TEMA br.2 – Privatizacija Naftne industrije RS: Lice i naličje

Objavljeno: May 31. 2009. 23:44

dodik-u-rafinerijiNaftna industrija RS, odnosno tri preduzeća u njenom sklopu, Rafinerija nafte Bosanski Brod, Rafinerija ulja Modriča, i Petrol Banja Luka je (uspješno!?) privatizovana. Radnici su zadržali svoja radna mjesta, a zaposleni su i novi. Stara linija proizvodnje goriva je uspješno revitalizovana. U Rafineriji nafte se danas proizvode benzini, euro-dizel, i nusprodukti, kao što su mazut i bitumen.

Naftna mrlja
S druge strane, mali akcionari su upropašteni (kao i većinski, što ćemo kasnije u tekstu objasniti), zakoni zaobiđeni donošenjem drugih zakona, koji stavljaju van snage prve zakone. Po već ustaljenom običaju osnovano je i doo preduzeće koje će „krojiti kapu“ rafinerijama određivanjem ulaznih i izlaznih cijena, i finansijski upropaštavati Rafineriju nafte, Rafineriju ulja i Petrol. Oštećen je i budžet RS za više stotina miliona KM, isplaćivanjem neplaćenih obaveza Rafinerije nafte, od kojih su deseci miliona KM završili u privatnim džepovima onih koji stoje iza off-shore kompanija navodnih povjerioca Rafinerije.

Prebijanje dugova
rafinerija-nafte-rsMeđu njima je i neizbježni Vitol, koji je smanjio svoja potraživanja sa iznosa od 115 miliona, na 27 miliona dolara, što je krajnje čudno, a iluzorno je to objašnjavati pregovaračkim sposobnostima aktuelne Vlade, već nečim sasvim drugim.
Shvatio je Vitol da navedenih 115 miliona dolara nikad ne bi mogao naplatiti od preduzeća privatizovanog na ovaj način kako je Naftna industrija RS privatizovana, budući da, kako ćemo vidjeti, na računima Rafinerije nikad neće biti toliko novca, jer će ona raditi samo uslužnu preradu goriva za Optima Group doo.
Budući da je Vitol sklopio ugovor sa pravnim licem Rafinerija nafte ad, a ne Optima Group doo (koja 2003. godine nije ni postojala), jasno je da su čelnici Vitola prihvatili zadnju ponudu da dobiju koliki-toliki iznos. Potom kompaniji Devin je isplaćeno 47 miliona dolara (Devin je sklopio sporazum sa Rafinerijom 2000. godine i to za vrijeme prvog mandata aktuelne političke partije, a upravo je aktuelna vlast u svom prvom mandatu zaslužna za sporni kredit Rafinerije od Devina od 3,5 miliona $ sa zelenaškom kamatnom stopom od 18% koji nije vraćen i koji je u međuvremenu i narastao na iznos od 37 miliona $, kako je trgovački sud Engleske presudio, a vidimo da je ovdje isplaćeno 10 miliona $ više!). Hrvatskom generalu Ivanu Čermaku (vlasniku Tifona) je isplaćeno devet miliona dolara, Dragoljubu Lekiću, bivšem direktoru Nove Banjalučke banke isplaćeno 16 miliona dolara. 

Politika, politika, politika…
rafinerija2Naravno, epizoda sa Vitolom (kojoj aktuelna vlast ne kumuje) je još jedno sramno upropaštavanje Rafinerije nafte, i ona je trenutno predmet istrage samo zato što aktuelna vlast vrši pritiske da se bivši politički lideri (koji su imali umiješane prste u tadašnji rad Rafinerije) dovedu iza rešetaka, a da sa druge strane aktuelna vlast ima alibi i da može da kaže: „Gledajte kako su prošle vlade prije nas upropastile Rafineriju, a kad smo mi došli Rafinerija sada radi i za to smo mi zaslužni!“ Dakle pomenuta istraga se vodi isključivo radi prikupljanja dodatnih političkih poena, i za pranje svega lošeg iz aktuelne privatizacije naftne industrije za koju je direktno odgovorna sadašnja vlast.
 
