Poreska osnovica po tržišnoj vrijednosti

05.11.2008. / 15:06

BANJALUKA, Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je, nakon višečasovne rasprave, Zakon o porezu na nepokretnosti, kojim je propisano da poresku osnovicu predstavlja tržišna vrijednost nepokretnosti, a za svaku godinu ta vrijednost procjenjuje se 31. decembra prethodne godine.

Ministar finansija RS Aleksandar Džombić u završnoj riječi rekao je da će se vrijednost imovine procjenjivati po modelu koji polazi od korisne površine, prosječne tržišne cijene kvadratnog metra, lokacije, kvaliteta nepokretnosti kao i drugih elemenata koji utiču na tržišnu vrijednost.

“Jasno je da će, kada govorimo o imovini koja se nalazi na gradskim i seoskim područjima, njihova građevinska vrijednost biti dva ili tri puta veća u odnosu na tržišnu vrijednost, ali bitno je da će se tržišna vrijednost procjenjivati. Tako će tržišna vrijednost kuće koja je na selu vrijedna 150.000 KM, moći da bude 50.000 KM”, naveo je Džombić.

On je demantovao poslanike koji su tvrdili da je duh zakona da nametne nove namete građanima, istakavši da je namjera da se svi oporezuju prema bogatstvu.

“Ogroman je broj nekretnina velike vrijednosti, a posebno poslovnih prostora, na koje se u ovom trenutku ne plaća porez. Raniji zakon je određivao istu visinu poreza za sve poslovne prostore, a jasno je da on ne može biti isti u Banjaluci i drugom manjem mjestu”, rekao je Džombić, tvrdeći da će Zakon privredne djelatnosti usmjeriti u dodatnu proizvodnju.

Najmanja poreska stopa je 0,05 odsto, a najveća 0,5 procenata, a utvrđuju ih opštine i gradovi na svojoj teritoriji.

Zakonom je predviđeno i pravo na umanjenje poreske osnovice za vrijednost 50 metara kvadratnih za obveznika i po 10 metara po članu domaćinstva, od procijenjene vrijednosti nekretnine u kojoj stanuje poreski obveznik, a umanjenje se odnosi samo na jednu nepokretnost i to onu u kojoj poreski obveznik i članovi njegovog domaćinstva stanuju.

Zakon definiše da se porez na nepokretnosti, između ostalog, ne plaća na one koje su u vlasništvu BiH, RS, FBiH, Brčko distrikta i jedinica lokalne samouprave koje koriste njihove institucije, organizacije i servisi za vršenje vlastite djelatnosti.

Božidar Vasić iz SDS-a smatra da u Zakonu nije vođeno računa o specifičnim kategorijama, kao što je boračka, dodavši da dolazi iz opštine u kojoj je više od 300 porodica poginulih boraca, koji će plaćati porez na nepokretnosti.

“Porodica poginulog borca, koji imaju kuću od 100 kvadrata, plaćaće porez, a da im je sin živ, imali bi jednog člana više i ne bi imali tu obavezu”, naveo je Vasić.

Šef poslaničkog kluba PDP-a Borislav Borenović saglasio se da će zakon biti teško sprovodiv i da je već dobio brojne pritužbe Banjalučana, koji se pitaju do kada će plaćati nove namete.

“Zakonom nisu zadovoljni ni penzioneri, ni privrednici, kao ni prosječna porodica. Razgovarao sam sa penzionerom koji u Banjaluci sa suprogom živi u stanu od 70 kvadrata i koji sa strepnjom očekuje procjenu tržišne vrijednosti njegovog stana, koja može iznositi od 30 do 300 KM”, rekao je Borenović, čiji poslanici nisu podržali Zakon.

Poslanik SNSD-a Perica Rajčević rekao je da je rasprava banalizovana i vulgarizovana i da niko tokom diskusije nije postavio pitanje koliko bogati plaćaju poreze na brojne vile, poslovne prostore i brojne veleljepne objekte.

“Nisam čuo da je neko postavio pitanje da li su lokalne zajednice uzele novac od poreza od onih koji imaju. Pričate samo o socijanim kategorijama, a većina građana biće oslobođena od plaćanja ovog poreza”, istakao je Rajčević.

Zinaida Hošić iz SDA smatra da je zakon nepovoljan za penzionere, povratnike, i socijalno ugrožene kategorije, kojima je “svaka marka velika”.

Ona je dodala da je Zakon sve prije nego, kako je to iz Vlade ocijenjeno, osnova za stvaranje povoljnog privrednog ambijenta, jer će i privrednicima nametnuti velike izdatke.