ne “uklapaju” :)
Ne znam ko je spomenuo podršku intervencionizmu? Samo se govorilo o učešću IRB kao investitora u stanogradnji, kao jednom od načina i instrumenata države za regulaciju tržišta. Priče o propalom socijalizmu i isto tako propalom liberalnom kapitalizmu gdje je tržište samo sebi regulator niko nije ni spomenuo. Uostalom, sve države, pa čak i one najliberalnije intervenišu na tržištu kroz npr. vođenje monetarne politike… Sada su sve oči zapadnih tržišta uprte u državu kao spasioca…
Govorimo znači konkretno o učešću IRB kao investitora i efektima koje bi to donijelo. Ako jedan npr. Tehnosint d.o.o. Laktaši koji se bavi prodajom motornih ulja i maziva ima kapacitete da bude investitor za 10-ak zgrada u BL, ne vidim zašto taj kapacitet nema i IRB (??).
Dalje, ako opština daje na licitaciju zemljište za izgradnju, ko kaže da bi IRB pobijedila? I zašto bi učešće IRB-a uništilo građevinski sektor ako se ona pojavljuje kao poslodavac građevinskim firmama? I zašto je bolje da u npr. Vlasenici zgradu pravi neki lokalni ratni profiter, a ne IRB?
O kreditima IRB koji su svakako bolji od bilo kojeg komercijalnog možete vidjeti ovdje: http://www.irbrs.net/Krediti.aspx?id=5&lang=cir
Ono što tvrdim je da se daleko veći efekti mogu postići sa istim parama kad bi se IRB pojavila i kao investitor, a ne samo kao kreditor. Neće zbog toga propasti ni komercijalno bankarstvo ni gore pomenuti investitori tipa Tehnosint d.o.o. Samo će se smanjiti njihov ekstra profit koji ostvaruju na štetu građana-kupaca.
Što se tiče profita, njega ne ostvaruju građevinari, nego investitori. Dakle, oni su ti koji na tenderu biraju najpovoljnijeg (najjeftinijeg) izvođača radova.
P.S. Prije 4 godine sam kupio stan u novogradnji u BL upravo za 1.200 KM/m2. Ubijeđen sam da od tada svi inputi u građevinarstvu nisu udovostručeni (cijena materijala, renti, zemljišta, plate radnicima itd…). Radi se samo o ekstra profitu.
Usput, kvalitet koji sam dobio nije nimalo manji od onih u Aleji Centar za koje je tada traženo 1.700 KM/m2. Cijenu znači diktira i naš malograđanski mentalitet, gdje tip iz npr. Glamoča ne smatra gradom sve što je dalje od 100 m od Boske ili Banskog dvora. A takvi i služe za šišanje…
Prije nekih 2 godine je stvorena vještačka klima nestašice stanova, kao da će biti napravljeni samo oni čija je gradnja započeta i više nikad nijedan neće biti izgrađen, pa brže-bolje kupuj i ne pitaj za cijenu… Taj balon je pukao i sad je borba za uspostavljanje nekog novog nivoa cijena.
@Maestro
“Prvo, trzisni intervencionizam je odlika lijevo orjentisanih, socijalistickih sistema i nikada nikome nije donio nista dobro. Iza te izjave i dalje stojim.”
—-
Pa SAD i Britanija, kao i ostatak EU, su upumpale milijarde i milijarde dolara, trilione, u svoje nelikvidne banke. Šta je to nego tržišni intervencionizam. Intervenišu direktno i na svome tržištu nekretnina, manipulišu cijenama sirovina (nafta, metali, itd.), cijenama rada, i slično.
Što se tiče gradnje zgrada od strane države, to se radi i u Njemačkoj, Švedskoj, UK, itd.
Tačno je da mi imamo problema sa ljudskim resursima koji bi to mogli da vode, zato što se “stručnjaci” kod nas zapošljavaju po partijskoj liniji, a ne po svojoj stručnosti.
Mislim da niko od diskutanata ovdje nije zagovarao tržišni intervencionizam poput onog u SSSR-u. Što se tiče sukoba marksizam-kapitalizam, vidimo da i kapitalizam nije baš uspješan sistem. Prečesto zapada u probleme, pa ga onda državni organi vade iz gabule.