Ono što bi aktuelni političari u RS htjeli da zataškaju jeste upravo način privatizacije Rafinerije nafte i ostala dva preduzeća. Jeste, istina je da Rafinerija nafte sada radi, ali, zapitajmo se, kako se došlo do prodaje same Naftne industrije RS i početka remonta u Rafineriji nafte?
 Za kupovinu Rafinerije nafte Brod nije bila zainteresovana nijedna kompanija – ni INA, ni MOL, ni OMV, ni bilo koja druga međunarodno (ili bar regionalno) poznata firma. Međutim, aktuelna vlast je ipak našla zainteresovanog kupca – prvo se pričalo da je u pitanju Ruska državna firma Zarubežnjeft, međutim ispostavilo se da je u pitanju totalno anonimni Neftegazinkor (http://www.neftegazincor.ru/), koji je usput obećao ulaganje od 979 miliona evra u Naftnu industriju RS. Na koji način preduzeće sa upisanih 1,3 miliona KM kapitala (kako stoji na njihovom sajtu) može da obezbijedi 979 miliona evra za ulaganja?!? Zarubežnjeft je vlasnik 40% Neftegazinkora, a ostatak drže nepoznata fizička lica!
Vlasti RS su potom usvojile Zakon o uslovima privatizacije naftne industrije, kojim se zaobilazi postojeći Zakon o preuzimanju akcionarskih društava. Kako je opštepoznato čak i pravnim laicima, u hijerarhiji zakonskih akata jedne zemlje jedan zakon ne može imati jače pravno dejstvo od drugog: zakoni se mogu samo međusobno nadopunjavati, a ne i međusobno isključivati. 
Nakon nekoliko mjeseci (sredinom 2007. godine), donesene su i izmjene i dopune navedenog Zakona o uslovima privatizacije naftne industrije, gdje se praktično sve obaveze Rafinerije nafte stavljaju na teret budžeta RS, a ostavlja se mogućnost da se one obaveze koje treba da preuzme ruski investitor, otpišu.
 
Za navedeno vrijeme, dakle prva polovina 2007. godine, mediji svakodnevno bombarduju o milijardama ulaganja, o procvatu naftne industrije pod maksimom: „Rusi dolaze!!!“. Kao posljedica toga, prometi sa akcijama sva tri preduzeća naftne industrije RS dosežu svoje maksimume: Rafinerija nafte Brod je treća akcija po ukupnom prometu na Banjalučkoj berzi od početka njenog osnivanja. Hiljade investitora su ulagali u naftnu industriju RS na Banjalučkoj berzi, zaslijepljeni režimskim hvalospjevima o uspješnosti privatizacije navedene kompanije, odnosno njih tri. A onda se vrijeme odužilo. Sve do jeseni 2008. godine, odnosno do potpisivanja aneksa ugovora, se ništa nije znalo: jesu li Rusi uplatili, u kom iznosu, da li su uplatili za obaveze Rafinerije, ili samo za većinski paket akcija, i tako dalje. Napominjemo da originalni Ugovor i Anekse valjda niko nikad nije vidio (korporativno upravljanje, šta je to?). Kasnije, informacije su počele dolaziti i slika se počela sklapati.
 
Da ne dužimo u nabrajanju istorijski opštepoznatih podataka, jer je već dosta pisano o daljem slijedu događaja, u kratkim crtama se može napisati da su Rusi dobili poklonjenu naftnu industriju RS, da su Rafineriju nafte Brod opteretili kreditom od 125 miliona KM po zelenaških 12% godišnje kamate, da je izvršeno smanjenje kapitala Rafinerije Brod od 36%, i da i nakon toga Rafinerija ima u bilansima ogromni gubitak do visine kapitala (vjerovatno slijedi još jedno smanjenje kapitala).

 
 
Zaključci:
 
dodik-u-rafineriji-nafte1. Privatizacijom Naftna industrija RS je praktično poklonjena stranom investitoru, a aneksima stvorena komplikovana finansijska šema na potezu Rafinerija Brod-Vlada RS-Njeftegazinkor, koja se teško može razmrsiti bez uvida u originalni Ugovor i Anekse. O 979 miliona KM obećanih ulaganja nema ni govora, umjesto toga je budžet RS u minusu za 174 miliona KM, a vlasništvo Naftne industrije prepisano sa države na stranog investitora. Informacija o realizaciji ugovornih obaveza iz Vlade kaže da je pomenutih 174 miliona KM isplaćeno iz sredstava koje je ruski investitor doznačio na osnovu prodaje većinskog paketa akcija od 125 miliona evra. Kako je to urađeno nije sasvim jasno, međutim kristalizuju se dva moguća načina:
 
