Capital.ba

Vidović: Milijarde vise o koncu

13.09.2011. / 8:05

BANJALUKA, Poreska uprava RS krenula je u ofanzivu naplate dugovanja. Stotine miliona maraka nema u budžetu Republike Srpske i novac se mora pronaći, ili u protivnom slijedi još kreditnih zaduženja. Na spisku dužnika su mnoge „velike“ firme iz Republike Srpske. Iz Vlade RS je već stigla podrška PU RS da počne primjenjivati i krivične prijave i sve zakonske mogućnosti kako bi istjerala naplatu dugovanja protiv poreskih dužnika.
Prema podacima iz PU RS, ukupan dug već godinama dostiže cifru od milijardu i 200 miliona maraka. Dug je ove godine povećan za sedam odsto, što je uglavnom rezultat primjene izmjena Zakona o doprinosima, prema kojim se obaveze za doprinose prijavljuju, bez obzira da li su plate isplaćene ili ne, a podnošenje prava je obavezno. Što se tiče ukupnog broja poreskih obveznika koji duguju Republici Srpskoj – 80 odsto dospjelih poreskih obaveza, on u RS iznosi 343.
Zora Vidović, direktor Poreske uprave RS, kaže za „Novosti“ da je PU RS jedna od rijetkih poreskih uprava u regionu koja nivo ukupnog duga u posljednjih par godina drži na istom nivou, ali uz konstantno povećanje naplate javnih prihoda.
– Rješavanje problema dugova, odnosno naplate dospjelih poreskih obaveza mora ići u dva pravca. Prvo da se odvoji naplativi dug od nenaplativog. Činjenica je da se od 2005. godine nivo duga nije značajnije mijenjao i iznosio je oko 1,2 milijarde maraka. Iz ovog proizilazi da je PU RS tekuća potraživanja manje-više uredno naplaćivala i ta naplata je rasla iz godine u godinu. Drugo, da se do početka primjene Zakona o poreskom postupku, iz evidencija iščiste dugovanja poreskih obveznika nastala po rješenjima pravnih prethodnika Republičke uprave javnih prihoda i Finansijske policije, a koja do danas nisu naplaćena – objašnjava Vidovićeva.
Ona dalje ističe i strukturu nastalog duga. Nju čine reprogramirane obaveze. Tu postoji 246 aktivnih reprograma u iznosu od 250 miliona maraka. Dalje, tu su i sporazumi sa PU RS sa 70 aktivnih sporazuma u visini od sedam miliona KM, i na kraju su stečajevi u vrijednosti od 320 miliona KM.
– Produženje roka za izmirenje obaveza nastalih do 31.12.2008. godine može se odobriti na period od najviše 180 rata, ukoliko se radi o obavezama prema budžetu RS, dok se obaveze prema vanbudžetskim fondovima odlažu maksimalno na 96 rata. Obaveze nastale od 1.1.2009. godine mogu se izmiriti u ratama i to uglavnom do 12 rata, putem sporazuma sa Poreskom upravom, a koji je propisan Zakonom o poreskoj upravi. Dakle, nije sporno izmirenje duga na više rata, po nama je značajnije da PU RS zajedno sa Ministarstvom finansija pokuša da pronađe načine da se uslovi za dobijanje ovih reprograma pojednostave u pogledu obezbjeđenja ovih reprograma, s tim da se rizik naplate ne povećava – ističe Vidovićeva.
Prema njenim riječima, kada PU RS iscrpi sve istrumente i mogućnosti u naplati svojih potraživanja, ukoliko ostane poreskih dugovanja, krajnja mjera u rješavanju takvih potraživanja je stečajni postupak.

Najveći dužnici
Čak 315 firmi duguje pojedinačno više od 500.000 maraka državi za neplaćene poreze i doprinose, a samo prvih deset na spisku najvećih dužnika duguju više od 282 miliona KM.
Među dužnicima su Rafinerija nafte Brod, „Novoteks“ Trebinje, „Nestro Petrol Banjaluka, „Birač“ Zvornik, „Integral inžinjering“, „Integra inžinjering“.
Stečaj
– Od formiranja PU RS, pa do danas, kao povjerioci učestvovali smo u 801 stečajnom postupku, gdje su naša prijavljena potraživanja iznosila 560 milona KM. U 505 okončanih postupaka i 296 koji su još u toku, priznata potraživanja su više od 310 miliona KM. Naplata Poreske uprave u ovakvim postupcima iznosi oko 10 odsto od priznatih potraživanja. Glavni razlog niske naplate u ovim postupcima je u činjenici da fizičko lice može registrovati firmu sa kapitalom od 2.500 KM i da nije limitiran u preuzimanju obaveza – pojasnila je Vidovićeva. Novosti

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Vidović: Milijarde vise o koncu

    1. bosman

      Sudija, kao da ih je Hitler za sebe birao. Sve kratko ošišane po volksdeutcher-ski.

    2. sudija

      gledam ovu fotčicu i kontam u tijesnoj su utrci za najružnije žensko stvorenje blisko vlasti vidovićka, milekićka, majkićka, cvijanovićka, golićka, tegeltija…

      kad već izdvajam dragocjeno vrijeme kontam možda bi mogao da kakve druge parametre uporedim, a da malo preskočim poznate rabote i odnose..

    3. bosman

      Mirko ne lupetaj. Zna se zašto, madam Vidović, može da uhvati u koštac.

    4. lemi

      nadam se da je post br. 5 bio u ironicnom tonu napisan

    5. Mirko

      Подршка за жену која се одлучила ухватити у коштац са дужницима и криминалцима у РС!!!

    6. bosman

      Sieg!

    7. rakovic

      trebalo bi za osnivanje firme bar milion i još pride garantovati vidovićki imovinom punice

    8. lemi

      Glavni razlog niske naplate u ovim postupcima je u činjenici da fizičko lice može registrovati firmu sa kapitalom od 2.500 KM i da nije limitiran u preuzimanju obaveza – pojasnila je Vidovićeva.
      **
      ‘ja na prelo isao sam kod zore, voljela je kurble i motore’. zoro hajde ti pitu kuci razvijaj. razlozi niske naplate stecajnih potrazivanja su sasvim druge prirode, a to su korupcija i kriminal u poslovanju preduzeca poreskih duznika. izvuci pare, gurni u stecaj. eto vam ga na pa se naplacujte iz stecajnog postupka dok je vlasnik na maldivima (o trosku malih akcionara i poreskih obveznika) gdje ga masiraju crnke, hlade listom palme, a on se uz pijuckanje ruma dvoumi da li da ode veceras u casino ili da isplovi na pucinu. poreska uprava je dio poslusnog aparata koji ne smije da zucne. laktaski kriminalac odredjuje sta ce se od koga naplatiti. Sieg Heil!

    9. inspektor

      Velike ribe neće sigurno biti na “tapetu” pogotovo ne one koje su registrovane u Laktašima. A po malim su već krenuli prije mjesec dana sa blokadama. Kuda ovo vodi da li iko od normalnih ljudi to zna?