Selo ima centar!!! Živio malograđanski mentalitet. Obišao sam gradove koji su 30-40 puta veći od ovog sela, i nigdje se nisam sreo sa sličnim mentalitetom.
Pardon, jesam. U Beogradu, Zagrebu i Sarajevu
Ja i dalje tvrdim da investitori nude stanove od 60m2 na 5 minuta šetnje od “strogog centra” (mada mi strogi centar zvuči jako smiješno na selo veličine BL) nude za 65-70 hiljada KM za “žive pare”
ma koji investitori. imas investitora, izvodjaca radova, vlasnika zemlje. i cetvrta strana su, moram reci, glupavi kupci, koji su davali 150.000 KM za dvosobne stanove. za te pare su mogli kupiti kucu 3-4 KM od centra (banja luka ima centar?) za 100.000, za 40.000 da je namjeste, a za 10.000 kupe kola i bog te vidio. eto im sad stanovi sa krivim zidovima, bez rijesenih papira, bez parkirnog prostora (traziti 10-15.000 za parkirno mjesto je blago receno idiotluk). imaju mahanje od mene i tri kruga oko fabrike. benzin benzin, dajte boze benzin
zadnje naselje u banja luci je niklo 80ih godina, starcevica. prije toga, 70ih, borik. a sada usljivci koji se nazivaju gradjevinskim sektorom grade zgrade tudjim parama. zasto ne izgrade svojim novcem pa ponude na prodaju? zato sto:
1. nisu likvidni (citaj ne mogu izgraditi ni jednu zgradu a kamoli naselje svojim novcem),
2. to bi stvorilo vecu ponudu nego sto bi oni zeljeli pa bi cijena bila realnija, tj. niza i onda ne bi mogli zaradjivati 100% i vise po m2.
E sad to ima veze sa oligopolom, tj. sa situacijom gdje se vjestacki drzi ponuda stanova konstantno manjom nego traznja, da bi se mogle cijene nerealno napumpavati.
Inace, kad se cijeni neka realna cijena kvadrata stambenog prostora, onda se obicno poredi prosjek godisnjih primanja porodice i cijena stambenih prostora po kvadratu. Uporedite malo evropske zemlje sa balkanskim zemljama pa cete vidjeti gdje smo i sta se desava.
Drugo, BEZ OBZIRA na lokaciju, za 200.000 KM i vise se kupuje u Banja Luci kuca a ne stan. Tacka.
S obzirom da sam napisao mnogo duzi post nego sto sam prvenstveno mislio, hocu da ukratno sumiram i naglasim ono sto sam htio da kazem. Kao sto sam naveo u prvom postu, ja sam PROTIV visokih cijena stanova i extra profita, tamo gdje postoji. Naravno, svi smo svjesni da gradjevinari moraju da ostvaruju profit, inace nema gradnje. Moja poenta je da trziste ispravlja sve nedostatke, kao sto se i sada desava, cijena je pala sa 3000 na nesto iznad 2000 i padace i dalje zbog nedostatka traznje ako se nesto ne promjeni. Intervencionizam tu nije potreban, proizveo bi vise stete nego koristi. Toliko od mene.