 - ili je Vnješekonom banka uplatila iznos od 125 miliona evra na račune Vlade RS u Dojče banci, ali uz uslov da Vlada RS ne može raspolagati tim novcem dok ne ispuni obaveze iz ugovora. Kako se saznaje, jedna od tih obaveza jeste i komercijalni pristup zemljištu i Luci Ploče, a takvu obavezu Vlada RS ne može ispuniti jednostavno što Ploče nisu u RS, te je jasno da te pare neće doći u RS nikad. Dalje, dogovoreno je Zakonom da će ruski investitor obezbijediti sredstva za pokriće dugova Rafinerije Brod do iznosa od 72 miliona evra, a gubitak preko navedenog iznosa namiruje Vlada Rafineriji iz budžeta! Na osnovu toga je na račune Rafinerije prebačeno oko 20 miliona KM i tim novcem pokrenut remont!,
-  ili je, što je vjerovatnija varijanta, Vlada RS posudila Neftegazinkoru 125 miliona KM (sa eskro računa na kojem se nalaze sredstva od prodaje Telekoma RS), a onda je Neftegazinkor ta sredstva doznačio Vladi RS, tako da je formalno sve u redu, što znači da je Vlada sama sebi platila Naftnu industriju RS koja je usput poklonjena Rusima!  Jedini dokument kojim se tvrdi da je uplata legla na račun Vlade jeste faks-kopija iz Nove banke, međutim, kao što smo vidjeli, u pitanju je jedna od dvije navedene varijante ’uplate’, a ne čista uplata ruskog investitora!

Zakon, pravo, propisi…?
dodik-u-rafineriji2Ugovorom je bilo predviđeno i izgradnje pruge od Broda do Modriče u iznosu od oko 45 miliona evra. Međutim, od toga se odustalo i iz Vlade je saopšteno da će se graditi produktovod (međutim jasno je da od toga nema ništa). Budući da je RS iz vlastitog budžeta isplatila zaostale plate radnicima Rafinerije (od sredstava od prodaje Telekoma), a novi vlasnik doprinose, jasno je da je došlo do kršenja Zakona o doprinosima, koji kaže da onaj koji isplaćuje plate obavezan je isplatiti i doprinose, a u svijetu nema primjera da izvršna vlast jedne zemlje isplaćuje zaostale neto plate privatnoj firmi, a investitor doprinose!
Došlo je i do kršenja Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, a svima je jasno da je to urađeno kako bi se zaobišla jedna od temeljnih poluga zaštite malih akcionara na tržištu kapitala, kojom se, naime, propisuje obaveza investitora da kod namjere preuzimanja nekog društva, ponudi svim ostalih akcionarima određenu (fer) vrijednost,  koju oni mogu a ne moraju prihvatiti. U slučaju Rafinerije, od toga nije bilo ništa, i svim akcionarima Rafinerije i Petrola su izvršena smanjenja kapitala, odnosno broja akcija, i to bez potrebne procjene kapitala i imovine tih preduzeća, čime je prekršeno desetak zakona! Čudno je da niko od ’ruskih investitora’ nije nikad došao u Banja Luku, Brod ili Modriču da se raspita šta se dešava sa njihovom investicijom, već se neprekidno oglašava Vlada ili Ministarstvo industrije, energetike i razvoja RS kako bi informisalo javnost o stanju u Naftnoj industriji koja više nije državna!!!

 
 
2. Imajući u vidu sve rečeno pod 1., jasno je da je u cijeloj priči o privatizaciji Naftne industrije RS bilo APSOLUTNO nebitno tržište kapitala RS. Čak bi aktuelnoj vlasti bilo lakše da kompletnu privatizaciju uradi na ovakav način da nije postojala Banjalučka berza. Iz ove perspektive, jasno je da organi tržišta kapitala RS predstavljaju potpuno nepotrebne institucije (na žalost), jer je sada jasno da se entitetska Komisija za HOV nije ništa pitala, niti je mogla šta da uradi po pitanju jednog ovako detaljno isplaniranog poduhvata! Iz tog razloga i ista Komisija se pokušava ograditi od tužbi malih akcionara Rafinerije nafte, jer suštinski, nije mogla ništa da uradi, ali je formalno morala (na šta je vrh vlasti i računao: apsolutnu poslušnost svih državnih institucija čiji čelnici su pokazali da im je više stalo do vlastitih fotelja nego do pridržavanja i sprovođenja zakona)!

