Capital.ba

Malina u ratu cijena

10.03.2012. / 8:55

BRATUNAC, Nakon potpisivanja ugovora između Unije malinara Srbije i austrijske kompanije „Best Food“ o otkupu 50.000 tona smrznute maline sorte vilamet, ovogodišnjeg roda, po cijeni od 1,6 evra po kilogramu, malinari u Republici Srpskoj očekuju sličnu cijenu.

– Godinama se cijena maline u RS formirala u odnosu na cijenu maline u Ljuboviji, odnosno u Srbiji, i zato sa punim pravom očekujemo cijenu maline od tri marke po kilogramu – kaže Bojo Krsmanović, proizvođač iz sela Repovac. – Nećemo dozvoliti ucjene, i nećemo predavati malinu na neviđeno, bez ugovorene cijene.

Ipak, kolika će biti ovogodišnja cijena maline u Republici Srpskoj, velika je nepoznanica za malinare. Dok otkupljivači i hladnjačari ćute, malinari poručuju da će malinu prebacivati u Srbiju.
Iz udruženja voćara regije Birač kažu da se rješenje krije u pronalaženju strateškog partnera, što je zadatak Vlade i Unije voćara. Iako cijenu određuje tržište, trebalo bi zaštititi domaću proizvodnju.
– Potrebe Evropske unije za malinom su veće od 500.000 tona i mi, kao tradicionalni proizvođači maline, tu vidimo šansu. Istovremeno, zaštitna cijena ovog proizvoda trebalo bi da bude jedan evro – ističe Nenad Živanović, iz udruženja voćara „Fruktus“.
Iz udruženja malinara ističu da će ove godine zaobići posrednike i naći načina da malinu plasiraju tamo gdje je cjenjena.
– Hladnjačari nude cijenu od jedne marke, ali im je to palo u vodu, jer ta cijena ide na štetu proizvođača – kaže Dobrisav Blagojević, iz udruženja malinara „Vilamet“

Otvaranje mosta
Otvaranje graničnog prelaza sa Srbijom na ljubovijskom mostu kod Bratunca, koji je zatvoren 2010. godine, od izuzetne je važnosti, zbog mogućnosti izvoza malina.
–    Preduzetnici i transporteri moraju da idu 100 kilometara dalje do susjednog graničnog prelaza i tako prave dodatne troškove – ističe Nedeljko Mlađenović, načelnik opštine Bratunac.

Kvalitet
Stručnjaci kažu da plasman domaće maline na evropsko tržište nije doveden u pitanje, jer je riječ o izuzetnom kvalitetu maline, koja ima između osam i 18 odsto suve materije. Opština Bratunac godišnje proizvede oko 3.000 tona maline, a tokom proljeća će, zahvaljujući besplatnim sadnicama Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, kapaciteti biti prošireni za 150.000 sadnica ovog voća. Novosti

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Malina u ratu cijena

    1. Branko

      Opet ja,e pa ima i za malinare sta da se kaze,to sto se prica prica se sad,kao i uvek,a kad se malina pobere i preda onda oni seoski kriminalci sortiraju prvu klasu u drugu,pa obaraju cenu maline neposredno pred branje jer tad narod nema kud,da im ne bi propao rod oni pristaju na ucene i mizernosti,mnogi ljudi unistavaju maline tih dana,sve sto vam pricaju i serviraju lazu vas,pustite te idiote sto plesu valcer oko nacelnika i peru pare za DANE MALINE,samo oni znaju sta rade i kako,ljudi nisu svesni svoje gluposti,sami sebi skacu u stomak,kad se jednom osveste bice kasno,nece imati ni pas za sta da ih ujede,drzava ako je uopste ima treba da posalje jedan tim ljudi u svaki unazadjeni gradic koji ce da nadgledaju rad opstinskih organa,pa malo da kazne lopine pa malo i zatvorcic pa videli bi kako bi svako mesto procvetalo poput tih sivih gradica,u Bratuncu ljudi konkretno ne umiru nego crkavaju,i groblje im je prepunjeno,to je plod dobrog poslovanja nacelnika i njegovih vjernih kucica.Pozdrav i postovanje casnom narodu.