Istražuju izvoz žita u Tursku
10.05.2010. / 8:20
BANJALUKA , Uprava za indirektno oporezivanje BiH pokrenula je opsežnu istragu zbog nelegalnog izvoza pšenice i kukuruza u Tursku, saznaju “Nezavisne”.
U UIO nisu ni potvrdili ni demantovali ove navode ističući da još rade provjere koje će pokazati kako je iz BiH izvezeno više od 13.500 tona pšenice i više od 10.000 tona kukuruza, vrijednosti blizu 7,5 miliona KM.
Naime, postupak izvoza za Tursku je isti kao i sa izvozom oraha kada je desetak firmi registrovanih u BiH budžet Turske oštetilo za više od 14 miliona KM.
Izvor “Nezavisnih” iz UIO pojasnio je da je u BiH uvezena jeftinija pšenica iz Hrvatske, Srbije i Mađarske, pa da su pojedini izvoznici fiktivno prikupljali otkupne blokove od seljaka u BiH na kojima se pšenica prikazuje kao domaći proizvod.
“Na osnovu tih otkupnih blokova može da se dobije obrazac EUR 1 kao dokaz o porijeklu robe iz BiH i, zbog ugovora o slobodnoj trgovini između BiH i Turske, roba koja ima domaće porijeklo može biti izvezena u Tursku bez plaćanja uvoznih dažbina”, pojasnio je ovaj izvor ne precizirajući o kojim firmama se radi, jer provjere još traju, i da će više detalja biti poznato kasnije.
Ovaj izvor naglašava da je malo nelogično da, kada se u BiH smanjuju zasadi pšenice i kukuruza, izvoz ovih žitarica drastično raste.
Međutim, Rajko Sarajlić, koji je preko svoje firme izvezao oko 550 tona pšenice u Tursku i kao proizvođač za to ostvario pravo na podsticaj, kaže da tolika količina uopšte nije neobična, te da se na taj potez odlučio jer u BiH nije mogao postići cijenu od 0,28 KM po kilogramu.
“Pšenicu sam u Tursku prodao za 143 evra po toni plus prevoz do luke odakle brodom ide u Tursku”, kaže Sarajlić i dodaje da u BiH ima deset firmi koji pšenicu izvoze u Trusku.
Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede RS, kaže da je ovom ministarstvu odmah bilo sumnjivo da je od domaćih poljoprivrednih proizvođača otkupljeno preko 40.000 tona pšenice.
“Nakon obrade podataka i poređenjem sa registrom gazdinstava došlo se do količine od 21.314 tona pšenice koja je proizvedena, a za ostalih dvadesetak tona slijede provjere, jer dokumentacija nije potpuna”, kazao je Kecman.
Radivoje Bratić, ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede RS, na prošlonedjeljnoj pres-konferenciji zbog nelogičnosti da su naši proizvođači proizveli preko 40.000 tona pšenice istakao je da je Poreskoj upravi RS i Upravi za indirektno oporezivanje BiH upućen je zahtjev da budu izvršene provjere poslovanja pojedinih mlinova, ali da odgovor još nije dobijen.
Naime, prethodnih godina, kada BiH sa Turskom nije imala Sporazuma o neplaćanju poreskih dažbina, iz BiH nije izvezen nijedan kilogram pšenice, da bi poslije potpisivanja tog sporazuma u 2009. godini od 17.700 tona u Tursku bilo izvezeno 13.400 tona, ukupne vrijednosti blizu četiri miliona KM. Gotovo ista situacija je i sa kukuruzom.
Uvoz pšenice u BiH
GODINA KOLIČINA VRIJEDNOST
2007. 381.203.259 kg 143.292.768,10 KM
2008. 355.314.425 kg 152.340.318,10 KM
2009. 317.527.820 kg 85.471.920,59 KM
Izvoz pšenice iz BiH
GODINA KOLIČINA VRIJEDNOST
2007. 2.984 kg 4.913.97 KM
2008. 1.178.168 kg 618.369,38 KM
2009. 13.787.756 kg 4.030.480,98 KM
Izvoz pšenice u Tursku
GODINA KOLIČINA VRIJEDNOST
2007. – –
2008. – –
2009. 13.406.120 kg 3.829.626,25 KM
Uvoz kukuruza u BiH
GODINA KOLIČINA VRIJEDNOST
2007. 162.893.926 kg 52.123.675,18 KM
2008. 180.888.984 kg 55.719.459,34 KM
2009. 160.279.231 kg 36.931.495,74 KM
Izvoz kukuruza iz BiH
GODINA KOLIČINA VRIJEDNOST
2007. 166.329 kg 156.168,56 KM
2008. 328.721 kg 305.362,33 KM
2009. 11.743.906 kg 3.607.951,42 KM
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ljudi moji kakva je ovo konstatacija; nelogično da manje zasijane površine dale veći rod i da je nelogično da smo proizveli 40.000 tona pšenice. Pa bila rodna godina, izdala ljetina, sje*ana sirotinja. A proizvodimo od sjemena iz Srbije, Hrvatske i Mađarske, što znači da je ista. Zašto ne bi malo pomiješali i merkantilnu da vidimo može li neko dokazati. A sa otkupnim listovima je bez veze, polovina zemljoradnika nije registrovana, a proizvodi i pšenicu i kukuruz. Da vidimo kako će UIO i to dokazati. Jeste iz uvoza,pa šta, ne pravite se ludi i ne tražite to kod izvoznika, stisnite gospodo petlju i zavirite kod uvoznike ako smijete, tu ćete naći dokaze. Jadi su što kod njih ne smijete.Iš bre, ne mislite valjda da vas ne znamo i ne čitamo.
gospodo provjerite vi malo bolje uvoz, koji vam puni džepove i usta pa šutite…to je boljka ove države, a ne izvoz…