Lideri BiH trebaju javno poručiti da država garantuju štednju

30.10.2008. / 21:42

Ljubiša VLADUŠIĆ
SARAJEVO: Period od jula 2007. godine do danas karakteriše globalna finansijska kriza, a njen početak predstavlja hipotekarna kriza u SAD.
Adrese na koje bi mogli pokucati i zatražiti odgovornost za početak krize jesu Alan Grinspen, bivši direktor Američke centralne banke zbog zanemarivanja nerealnog rasta cijena nekretnina, država zbog slabe kontrole, nedostatka transparentnosti u izvještavanju, banke zbog loših odluka o strukturisanju pasive i usmjeravanju svojih ulaganja. Budući da su banke međusobno povezane i da se oslanjaju na međubankarsko tržište, problemi jedne banke postaju problemi bankarskog sistema. Kriza iz SAD zahvatila je i Evropu, poljuljane banke prestale su da jedna drugoj pozajmljuju novac, što je dovelo do trenutnog stanja u SAD i velikom dijelu Evrope. Velike banke koje su se bavile spekulacijama na međunarodnom tržištu među prvima su osjetile udare finansijske krize. Pokazalo se da finansijska liberalizacija negativno utiče na stabilnost bankarskog sektora.

Implikacije na BiH
Javnost BiH prvenstveno je zabrinuta jer su banke koje posluju u BiH kćerke velikih evropskih banaka, a ta zabrinutost ogleda se u izraženom povlačenju depozita od strane stanovništva. Građani su osjetili posljedice finansijske krize kroz povećanje kamatnih stopa, a primjetno je i usporavanje kreditnog rasta. Međutim, bankarski sistem BiH smatra se stabilnim, komercijalne banke su likvidne i mogu odgovoriti svim zahtjevima. Vrijednost imovine banaka, prema podacima entitetskih agencija za bankarstvo, 2005. godine iznosila je 11,4 milijarde maraka, a prošle godine 19,5 milijardi maraka.
Nastojanje da se sačuva stabilan finansijski jeste suštinski bitno, ali nije dovoljno ukoliko se ne obezbijedi stabilnost realnog sektora. U skladu s tim potrebno je koristiti sva raspoloživa sredstva makroekonomske, monetarne i fiskalne politike. Izvještaj o finansijskoj stabilnosti CBBH ukazuje da su potencijalne opasnosti realno prisutne, ali stres testovi pokazuju da bi se na njih moglo uspješno odgovoriti.
odgovoriti.
Šta je moguće preduzeti i šta se preduzima u BiH
Osnovni zadaci CBBH jesu da drži i upravlja službenim deviznim rezervama na siguran i profitabilan način. Proces upravljanja portfoliom deviznih rezervi regulisan je smjernicama o investiranju kojima su uspostavljena ograničenja četiri vrste rizika, a to su devizni rizik, rizik kamatne stope, kreditni rizik i rizik likvidnosti.
CBBH djeluje na principu karensi borda i obavezna je održavati barem 100 odsto devizno pokriće za KM pasivu. Ukupni portfolio deviznih rezervi podijeljen je na likvidni i investicioni dio s ciljem smanjenja ukupnog rizika portfolia putem njegove diverzifikacije. Likvidni portfolio čine devizni depoziti zajedno s gotovinom u trezoru, i čini 75 odsto ukupnog portfolia.
Investicioni portfolio koji je zastupljen sa 25 odsto odnosi se na investicije u hartije od vrijednosti centralnih banaka ili vlada europrostora, državne obveznice s rokom dospijeća do tri godine. Kako bi izbjegli uticaj finansijske krize na portfolio CBBH istrajava na minimiziranju rizika investiranja deviznih rezervi samo u inokorespondentne banke zemalja EU s rejtingom AAA. Kada je u pitanju stopa obavezne rezerve, ona je smanjena sa 18 odsto na 14 odsto, i oslobođena su sredstva u vrijednosti oko 727 miliona maraka. Time se nastoji povećati kreditna aktivnost u zemlji i spriječiti eventualna nelikvidnost komercijalnih banaka i bankarskog sektora. Mogući smjerovi djelovanja su i isključenje kredita koje komercijalne banke uzimaju iz inostranstva iz osnovice za obračun devizne rezerve.
Trenutno je u parlamentu BiH prijedlog povećanja limita osiguranja depozita na 20.000 maraka. Osigurani depoziti povećani su u većim članicama EU s 20.000 evra na 50.000 evra, a u pojedinim zemljama, kao što su NJemačka i Slovenija, na cijeli iznos. Vlade u BiH treba da učine sve što je u njihovoj moći da zaštite depozite građana i spriječe nastanak panike imajući u vidu dešavanja u vezi sa starom deviznom štednjom.
Vlade bi na svim nivoima trebalo da pooštre disciplinu izvršenja budžeta i da vrše rebalanse samo van sfere opšte potrošnje. Takođe, trebalo bi donijeti mjere koje će podstaći dodatne strane investcije, ubrzati proces privatizacije.
BiH bi trebalo da slijedi primjer zapadnoevropskih vlada čiji su lideri izašli u javnost s porukom da država štiti građane i da stoji iza njihovih štednih uloga. Kroz edukativne programe trebalo bi informisati građane o značaju štednje i njenom uticaju na ekonomski razvoj.
Realno je očekivati da do kraja ove godine ne bude enormnog pada domaće tražnje, iako smo već svjedoci pada cijena nekretnina. Kada je riječ o uvozu i izvozu, realno je očekivati pad u oba segmenta, a posebno izvozu zbog očekivanog pada strane tražnje. Usljed smirivanja cijena nafte i hrane realno je očekivati da do kraja ove godine inflacija uspori, tako da na godišnjem nivou iznosi oko osam odsto.
Poruke javnosti
Banke u BiH imaju bolju kapitalizaciju od onih u Zapadnoj Evropi, ne pokazuju znakove pogoršanja u poslovanju, mogući su problemi s kreditima ali ne i s depozitima, bave se nerizičnim načinom finansiranja odnosno tradicionalnim bankarstvom i nisu kotirane na stranim berzama. Ekonomske posljedice globalne krize nije moguće izbjeći, ali finansijski sistem u BiH nije ugrožen. Prognoze za iduću godinu teško je davati, ali će sigurno biti pod uticajem stanja i zdravlja bankarskog sektora.