S obzirom da me Kecman proziva da sam neuctiv i neuk, osjecam se prozvanim pa cu da odgovorim. Inace mi ne bi palo na pamet da se natezem po ovim forumima ali ovaj put cu to morati da uradim. Nekoliko stvari da naglasim. Prvo, trzisni intervencionizam je odlika lijevo orjentisanih, socijalistickih sistema i nikada nikome nije donio nista dobro. Iza te izjave i dalje stojim. Prije svega zbog nedostatka adekatnog planiranja, odnosno identifikacije prioritetnih ciljeva na koje drzava treba da se usmjeri. Mislim da potpuna propast ekonomskih sistema vecina socijalistickih drzava dovoljno govori o tome. Ne bih uopste ulazio u dalje marksisiticike disuskije s tobom Kecmane oko potrebe povratka toj vrsti sistema jer je istorija pokazala kako je zavrsio. Moderna ekonomska teorija zagovara drzavu iskljucivo kao obezbjedjivaca pravnog okvira koji regulise privredu, dok se sve ostalo ostavlja privatnom sektoru. Izuzetak su jedino tzv. javna dobra, dakle zdravstvo, skolstvo itd, odnosno usluge za cije obezbjedjivanje ne postoji ili postoji ogranicen interes privatnog sektora.Jer pazi, ako pratimo tvoju teoriju intervencionizma, zasto se zaustaviti na stanovima, neka drzava obezbjedi i hljeb ispod cijene, pa onda mozda i odjecu, obucu, automobile, sve ono sto je ostavljeno “pokvarenom” privatnom sektoru da obezbjedjuje i utvrdjuje cijenu. Vjerujem da si dovoljno obazovan pa si citao kako je ta praksa prosla u SSSR-u. Drugo, jedna od osnovih odlika razvojnih banaka u svijetu je komplementarnost sa privatnim sektorom a ne izguravanje istog sa trzista. Ta prica o drzavnim stanovima je ista ona koje se vodila kad je IRB tek usao na trziste pa su se trazile kamatne stope od 1% jer IRB ne kupuje novac na EURIBOR trzistu. Sta bi se u tom slucaju desilo sa komercijalnim bankama? Odnosno, da se vratim na pricu, sta bi se u tom slucaju desilo sa RS gradjevinskim sektorom koji zaposljava nekih 14000 ljudi? Ko njih shljivi, to hoces da kazes? Svjedoci smo da kriza itekako nagriza domaci gradjevinski sektor i da vec imamo primjere bankrota nekoliko domacih firmi. Najbolje da tome sada doprinese i IRB, to je super razvojna politika. Trece, i dalje mi niko nije objasnio kako bi se ta politika primjenjivala na teritoriji cijele RS? Nadam se da ste svjesti da bi za taj projekat trebala armija ljudi i opet ne bi mogla da se zadovolji traznja u svim opstinama. Ravnomjeran regionalni razvoj rece neko? Cetvrto, IRBRS stambeni krediti su socijalnog karaktera, dakle za mlade brace parove i kupovinu prvog stana. Po meni, kvadratura od 40m2 je sasvim dovoljna za prvi stan. Ako neko hoce 120m2, onda ocigledno ima vise novca i ne treba mu SOCIJALNI kredit te moze komotno da ide u komercijalnu banku. Peto, prica o diskontovanju, dakle trazenju net present value uopste ne pije vode ako se radi o socijalnim stanovima koji se kupuju ne u cilju sticanja profita ili pametnog investiranja vec zadovoljavanja miminalnih socijalnih potreba. Ono sto hocu da kazem da je tim mladim ljudima je jedino bitno da se usele u stan i zasnuju porodicu, jer alternative nema. U tom smislu, IRBRS je uradio puno sa niskim kamatnim stopama, sve ostalo bi zahtjevalo jako puno ljudskih resursa i morate priznati da ne bi bilo lako izvodivno. IRBRS, 100% drzavna institucija, kupuje zemlju da na tenderima opstina? Kako bi to izgledalo? Sesto i poslednje, prica o 3000m2 u BL je sarena laza. Licno imam par prijatelja koji su u zadnjih par mjeseci kupili nove stanove i niko nije platio iznad 2400m2. Sada se moze dobiti i znatno nize. Necu da ulazim u detaljne kalkulacije ali i dalje smatram da je realna cijena m2 u BL u prvoj i drugoj gradskoj zoni u BL izmedju 2000 i 2400 maraka po m2, zavisno od lokacije i opremljenosti. Sve price o cijenama od 1200 km po m2 u BL su cista sarena laza i svi su toga svjesni. E sad druga stvar je sto su neki ljudi frustrirani nemogucnoscu kupovine adekvatnih nekretnina pa im je sada svako kriv ukljucujuci IRBRS, Vladu, gradjevinare, marsovce itd. I nemoj sada da se ovde neko pronadje uvrijedjen, nije mi namjera da bilo koga vrijedjam, vec samo trazim argumentovanu diskusiju. Za kraj, dva pitanja, odgovorite mi na pitanje o izgradnji u cijeloj RS kao i neka mi neko izlozi detaljnu kalkulaciju troskova gradnje i dokumentacije po m2 za prosjecu BL zgradu pa cete vidjeti da extra profita, koji je nekada bio, danas nema ni blizu.