 
 
3. Kao posljedica ovakvih radnji, cijelo tržište kapitala je doživjelo krah (po nesreći, tu je i slučaj RITE Gacko koji se odigrao u otprilike isto vrijeme) i dovedeno u marginalnu, nebitnu poziciju u ekonomskom životu RS, što je za posljedicu imalo, kao kod slučaja RITE  Gacko, drastično smanjenje regionalnih i međunarodnih investitora za ulaganje u RS (bilo na tržište kapitala bilo kao direktne investicije).

nafta3334. DRŽAVA, KAO (BIVŠI) VEĆINSKI AKCIONAR, JE DIREKTNO OŠTEĆENA, JER SE NA OVAKAV NAČIN, NAFTNA INDUSTRIJA RS MOGLA POKRENUTI I BEZ STRANOG INVESTITORA!!
 
U ovom tekstu smo se bavili uglavnom posljedicama privatizacije po Rafineriju nafte Brod. Kako se stvari u ovom trenutku čine, svi ulozi hiljada malih akcionara su praktično trajno obezvrijeđeni. Mršavu nadu predstavlja činjenica da istina kad tad dolazi na vidjelo. Nažalost, ona će kao i svaka istina da boli, jer ćemo saznati koliko nas je zapravo koštala ili će nas koštati cijela priča o prodaji Naftne industrije RS.

 
Očekujemo vaše mišljenje. UKLJUČI SE U RASPRAVU!!! 
                                                                       

autor: Siniša Božić (bozicsinisa@yahoo.com)

Napomena: Ovaj tekst ne odražava politiku uredništva portala. Capital.ba ne snosi odgovornost za napisane analize, kao što ne čini ni za ostale komentare koji su napisani na portalu. Ovaj komentar-analiza predstavlja lični stav autora.

Objavljeno u kategoriji ANALIZE, OTVORENI FORUM | Pregledano:  184 put(a)
224 komentara za “TEMA br.2 – Privatizacija Naftne industrije RS: Lice i naličje”   |  Ostavite komentar

  1. advokat , June 27. 2011 u 14:44

    umjesto da politicki kazne vladu (nadam se da je ovo prikladniji rijecnik)

  2. advokat , June 27. 2011 u 14:37

    e moj druze, ja sam lijepo kazao da se sve plaća, i znanje i neznanje. nas svijet misli da je najpametniji na svijetu, a nema 5 maraka u dzepu.

  3. lemi , June 27. 2011 u 14:35

    ne dosadjujem ja tebi :) vec mi ide na zivce to sto se ogromna pljacka u ovom slucaju koja se tice svih stanovnika RS zataskava i skriva od ociju javnosti

  4. advokat , June 27. 2011 u 14:33

    a do tada objasni svijetu da ovo nije bikla politicka strgovina Dodika i ruske ambasade

  5. advokat , June 27. 2011 u 14:33

    ja bih te zamolio da mi ne dosađujes

  6. lemi , June 27. 2011 u 14:16

    poceo si pametovati i na drugim temama, vidim.

  7. advokat , June 27. 2011 u 13:52

    ovo je bila politicka trgovina. to je valjda svima jasno.

  8. dragan , March 22. 2011 u 14:58

    šta je to subvencija?koji sve oblici subvencija postoje u RS?kako se može dobiti neka subvencija u Republici Srpskoj?nadam se da bi neki od učesnika FORUMA mogli dati upustva kako da i mi dodjemo do subvencije.

  9. LKT , January 31. 2011 u 16:19

    Pa zar se ne dobije 3 mil KM subvencije ako se ima namjera podići plantaža jabuka???

  10. Akcionar , January 31. 2011 u 15:10

    "Tamo neke akcije" tipa RNAF su na sva zvona promovisane kao vrlo uspješne privatizacije. Toliko uspješne da je vrijednost tih akcija pala više od 20 puta! U poređenju sa tim ulaganjem, svako drugo bi bilo bolje, pa čak i ulaganje u plantaže jabuka iako je ta oblast rezervisana za tatinog sina. Bez obzira na niže subvencije, moguće je biti konkurentan ako radnicima dajete crkavicu umjesto plate, ako dugujete državi za poreze, elektrodistribuciji ne plaćate struju, imate Garantni fond koji vam je žirant za kredit koji ste dobili od te iste države koja vas subvencioniše, a vi joj ne plaćate poreze, itd... A svi oni koji nemaju takve uslove i mogućnosti su samo nesposobni i ljubomorni :)

  11. lemi , January 31. 2011 u 14:30

    sto bi neko ulagao u plantaze jabuka kad je nivo subvencija za 60% manji u RS nego u zemljama u okruzenju, da ne pominjem EU. ne moze se biti tako konkurentan. hajde ne lupetaj i ne pisi samo da bi pisao, to ovdje ne prolazi.

