Polson ponovo traži da Kongres hitno djeluje

27.09.2008. / 9:19

VAŠINGTON, Američki ministar finansija Henri Polson noćas je ponovo zatražio od Kongresa SAD da hitno odobri vladin plan, vrijedan 700 milijardi dolara, za spasavanje posrnulih domaćih banaka i drugih finansijskih organizacija.
 “Postoje otvorena pitanja koje treba rješiti i mi činimo sve da ih rješimo”, navodi se u i-mejl (e-mail) poruci koju je javnosti uputio Polsonov predstavnik za odnose sa javnošću Majkl Dejvis.
 Polson, prema riječima Dejvisa, “veoma naporno radi” sa predstavnicima oba doma američkog Kongresa da bi se konačno pronašlo zadovoljavajuće rješenje za izlazak američke ekonomije iz sadašnje krize.
 Apel američkog ministra finansija je uslijedio nakon što su vodeći članovi američkog Kongresa sinoć saopštili da su u načelu postigli sporazum o planu administracije predsjednika Džordža Buša za otkup akcija najviše ugroženih banaka i drugih domaćih finansijskih kompanija.
 Buš je, naime, sinoć obavio široke konsultacije, o realizaciji tog plana, sa prvacima oba doma Kongresa (Predstavnički dom i Senat), a takođe i dvojicom kandidata na novembarskim presjedničkim izborima, republikancem Džonom Mekejnom i demokratom Barakom Obamom.
 Zvanična predstavnica Belog doma, Dejna Perino, izjavila je nakon Bušovih razgovora sa kongresnim liderima, da su se “predstavnici administracije i Kongresa saglasili da produže zajednički rad za izradu konačne verzije dokumenta i njegovo što hitnije usvajanje.”
 Vodeća američka i neka druga zapadna glasila su, istovremeno, prenosi i zahtjeve američkih kongresmena koji su, prema tim izveštajima, zatražili od Buša da unese bitne promjene u ranije predloženi vladin plan.
 Taj zahtjev kongresmena se, u suštini, svodi na to da se vladin paket podjeli na tri dijela, s tim što bi prva tranša od 250 milijardi dolara bila dodjeljena odmah, a nešto kasnije još 100 milijardi.
 Preostalih 350 milijardi dolara bi, sudeći prema tom prijedlogu, trebalo da se iskoristi tek u maju naredne godine, kada će na vlasti biti nova američka administracija.
 Vlada bi, prema prijedlogu kongresmena, trebalo, radi zaštite domaćih poreskih obveznika, da pruži garancije za otkupljene akcije svih domaćih kompanija koje su zainteresovane da ih prodaju.
 Kongres, takođe, zahtjeva od vlade SAD da osnuje i dva posmatračka savjeta koji bi kontrolisali primenu dogovorenih mjera.
 Jedan od dva savjeta bi trebalo da popune predstavnici Kongresa, dok bi drugi bio podčinjen američkom ministarstvu finansija. 
 U jučerašnjim agencijskim izvještajima se ističe da konačan dogovor oko plana finansijske konsolidacije, koji je prije nedelju dana predložila Bušova vlada, nije postignut, a ima čak i nagađanja da su pregovori sa Kongresom “kolapsirali.”
 Predsednica Predstavničkog doma u Kongresu SAD Nensi Pelosi je, međutim, posle konsultacija sa Bušom izjavila da postoje razlike u stavu obe strane na finalni predlog vladinog plana, ali je stavila do znanja da će se delovati “brzo” i uz saglasnost obe predstavnika Demokratske i Republikanske stranke.
 “Svi znaju da moramo intervenisati. To ćemo i učiniti i to dvostranački i brzo”, precizirala je Pelosijeva.
 Lider republikanske manjine u Predstavničkom domu Džon Boner je potvrdio, kako prenosi radio “Glas Amerike” , da još nije donesena bilo kakva konkretna odluka o prijedlogu vladinog plana.
 Predstavnik demokrata u Predstavničkom domu Bred Šerman je ocijenio da će najveću korist od vladinog paketa, ako bude usvojen, imati ugrožene korporacije, čije su akcije proteklih dana drastično opale na Volstritu.
 Mnogi kongresmeni iz redova Bušovih republikanca su, međutim, posljednjih dana učestalo ponavljali da se protive vladinom paketu, jer je u suprotnosti sa osnovnim principima tržišne ekonomije, a i zbog toga što će “puno koštati američke poreske obveznike.”
 Neki ugledni američki ekonomisti, uključujući i nobelovca Džozefa Šiglica, takođe su oštro kritikovali vladin finansijski paket, označivši ga kao “štetan” i “opasan”,a bilo je čak i optužbi da se Bušova administracija služi “socijalističkim metodama”, u nastojanju da otkloni veliku krizu na domaćem finansijskom tržištu.
 Većina analitičara u Vašingtonu ipak vjeruje da će se sve nedoumice oko još uvijek spornog vladinog paketa razrešiti do kraja ovog vikenda i da će se do tad pronaći konačno riješenje.
 Evropske efektivne berze su danas negativno reagovale na produženu neizvjesnost oko usvajanja plana za sanaciju američkog kreditnog tržišta, a glavni indeks akcija FTSEurofirst 300 opao je, tokom prepodnevnog poslovanja, 1,6 odsto, na 1.107,28 poena, dok su hartije vodećih kontinentalnih banaka i osiguravajućih kompanija pojeftinile , u prosjeku, od 1,2  do oko pet odsto.