“Siromašne zemlje tek sada počinju da osećaju najteže udare ekonomske krize, mada u nekim sferama globalnog finansijskog tržišta ima pokazatelja da je najgore možda prošlo”, izjavio je danas potpredsednik Svetske banke za spoljne poslove Marvan Muašer.
U tekstu “Kriza drma građevinske firme” od 10.07.2009. (objavio takođe Fokus) se više govorilo o realnim cijenama, i alternativama kod ulaganja.
http://www.capital.ba/kriza-drma-gradevinske-firme/comment-page-1/#comment-11097
——————–
Kakva je to analiza rađena onda i sada, kada je je građevinske firme “drmala kriza” prije samo 20 dana, a sada Fokus piše “posljednjih dvadesetak dana optimizam se počeo vraćati među njihove vlasnike.”
Ne radi se o padu i rastu prodaje sladoleda, zavisno od vremenskih uslova. U pitanju su valjda nekretnine, gdje se ponuda i potražnja, a i cijene, ne mijenjaju baš na dnevnoj bazi.
Akcionar i Trojanac, hvala na komentarima. Slicno sam htio odgovoriti Maestru na komentar moje ideje da se IRB pojavi kao investitor na tržištu stanova. Medjutim, on je prilično neučtivo reagovao, nazivajući to lupetanjem, tako da sam odustao od besplatne edukacije nekoga ko nema poštovanja prema različitim mišljenjima. Očito, njemu je postojeće tržište nekretnina u RS savršeno.
Dodao bih još da u zapadnim zemljama neke agencije za promet nekretnina nude i račun diskonta tokova gotovine, dokazujući time isplativost investicije u taj stan u odnosu na sve trenutno dostupne alternativne mogućnosti. Pri tome, agencija je spremna da prihvati da kupljeni stan u vase ime rentira pod uslovima koje vam je ponudila u diskontnom racunu. Time se testira i realnost cijene koja se zahtjeva. To je tendencija na modernom, transparentnom i uredjenom tržištu nepokrentosti. Naša IRB i opšta razmišljanja o tržištu nekretnina su daleko od toga.
@Maestro
Dugoročno planiranje i intervencije države u sektoru nekretnina su neophodne, zato što tržište nije u stanju da brzo reaguje na promjene u tražnji. Naime, ako se tražnja pojavi danas, dgovarajuća ponuda može da se pojavi tek za dvije do tri godine.
Nenormalan rast cijena dovodi do formiranja balona koji kada pukne za sobom ostavlja bankrotirane pojedice, banke, građevinska preduzeća, a što je najgore takva propast jednog segmenta privrede dovodi do gubitka povjerenja u cijli ekonomski sistem države.
Takvu krizu upavo preživljavasvjetska ekonomija.
———————–
U centru Prijedora su stanovi 1,200KM/m2, u Banjoj Luci 3,000KM/m2, a u Berlinu su 3500KM/m2. Mislim ipak da je Banja Luka, svojom privredom, veličinom, infrastrukturom i sadržajima daleko bliža Prijedoru nego Berlinu, pa bi i cijene trebale biti bliže 1,000KM nego 3,000KM.
———————-
“Ljudi vam fino daju kredite ispod 4% za stanove i narod opet nije zadovoljan.”
IRB dadne kredite po 4%, cijena stanova skoči 20%. Šta je time dobio kupac?
———————————-
“Da se razumijemo, ni ja nisam pristalica extra profita za gradjevinare ali mislim da je sadasnja BL cijena od 2300-2400 km po m2 na boljim BL lokacijama sasvim realna, uzimajuci u obzir cijene iz okruzenja.”
– Određivanje cijene nekog dobra na osnovu upoređivanja sa sličnim takvim dobrima se naziva relativnom evaluacijom. Ovaj metod je dobar ako su cijene dobara na tržištu “realne”. Međutim, šta ako su cijene u okruženju prenaduvane? Koliko je onda tačna cijena dobijena metodom upoređivanja?
