Srbija: Pokrenuta 254 stečaja u prvih sedam mjeseci 2016.
15.10.2016. / 13:44
BEOGRAD, U Srbiji su u prvih sedam mjeseci 2016. otvorena 254 stečaja u državnim i privatnim preduzećima, rečeno je danas Tanjugu u Ministarstvu privrede Srbije, koje priprema izmjene i dopune Zakona o stečaju sa ciljem da ubrza postupke, poboljša položaj povjerilaca i zaštiti interese preduzeća.
U Srbiji je trenutno u stečaju oko 2.000 preduzeća.
Nakon donošenja izmjena zakona 2014. godine broj otvorenih stečajnih postupaka je uvećan, sa 210 postupaka u 2014. na 583 u 2015.
Broj otvorenih postupaka stečaja se povećao, najprije zato što je država odlučna da riješi pitanje državnih i društvenih preduzeća iz portfelja za privatizaciju, pa je za njih 236 pokrenut stečajni postupak.
Od 4.546 postupaka pokrenutih prema Zakonu o stečaju 59 odsto je je zaključeno ili obustavljeno.
Oko 60 odsto stečajnih postupaka bude zaključeno ili obustavljeno u roku od dvije godine. Ipak, osam odsto postupaka traje duže od pet godina.
Ministarstvo privrede Srbije je pripremilo Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o stečaju, radi unapređenja poslovnog okruženja tako da ono bude izvjesno i sigurno za poslovanje, prekidanja začaranog kruga dugovanja između preduzeća i njihovog likvidnijeg poslovanja, boljeg položaja i zaštite povjerilaca.
Takođe, radi aktivnog učešća razlučnih odnosno založnih povjerilaca u postupku odlučivanja o izdavanju u zakup ili prodaji obezbjeđene imovine, zatim skraćivanja rokova za odluke o bakrotstvu i reorganizaciji, uvođenja efikasnijeg mehanizma za razrješenje stečajnog upravnika, kao i efikasnije prodaje imovine koja nije od značaj za reorganizaciju.
Izmjene i dopune su usklađene sa preporukama MMF-a.
Nova rješenja će pomoći da u praksi stečaj bude način da preduzeće prevaziđe poteškoće, namiri povjerioce i stane na noge, a u slučajevima kada to nije moguće, namiri povjerioce i preostalu imovinu proda nekom ko će je staviti u funkciju.
Izmjenama i dopunama Zakona o stečaju osigurava se aktivno učešće povjerilaca u postupku odlučivanja od značaja za namirenje njihovih obaveza.
Unapređuje se i postupak prodaja imovine i poboljšava procedura.
Stečaj ne znači nužno i kraj nekog preduzeća, a tome su dokaz mnoge firme koje posluju uspješno danas u Srbiji.
Cilj Ministarstva privrede Srbije ovim izmjenama jeste da se ukloni ta negativna percepcija ovog pravno regulisanog postupka i iskoristi da se firme koje su dospele u nezavidan položaj oporave i nastave normalno da posluju.
Stečaj je postupak prema preduzeću nesposobnom da namiri svoje obaveze i koji se može sprovesti kao reorganizacija, u cilju ozdravljenja tog preduzeća ili kao bankrotstvo, kada ozdravljenje nije moguće.
Njegov osnovni cilj je da se zaštite prava povjerioca (radnika, preduzeća i države) i to kroz bankrotstvo – povjerioci se namiruju prodajom imovine stečajnog dužnika (koju kupac stvalja u istu ili neku drugu funkciju) ili kroz reorganizaciju, na način i pod uslovima predviđenim planom reorganizacije – dogovor dužnika i poverioca o dinamici i načinu isplate dugovanja.
Prvi zakon o stečaju je donjet 2009. godine.
Pravni okvir za sprovođenje korporativnog restrukturiranja – stečaja i unapred pripremljenog plana reorganizacije u Srbiji je usklađen sa najboljom praksom u razvijenim ekonomijama, gde stečaj ne znači nužno kraj za preduzeće već je prvenstveno način da preduzeće prevaziđe poteškoće i izmiri dugovanja. Tanjug
Tagovi: preduzecasrbijastecajvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
