Triput manje štrajkova

11.08.2011. / 8:20

BEOGRAD, Srbija je u ovoj godini imala tri puta manje štrajkova nego u istom periodu lani, ali su oni bili masovniji i obuhvatali su znatno veći broj radnika. Prema podacima sindikata, najmanje 50.000 zaposlenih je u prvih šest mjeseci 2011. svoja prava zatražilo kroz 30 različitih protesta od krajnjeg sjevera do juga zemlje. A, prema ocjeni sindikalaca, i razlozi su se izmjenili.
– U ovoj godini su štrajkovi imali više ekonomski, a manje socijalni karakter – ocjenjuju u Savezu samostalnih sindikata Srbije. – Zahtjevi štrajkača su se prošle godine uglavnom odnosili na isplate zaostalih zarada i doprinosa, isplatu minimalaca, nalaženje novog vlasnika koji će pokrenuti proizvodnju. U ovoj godini su njihovi zahtjevi bili usmjereni na povećanje plata, i to prvenstveno u javnom sektoru.
Ovogodišnji štrajkovi su tako bili organizovani u 25 preduzeća, u 13 gradova, a bilo je i granskih protesta kao što su sindikati obrazovanja, policije, zdravstva, kulture i poljoprivrede.
– Rad je od početka ove godine bio obustavljen u 1.500 škola, a 13.000 policajaca je tražilo povećanje zarada i bolje uslove rada. Udruženje poljoprivrednih proizvođača je tražilo višu cijenu proizvoda – podsjećaju u SSSS i dodaju da je većina ovih zahtjeva bila usmjerena na – republičku kasu.
– U nekim slučajevima štrajkovi su jalovi i ne vode rješenju – zaključuje Ranka Savić iz Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata. – Da bi štrajk bio efikasan, radnici moraju da imaju realne zahtjeve i da budu spremni na kompromise. To nije slučaj kada se radi o propalim preduzećima u kojim radnici traže zarade još iz devedesetih godina. A zahtjevi za potraživanjem zaostalih zarada zastrjevaju u roku od tri godine, a za isplatu zaostalih doprinosa deset.

Štrajkuju šest godina
I dalje se mogu pronaći primjeri onih preduzeća koja obaraju rekorde u upornosti. Tako u Leskovcu radnici ”Mašnoteksa” i ”Cvećara” štrajkuju oko šest godina.
Nema pravila koliko štrajkovi mogu da traju, ali prema mišljenju Ranke Savić, do rješenja se najčešće dođe u roku od 30 dana.
– Nekada i sama najava protesta dovede do rješenja, ali se kompromis u prosjeku postigne u roku od mjesec dana – kaže Savićeva. – Sve preko toga je najčešće potpuno neefikasno. Novosti