– Diskontovanjem tokova gotovine (kamatnim svođenjem svih budućih prinosa na današnju vrijednost) dobijamo puno precizniju vrijednost nekretnine.
Da pojednostavim, ako kupiš stan i iznajmiš ga nekome, investicija treba da se vrati za 8 godina, maksimalno 10 godina.
Dakle, ako kupiš stan od 50m2 u centru Banje Luke, platiš ga 150,000KM i iznajmiš ga nekome za 400KM/mjesečno, koliko će trebati vremena da se tvoja investicija isplati?
U tome i jeste problem što se zbog interesa i lobiranja desetak ljudi ide na teret milion ostalih ljudi a ovima “izlobiranim” je toltalno svedno da li cijena kvadrata 500KM ili 5.000 KM. Isti slučaj je i sa cijenama goriva. Njima je isto bila cijena litre 1 KM ili 5 KM kada oni dobijaju svoj procenat (udio u tome) da “žmire” i ništa ne vide.
Kad bi se IRB pojavila kao investitor, i na cijenu gradnje dodala maržu od 10% postigla bi višestruki pozitivan efekat:
– Ostvarila bi prinos na plasirana sredstva duplo veći od sadašnje kamatne stope na stambene kredite.
– Povećala bi ekonomosku aktivnost angažujući značajnu građevinsku operativu širom RS.
– Dovela bi do smanjenja tržišne cijene stanova, tj. zdravije konkurencije u stanogradnji, jer bi građani RS mogli po znatno povoljnijoj cijeni kupiti stan.
– Pozitivno bi uticala na standard građana, kako onih koje zapošljava u gradnji i pratećim radovima, tako i na kupce koji bi dugoročno bili manje kreditno opterećeni. Iako bi uzimali kredite od poslovnih banaka po stopi oko 10%, značajno bi uštedili jer bi stanovi bili najmanje 30% jeftiniji.
– Ne treba zanemariti ni efekte poput povećanog nataliteta, jer samo oni koji imaju riješeno stambeno pitanje, i uz to ne biti u kreditu do guše, mogu razmišljati o formiranju ili proširenju porodice.
Na osnovu svega može se zaključiti da u IRB ili sjede totalni nesposobnjakovići ili su u “dilu” sa građevinskom mafijom, pa rade ovako kako rade sad.
Sad bi baš trebala držvava po realnoj cijeni koštanja da pravi stanove, kako bi ovu građevinsku mafiju spustila na zemlju. Samo ima jedan uslov da oni nisu zajedno sa građ. mafijom
Ako se već spominje tržište i takvo formiranje cijena, onda ne vidim razlog zašto ne bi cijena mogla pasti. Nema nijednog pokazatelja koji govori u prilog održanju sadašnjih cijena, a o porastu da i ne govorimo. Ključni faktor rasta je tražnja. Pitam se je li u Republici Srpskoj iko do sada imao stan ili kuću, pa se odjednom navodno pojavila tolika tražnja? I to ne samo u Banjaluci…
Svakodnevnica nas uvjerava u suprotno. Tražnje nema, a u četiri oka se kvadrat može kupiti mnogo povoljnije od zvanično istaknute cijene koja služi za šišanje naivnih…
Kredit IRB-a od max. 100.000 KM za one koji su kvalifikovani da ga dobiju je dovoljan za 37-40 m2 stana u novogradnji u Banjaluci. A to je, priznaćete premalo za porodicu sa 2 ili 3 djece. I uz sve povlastice za taj kredit ćete imati ratu oko 650 KM u narednih 20 godina!
