Marka stabilna

26.03.2009. / 8:18

BANJALUKA, Energični koraci, koje je preduzela Vlada RS, kroz mjere podrške ekonomiji i finansijskom sektoru, biće od ključne važnosti za ublažavanje posljedica globalne krize. Sljedeći korak bi trebale napraviti sve institucije i lokalne zajednice u Republici Srpskoj koje moraju prepoznati svoju obavezu i odgovornost i daleko se ozbiljnije posvetiti reformama i njihovoj implementaciji, kaže viceguverner Centralne banke BiH, Ljubiša Vladušić.

 Koliko će BiH biti pogođena recesijom?
VLADUŠIĆ: Prema podacima s kojima do sada raspolažemo, implikacija recesije u svijetu neće moći ni na koji način zaobići ni BiH. Iako je u ovom trenutku teško sagledati ukupne posljedice, koje neće biti kratkotrajne, teško je preciznije predvidjeti njihovu dubinu. S obzirom da je ekonomija BiH mala i otvorena i da je kao takva izložena spoljnim uticajima, onda će i njeni efekti u BiH najvećim dijelom zavisiti od kretanja u EU i regionu. To ne znači da BiH ne treba da ima plan u kriznim situacijama i mjere koje će dijelom amortizovati moguće posljedice ekonomske krize.

 Da li je u ovom momentu konvertibilna marka na bilo koji način ugrožena?
VLADUŠIĆ: Kurs nacionalne valute, konvertibilne marke, fiksiran je u odnosu na evro. Devizni kurs predstavlja fiksiranu nominalnu varijablu za koju se vezuju inflaciona očekivanja javnosti, čime se obezbjeđuje stabilnost cijena u ekonomiji. Takođe, zagarantovana je puna konvertibilnost domaće valute u rezervnu valutu – evro i obrnuto, a time posredno i u ostale strane valute. Neto devizne rezerve CBBiH u svakom trenutku moraju u potpunosti da pokriju njene monetarne obaveze u konvertibilnim markama, koje čine sve novčanice i kovani novac u opticaju, salda računa rezervi komercijalnih banaka kod CBBiH i ostali depoziti po viđenju kod CBBiH. S obzirom da su ova pravila u potpunosti poštovana, konvertibilna marka je ostala stabilna i s punim povjerenjem građana i javnosti. Kao takva, konvertibilna marka služi daljoj gradnji uspostavljenog kredibiliteta CBBiH i izbjegavanju eventualnih gubitaka zbog donošenja nekonzistentnih odluka nosilaca ekonomske politike, koje bi mogle štetiti osnovnim makroekonomskim kretanjima.
Zato je moj odgovor da konvertibilna marka nije ugrožena, ali zbog svih ovih turbulencija izazvanih recesionim procesima u svijetu i njenim implikacijama u BiH, konvertibilna marka trpi pritisak koji se izražava indirektno kroz dešavanja u ekonomiji, posebno u finansijskom sektoru.

 Koja je politika investiranja deviznih rezervi?
VLADUŠIĆ: Devizne rezerve služe kao garant potpune konvertibilnosti i stabilnosti domaće valute. Zbog toga je osnovni zadatak upravljanja deviznim rezervama u CBBH obezbjeđenje odgovarajućeg iznosa finansijskih sredstava u stranim valutama koja će pokriti njene monetarne obaveze čime se garantuje stabilnost deviznog kursa koji je fiksiran za rezervnu valutu.
Kako se u ovoj godini nastavlja finansijska kriza, koja je započela u 2007. godini u Sjedinjenim američkim državama, krizom drugorazrednih hipotekarnih kredita, ono što karakteriše upravljanje deviznim rezervama jeste dodatni oprez.

 Kakve su perspektive finansijskog sektora?
VLADUŠIĆ: Indirektni uticaji globalne krize na finansijski sistem i na bh. ekonomiju već su prisutni kroz tri glavna prenosna mehanizma. Evidentna je kreditna restrikcija, koja je prouzrokovana otežanim pristupom međunarodnim tržištima novca, rast kamatnih stopa i problem likvidnosti na duži rok, smanjenje izvoznih cijena i potrošnje, kao i smanjenje doznaka iz inostranstva. Važno je istaći da naš bankarski sektor, pored toga što je zdrav i likvidan, ima dobru kapitalizaciju, čak bolju nego u regionu, i iznosi 16 odsto. Takođe, ne pokazuje znakove pogoršanja u poslovnoj performansi. Problemi su mogući s kreditima, ali ne sa depozitima.
Pored niza negativnih efekata fokusiranih na trend opadanja ekonomskih aktivnosti, dešavaju se i neki pozitivni efekti kao što su smanjenje inflacije. Međutim, sva ova ponašanja između finansijskih sistema i realne ekonomije na dugi rok će se pogoršati ukoliko se ne preduzmu adekvatne mjere i aktivnosti. Moguće mjere za ublažavanje posljedica krize su očuvanje stabilnosti bankarskog sektora, ublažavanje posljedica krize na realni sektor i jačanje mreže socijalne zaštite i bolja raspodjela socijalne pomoći. S obzirom da CBBiH ima na raspolaganju samo korištenje obavezne rezerve za ublažavanje pritiska likvidnosti, na tome će raditi, nadam se uspješno kao i do sada. I da ne zaboravimo da je od suštinskog značaja stepen diverzifikacije ili koncentracije rizika u finansijskom sektoru, ne u pojedinačnim institucijama, nego u cijelom sistemu kao cjelini.

Inflacija u opadanju
U BiH je tokom prošle godine konstantno bio prisutan rast cijena i godišnja inflacija je svoj maksimum od 9,9 odsto dostigla u julu mjesecu. Krajem godine došlo je do usporavanja rasta cijena pa se u decembru bilježi godišnja stopa inflacije od 3,8 odsto.
S prvim ozbiljnim znacima globalne krize na finasijskim tržištima naglo pada tražnja, a samim tim i cijena nafte. U posljednja dva mjeseca prošle godine, u odnosu na prethodne mjesece, zabilježen je pad cijena, za po 0,6 odsto. Ovaj trend je nastavljen i u ovoj godini tako da se u januaru bilježi dalji pad cijena za 0,1odsto, u odnosu na decembar prošle godine, a godišnja stopa inflacije pada na 2,3 odsto i trenutno je i dalje u padu.
Optimistička varijanta za BiH bi bila da godišnji rast cijena bude između dva i tri odsto. Ipak, treba biti oprezan, jer mnogo faktora ima uticaj na kretanje cijena, a presudni će biti kretanje cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu, te obim krize sa kojom će se suočiti bh. ekonomija. Fokus