  12. LKT , January 31. 2011 u 14:03

    Umjesto da ulažete u plantaže jabuka vi ste ulagali u neke tamo akcije. Tako vam i treba.

  13. 122 , January 31. 2011 u 11:55

    U momentu pisanja analize (31.05.2009) za 1000 akcija RNAF si mogao dobiti 228 KM, a po zadnjem trgovanju (28.01.2011) za tih istih 1000 akcija mozes dobiti 69 KM. Mislim da je ovo dovoljan odgovor na tvoje pitanje.

  14. milomir , January 30. 2011 u 16:50

    Pozdrav svima.Vidim da dugo niko nije pisao na ovu temu.Jel zna neko jel ima sta od tuzbe malih akcionara.

  15. Pera zdera , November 3. 2010 u 15:30

    www.aikb.net

  16. Misko , August 2. 2010 u 17:37

    haha, moze ja uzimam tvojih 100.000 i dajem ti 3 vrece cementa. :D

  17. 122 , July 24. 2010 u 09:36

    Imam nekih 100 000 akcija, a jel' mogu dobiti za to od vas 3 kubika rezane gradje? Prihvatam i cement (jedno 3 vrece, ako nije puno).

  18. Optima groupe , July 24. 2010 u 09:10

    Kupujemo jeftino akcije ! narode navali ! Rafinerija nafte a.d. Bosanski Brod Posljednji datum trgovanja: 23.7.2010 Prosječna cijena: 0,09 KM Posljednja cijena: 0,09 KM Količina: 21.833 Promet: 1.964,97 KM Apsolutna promjena: -0,01 KM Relativna promjena: -10,00% Najbolja kupovina/prodaja: 0,09 KM / 0,094 KM Kupovina/prodaja količina: 78.167 / 6.395 Otvarajuća cijena: 0,09 KM Zatvarajuća cijena: 0,09 KM Najviša cijena: 0,09 KM Najniža cijena: 0,09 KM Najviša cijena u toku 52 sedmice: 0,22 KM Najniža cijena u toku 52 sedmice: 0,09 KM Broj akcija: 262.914.061 Nominalna vrijednost: 1,00 KM Tržišna kapitalizacija: 23.662.265 KM Tržišni segment: Tržište akcija Način trgovanja: FIX Dozvoljeno fluktuiranje u toku dana: +%/-20% Datum listinga: 24.4.2003 Datum delistiranja: Datum isteka: Ponuda i potražnja 23.7.2010 (C) Količina Cijena Kupovina Prodaja Cijena Količina 78.167 0,09 0,094 6.395 0,095 18.034 0,10 5.288 0,12 25.284 0,13 41.431 Ukratko Rafinerija nafte a.d. Bosanski Brod Oznaka HOV: RNAF-R-A ISIN: BA100RNAFRA7 CFI: ESVUFR RIC: RNAF.BJ Posljednja cijena: 0,09 KM Vrijeme posljednje trgovine: 23.7.2010 12:21:37 Status: Trading

  19. lemi , July 9. 2010 u 12:08

    vrlo dobro znam sta je dogovarano tokom 2006. i 2007. godine vezano za naftnu industriju. nisam od onih koji brzo zaboravljaju, pa sam zato uporedio malo rezultate rada rafinerije. oni su katastrofalni. a to sto ne odgovara optima grupi, miodragu jandricu, i ostalima umijesanim u ove malverzacije, da se javno kaze i objavi, hej, meni je zao. pratice se vasi angazmani, nece se zaboraviti sta ste radili a sta niste radili a morali ste, i odgovaracete, budite sigurni. i to ne samo u ovom slucaju.

  20. 122 , July 9. 2010 u 12:02

    Ovaj omjer vrijedi za najbolju ekonomiju balkana, bolji dio BIH, sazvijezdje mordora.... Ostali primitivci tipa svaba, francuza i sl...ovaj omjer drze barem u omjeru 60:40.

Ostavite komentar

Email (obavezno)
cptc Molimo prepišite kod sa slike (VELIKA slova obavezna)
Pravila komentarisanja
Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje, ali sve u granicma pristojnosti, svi bezobrazni i uvredljivi komentari se brišu.
Molim da ne dodajete svoje web stranice u sam komentar. Koristite svoje lično ime ili inicijale kako bismo vas bolje upoznali. Vaš prvi komentar biće ručno odobren kako bi spriječili spam, a nakon toga slobodno možete učestvovati. Hvala vam na komentarisanju!