U EU raste važnost željeznice

18.02.2020. / 9:00

BERLIN, Dok vlade EU debatuju o budžetu, komesarka za saobraćaj Adina Valean očekuje ulaganja u elektrifikovanu željeznicu kao ekološki najčistije sredstvo transporta.

Noćni vozovi proslavljaju povratak u nekoliko evropskih zemalja. Nakon pauze od 16 godina, sredinom januara je prvi noćni voz, koji je povezivao Beč i Brisel, napustio austrijsku prestonicu u pravcu belgijske metropole.

Austrijska nacionalna željeznica OBB, koja je vlasnik ove trase, planira da do kraja godine uvede i noćni voz koji povezuje Beč i Amsterdam.

Ova kompanija, koja je u državnom vlasništvu, nije jedina koja vidi dobre poslovne šanse u promjenama navika Evropljana i rastućoj svijesti prema zaštiti životne sredine.

U 2017. godini emisije ugljen-dioksida koje dolaze iz transportnog sektora zemalja EU iznosile su 28 odsto od ukupnog zagađenja i bile su iznad nivoa iz 1990. godine. Evropski “Zeleni dogovor” – o kojem se trenutno raspravlja u Evropskoj komisiji, ima cilj da preokrene taj trend.

“Grin dilom smo se obavezali da ćemo promjenama u transportnom sektoru dati svoj doprinos i podstaći borbu protiv klimatskih promjena. Mislim da je željeznica posebno podesna da bude taj game changer, jer je ona ekološki održiv i prihvatljiv vid transporta ljudi i robe”, rekla je za Dojče vele Adina-Joana Valean, evropska komesarka za saobraćaj.

U okviru evropskog transportnog sektora, automobilski saobraćaj najviše doprinosi emisiji CO2 u EU (73%). Slijede vazdušni (13%) i pomorski saobraćaj (11%). Željeznica je, s obzirom na visok stepen elektrifikacije, na četvrtom mjestu sa 1,6% i važi kao najmanji zagađivač.

Valeanova je objasnila da trenutni evropski programi za promociju željeznica nisu sporni.

“Radujemo se što u okviru sljedećeg finansijskog plana možemo da računamo na pristojan budžet.”

Uskladiti željezničke mreže

Komesarka za saobraćaj naglašava značajne razlike među državama članicama u pogledu željezničkih mreža, dodajući da bi evropski fondovi trebalo da ciljaju na razvoj željezničke mreže manje razvijenih regija putem postojećih instrumenata kao što su Sposobnost za spajanje Evrope i Kohezioni fond.

Međutim, nije navela glavne ciljeve – bar za sada.

“Ono što je sada potrebno jeste da shvatimo koja su uska grla u željezničkoj mreži i koliko će nam ulaganja biti potrebno. Dakle, nije pravi trenutak za ciljeve. Najprije nam treba dobra procjena.”

Evropska komesarka za saobraćaj je dodala da je već implementiran četvrti paket EU koji se odnosi na željeznice, kao i da taj paket mjera liberalizuje tržište i povećava konkurenciju u domenu željezničkih usluga.

Konkurencija će postajati sve veća

“Konkurencija će biti pojačana, posebno nakon juna 2020. godine, kada će se preostale članice EU pridružiti osmorici članova koji su preuzeli i implementirali direktivu EU zaključno sa junom 2019. godine”, izjavio je za Dojče vele Jozef Dopelbauer, izvršni direktor Agencije EU za željeznice (ERA).

“Navešću nekoliko primjera: italijanska kompanija Trenitalija aplicirala je u Evropskoj agenciji za željeznice i zatražila bezbjednosni certifikat i ovlašćenje za rad u Francuskoj. Istovremeno, Francuski SNCF i Trenitalija će izaći na špansko tržište u junu 2020.“

Unutrašnjost centralne Željezničke stanice u Milanu je arhitektonsko čudo. No, hoće li italijanska željeznica Trenitalija uspjeti da odvrati putnike od automobila i aviona?