Čak i da je najveće blagostanje, marže investitora od 1.000 do 1.500 KM po m2 su nerealno visoke. A “prijetnje” da će svako smanjenje cijene biti na uštrb kvaliteta su bijedne i govori sa kakvim šljamom imamo posla. Neka smanjenje cijene bude na uštrb njihovih previsokih marži.
cijene jesu zaista previsoke,ali je nerealno očekivati neke drastične padove ili znatno niže cijene.korekcija cijene na dole se već desila, sjetimo se prije par mjeseci bolje lokacije su išle po 2800-3000KM.danas se ipak za gotov novac može puno bolje proći, ali ipak želje su jedno…
Ljudi pa za stan od nekih 70-80 kvadrata za četvoročlanu porodicu po ovim cijenam treba izdvojiti 175.000-200.000 KM!!! A za te pare se na periferiji grada, (do prije par godina i na Starčevici) moglo kupiti jeftinih placeva i napraviti kuća 9X10 na tri sprata tj. VILA. Ja više NIKADA ne bi pomislio na kupovinu stana (eventualno da cijene padne ispod 1000KM) što je realna cijena. Takođe, mnogi ljudi se sada odlučuju na montažne kuće gdje se dobije garancija na 30 godina a ne koštaju preko 50.000KM. Ja tako razmišljam a mislim da i sve veći broj ljudi bi radije da živi negdje u predgrađu ali da ima svoju pravu “kućerinu” nego u centru da živi u “ćumezu” od 30 kvadrata koje će platiti isto. Ako takav stav zauzme što više mladih ljudi onda oni mogu da pišu po novinam štra žele a cijene će MORATI da spuste pa onda možemo da kupimo i “vikendice” u centru grada! :))))
Kaže Maestro: “Trzisni intervencionizam nije nikada nikome nista dobro donio. Pod tim mislim prvenstveno na gradnju subvencioniranih stanova od strane drzave.”
Maestro, tržišni intervencionizam je uvijek “ispravljao kurs” kada slobodno tržište ekonomiju povede u propast. I sada širom svijeta države intervenišu da bi ublažile posljedice krize. Medjutim, jedno je tržišni intervencionizam, a drugo država kao preduzetnik, pogotovo kao isključivi. To treba razlikovati. Takodje, niko ne govori o subvencionisanim stanovima. Stambeni fond bi mogao nastupati kao i svaki drugi investitor: kupovati lokacije na tenderima, angažovati projektante, nadzorne organe i operativu putem tendera i slično. Takvih primjera ima u svijetu i to u onom mnogo naprednijem od nas. Uz to, grade kvalitetne stanove. Za takvo nešto u IRB bi trebalo mnogo više znanja. Svo nečinjenje ili pogrešno činjenje ne može se pravdati pojednostavljenom tržišnom logikom.
ti isti što plaćaju novinare da pričaju da će sutra kvadrat biti minimum 3.000 danas nude ljudima kvadrat po 1100-1200 za žive pare
Ja xxxxxxx i Jarica i ostale smecare kad mogu takve gluposti da pustaju u javnost ! Uaaa lopovi
Ocigledno placeni tekst. Odnosno, reklama. Samo cini mi se da ce ovo biti antireklama.
krajnje potrosace je briga za vlasnickom strukturom gradjevinskog sektora, bio on drzavni ili privatni to kupce ne interesuje, vec samo i uvijek niza cijena i sto bolji kvalitet.
cinjenica je da su se ljudi zaletili i placali nesto sto objektivno nije vrijedilo toliko, kao i na berzi.
objekti su uglavnom gradjeni od sredstava samih kupaca – traziti uplatu od kupaca dok se objekat gradi je van pameti. to znaci da gradjevinski sektor nema novca za izgradnju gotovih objekata. a tako mogu i ja praviti zgrade, od tudjih para. takav gradjevinski sektor ne moze dugorocno da opstane i mora propasti.
sa ovakvom politikom strozijeg kreditiranja od strane banaka, pretpostavka je da ce trziste nekretnina jos vise da zamre, a to znaci opet da ce gradjevinci neprodate stanove morati prodavati po nizim cijenama, jer dugorocno nece moci da drze status quo kakav sada jeste.
clanak nema veze sa realnoscu, a ovo o cemu pricam ce se poceti desavati vec krajem godine.
