Skuplje patike u Beogradu nego u Beču
14.04.2013. / 13:29
BEOGRAD, Cijene nekih proizvoda u Srbiji dosta su više nego u zemljama EU jer Srbija nema razvijenu konkurenciju i zdravu tržišnu utakmicu.
Stručnjaci ocjenjuju i da je životni standard u Srbiji daleko ispod evropskog.
U zemljama EU mogu se kupiti mnogi proizvodi, počev od hrane, preko obuće i odjeće po mnogo povoljnijim cijenama nego u Srbiji, tako u Beču patike koštaju 80 evra, a iste takve u Beogradu 110 evra, što je posljedica monopolskog ponašanja trgovaca na našem tržištu, rekla je za Tanjug predsjednica Centra za zaštitu potrošača Vjera Vida.
Prema njenim riječima, konkurencija u Srbiji se ne shvata kao tržišna utakmica u kojoj se proizvodjači i trgovci takmiče ko će da proizvede ili ponudi ono što potrošači traže, a da pritom proizvod bude kvalitetniji ili istog kvaliteta po nižoj cijeni.
Svima njima je u interesu ostvarivanje profita, ali ga jedino mogu stvoriti ukoliko nadmaše svoje konkurente, ukazala je Vida istakavši da se u Srbiji konkurencija doživljava kao “osveta” jednog trgovca prema drugom, zato što ovom drugom, žargonski rečeno “dobro ide”.
Ona smatra da se pravila o konkurenciji u EU primjenjuju ne samo na privatni sektor, već i na javni, na državne kompanije.
Iz Evropske komisije su upozorili članice EU da mora da se odreknu pogubnog uticaja državnih intervencija u energetici i da u narednih nekoliko godina postepeno ukinu regulisane cijene električne energije i gasa koje obeshrabruju traženje jeftinijih i efikasnijih opcija, ali i druge kompanije da udju na tržište, objasnila je Vida.
Asocijacija potrošača Srbije (APOS) uporedjivala je cijene 19 životnih namirnica u Srbiji i Sloveniji i utvrdila da je 10 proizvoda u Sloveniji jeftinije u prosjeku za 10 procenata nego kod nas.
“Ako uzmemo u obzir da je plata u Sloveniji skoro tri puta vijeća nego u Srbiji, postavlja se pitanje kako se, uzimajući u obzir visok standard, u takvu cijenu uklope i slovenački trgovci i distributeri i proizvodjači, pa čak i država, a na kraju i potrošači – dok su kod nas sa ovako visokim cijenama svi nezadovoljni”, zapitali su se u APOS-u.
Kako smatraju u APOS-u, odgovor se krije u većoj konkurenciji, jer dva miliona stanovnika u Sloveniji ima i mogućnost da bira neku namirnicu medju 30 proizvodjača, dok u Srbiji za neke od osnovnih namirnica jedva ima pet-šest proizvodjača.
“Ništa ne formira dobar kvalitet i fer cijenu kao otvoreno tržište i konkurencija. Naš stav je da država treba da stvori ambijent za zdravu konkurenciju, umjesto što marketiškim potezima, direktno ili indirektno, pokušava da utiče na formiranje cijena”, poručili su iz APOS-a.
Državni sekretar u Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine Dragovan Milićević navodi da je privreda Srbije sektorski visoko monopolizovana i da 20 trgovinskih lanaca drži više od 80 odsto tržišta maloprodaje.
Kako je istakao, za unapredjenje konkurencije, bez obzira na najefikasnija pravila, mora da se intenzivira privredna aktivnost i stvore uslovi za dolazak novih igrača na tržiste Srbije.
Bolja konkurencija će donijeti niže cijene, bolji kvalitet i zaštitu potrošača, i Srbija mora dobro da prione na žaštitu i unapredjenje konkurencije.
Prema njegovim riječima, monopolizacija privrede stvara neefikasan sistem u kojem postoje kartelski sporazumi, dominiraju pojedine grupe i monoplisti mogu da diktiraju cijene. Tanjug
Tagovi: proizvodirazvijena konkurencijasrbijazemlje eu
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