ERA ima dvije uloge. Ona sprovodi uredbu EU o bezbijednosti i (inter)operativnosti, odnosno nuđenju transportnih usluga ne samo u svojoj zemlji, već i u drugim zemljama EU.

Od juna 2019. godine izdaje i pojedinačne bezbjednosne sertifikate i ovlašćenja za željeznice.

“To znači da je za vozove, koji posluju u više zemalja dovoljna autorizacija koju izdaje ERA.”

Dopelbauer je rekao da još ima mnogo prostora za poboljšanja.

Na primjer, prvi noćni voz iz Beča do Brisela sredinom januara morao se zaustaviti u Ahenu na 30 minuta, jer je lokomotiva morala da bude promjenjena zbog tehničke nekompatibilnosti. Promijenili su i mašinovođu jer nije govorio flamanski.

Dobijate ono što ulažete

Jozef Dopelbauer tvrdi da je željeznička ruta Barselona – Madrid već pokazala da je moguće “ekološki manje prihvatljive letove zamijeniti željeznicom i to smanjenjem cijene i bržim dolaskom na cilj “.

Sposobnost željeznice da konkuriše avionima sada će zavisiti od ulaganja pojedinih zemalja članica EU. Dok zemlje poput Italije smanjuju ulaganja u željeznicu, zemlje poput Njemačke ulažu sve više, iako su cijene karata nedavno snižene.

Na primjer, prošlog mjeseca je vlada u Berlinu odobrila plan u iznosu od 86 milijardi evra investicija u željeznicu u narednih 10 godina. To je dodatna 64 evra po glavi stanovnika, što iznosi ukupno 140 evra, ali se još ne može porediti sa Austrijom i Švajcarskom.

Dopelbauer napominje da je 2018. godine Švajcarska, koja ulaže 365 evra po glavi stanovnika u željeznički saobraćaj, bila na prvom mjestu po zadovoljstvu putnika željezničkim uslugama. Austrija je bila druga, sa ulaganjem od 218 evra po glavi stanovnika dok je Njemačka 2018. ulagala svega 77 evra po glavi stanovnika.

“Većina putničkih agencija trenutno ne vidi vozove kao sredstvo transporta kojim se stiže do krajnjih turističkih odredišta”, izjavio je za Dojče vele Libor Lohman, izvršni direktor Zajednice evropskih željeznica (Community of European Railway and Infrastructure Companies).

“Ali mi ipak ne počinjemo od početka. Putničke agencije, na primjer, već nude evropas, koji putnicima omogućava putovanje četiri ili sedam dana u mjesecu s jednom kartom.”

Šta je sa teretnim saobraćajem?

Teretni prevoz je još teži poduhvat.

“Kako sada stvari stoje, tržišni udio teretnog željezničkog saobraćaja u EU se smanjio sa iznad 18 odsto na ispod 17 odsto posljednjih godina”, kaže Džems Niks, direktor preduzeća Transport i zaštita životne sredine (Transport & Environment).

“Grin dilom smo tražili da što je moguće u većoj mjeri prebacimo teret s automobilskog na željeznički saobraćaj. Ali za to treba poboljšati evropsku prekograničnu željezničku mrežu”, istakla je evropska komesarka za saobraćaj Valean dodavši da se “moraju graditi međunarodne željezničke mreže” a da pri tome “granične aktivnosti moraju biti pojednostavljene”.

Sve u svemu, pred željeznicom je ružičasta perspektiva, jer snažna podrška dolazi i od zaštitnika životne sredine i od industrije.

“Grin dil kao uredba EU će takođe pomoći željezničkom sektoru da definiše postupak tehničke standardizacije”, izjavio je za DW Fransoa Daven, generalni direktor Međunarodne unije željeznica (International Union of Railways).

On je ubjeđen da će zeleni dogovor imati pozitivne efekte na željeznice ne samo u EU već i u mnogim regionima svijeta. Deutsche welle

Tagovi: Adina Valeanekologijaeuzeljeznice

Povezane vijesti