Daj ne lupajte gluposti. Trzisni intervencionizam nije nikada nikome nista dobro donio. Pod tim mislim prvenstveno na gradnju subvencioniranih stanova od strane drzave. To bi znacilo izguravanje privatog sektora sa trzista.Svima je poznato da se cijena formira kao odnos ponuda i traznje. Prema tome ne moze se ocekivati da m2 stana u centru bude 1200 KM. To nema nigdje. Tom politikom bi IRBRS samo narusila trziste sto bi dovelo do toga da bi gradjevinci poceli da nude jos vece smece od stanova za nize cijene ili da se potupuno povuku sa trzista sto bi dovelo do manjka ponude i automatski vecih cijena. Da se razumijemo, ni ja nisam pristalica extra profita za gradjevinare ali mislim da je sadasnja BL cijena od 2300-2400 km po m2 na boljim BL lokacijama sasvim realna, uzimajuci u obzir cijene iz okruzenja. Osim toga,kako ste samo zamislili da IRBRS pokrije traznju u cijeloj RS? Pa nece valjda praviti zgrade u svakom vecem gradu. Ili ce samo BL da bude povlastena. A da ne pricam da bi to bile zgrade po nekim rubnim naseljima, tipa Ada i Vrabanja, koje niko ne bi ni kupovao. Ljudi vam fino daju kredite ispod 4% za stanove i narod opet nije zadovoljan. Hljeba i igara, vidim ja.
Mislim da ovakve naručene tekstove od mafije koji su se obogatili na izgradnji stanova ta “tržište” ne treba uopšte uzimati za ozbiljno. Oni kažu kriza je prošla na zapadu. Pa dobro, neka bude prošla je na zapadu, ali nije na istoku. Kod nas tek sada dolazi i zato manite se naručenih tekstova.
@Kecman
Da si odgovor na svoje pitanje “Zašto Stambeni fond pri IRB nije ušao u gradnju stanova kao investitor”.
Zato da bi se nekolicina obogatila prisvajajući novac od privatizacije Telekoma.
Koja bi bila realna cijena kvadrata u BL stvarno ne znam, ali ne može cijena kvadrata u Banjoj Luci da bude skoro pa na nivou cijena u Berlinu?!
Zašto Stambeni fond pri IRB nije ušao u gradnju stanova kao investitor i ljudima prodavao jeftinije gotove stanove na kredit? Stambeni fond podstiče tražnju za stanovima i održava visoku cijenu stanova. Fond treba raditi obrnuto, graditi stanove i povećavati ponudu, pa bi niže cijene stanova bile održive. Ovako, kada se malo gradi a Fond podstiče tražnju, lako je cijenu držati visoko.
Odavno gori tekst sa više nebuloza nisam pročitao…
– Kriza u svijetu prošla. Na osnovu čega ovo tvrde? I da li to znači automatski optimizam i kod nas?? Naravno da ne!
– Broj nezaposlenih u RS u prvih 6 mjeseci je drastično povećan u odnosu na prošlu godinu, a ovi govore kako stanovništvo više nije u strahu od kreditnog zaduživanja…
– Aragosta će cijene formirati u skladu sa kretanjem na tržištu. To znači da pojeftinjavati nikako neće, a čim ih nazove 10 ljudi, oni će povećati cijenu.
Dok su u Americi stanovi u kuće prodavane budzašto zbog sloma hipotekarnog tržišta, kod nas ni za pfenig nije cijena smjela da se obori, dočim i za najminimalniji rast prodaje u Americi i kod nas cijene odmah moraju biti povećane.
Predlažem da cijena kvadrata bude tržišna, ali ne manja od 3.000 KM, i da ljudi sa prosječnom platom od 700 KM onda lijepo bez straha uzmu kredit od 150.000 KM na 30 godina u kamatnu stopu od 10%. Rata će im biti tričavih 1.316,36 KM.
Gospodo iz Fokusa, koliko vas građevinci i mešetari plaćaju da objavljujete ovakve nebuloze i obmanjujete narod??
ne kupujte stanove, bi će još jeftiniji
Ako im prodaja ide tako dobro, zašto investitori podizvođačima nude smo stanove za eventualno urađene poslove.
Optimizam??? Kakve gluposti.
pa sta ces moraju ljudi da se trude da ne padnu pare, jer Jaric je navikao da na zgradi bude dobar par miliona, pa sada nije red da zaradi ispod toga
Hahaha :-)))))
Kakve dezinformacije!! Poslednji pokušaj da se “raja” uplaši i krene da kupuje stanove.
Pa nismo mi debili!!