Capital.ba

Hrvatska juha mijenja supu na Kosovu

24.08.2011. / 18:27

PRIŠTINA, Poslije bugarskih privrednika, u Prištinu su došli i hrvatski, u nadi da će preuzeti 450 miliona dolara vrijedan kolač koje su do sada držale kompanije iz Srbije.
Biće sve više juhe a sve manje supe na Kosovu. To je jedan od rezultata embarga na srpsku robu zbog čega je počeo trgovinski rat za kosovsko tržište.
Zajedno sa hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, u posjeti Kosovu je i grupa hrvatskih privrednika koji sagledavaju mogućnosti investiranja na Kosovu nakon zabrane uvoza robe iz Srbije na Kosovo.
“Ja sam izuzetno zadovoljna što je sa delegacijom Vlade došlo oko 70 predstavnika hrvatskih kompanija“, rekla je Jadranka Kosor i dodala da očekuje da već danas budu dogovoreni neki novi poslovi.
Sa druge strane, u Vladi Srbije očekuju da će rješenje trgovinskog spora Beograda i Prištine biti riješeno dijalogom i da neće potrajati dugo, jer u suprotnom srpske kompanije će ostati bez milionskih profita u ovoj godini.

Jurij Bajec, savjetnik premijera Srbije, objašnjava da sadašnjim stanjem gube i Srbija i Kosovo. On očekuje da će se javiti drugi interesenti za to tržište, ali dodaje da „transportni troškovi daju poziciju da Srbija može dobro da trguje“ iako se plaši da trgovina ne pređe u sive kanale.

Bajec je napomenuo i da je srpska roba tražena u južnoj srpskoj pokrajini i da i Albanci i Srbi vole srpsku robu.

“Ako pitate na Kosovu i Albance i Srbe da li oni vole srpsku robu, da li su im jeftini građevinski materijali, da li je prihvatljiva cijena prehrambenih namirnica, oni će vam odgovoriti potvrdno i da su cijene prihvatljive”, rekao je Bajec.

Istovremeno, direktor koncerna Bambi-Banat Miroslav Miletić objašnjava da je „gubitak tržišta noćna mora svih proizvođača“.
Miletić kaže da je tržište Kosova bilo puno srpskih proizvoda i objašnjava da na njemu „postoji tradicija prisustva naših proizvoda i kada posmatramo sa stanovišta ekonomije to se tržište apsolutno ne razlikuje od tržišta centralne Srbije“.

On navodi da će „proći dosta vremena da se povrate naše pozicije koje su bile izvanredne“ i dodaje da vjeruje da će se nastavkom pregovora pronaći kompromis i da će se naša roba ponovo vratiti na to tržište.

Između Kosova i ostatka Srbije prekinut je bilo kakav promet robe. Procjenjuje se da će, ukoliko embargo bude trajao do kraja godine, srpske kompanije ostati bez 250 miliona dolara.

Zoran Bojović iz Privredne komore Srbije kaže da je „potpuno normalno očekivati da kada su prazni rafovi i kada je nestašica na pomolu da na Kosovu traže zamjensku robu“. On dodaje da je „normalno očekivati da sve zemlje u regionu u doba ekonomske krize pohrle i da iskoriste situaciju do koje je došlo na Kosovu i Metohiji“.
Juriš čitavog regiona na kosovske kupce
Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Albanija i Turska, kao i neke zemlje iz šireg regiona, nastoje da se ubace u prazan prostor, pošto Kosovo mora da uvozi mnoge proizvode koji su do sada stizali ih unutrašnjosti Srbije. Radi se prije svega o žitaricama, brašnu, šećeru i drugim prehrambenim proizvodima, bezakoholnim pićima, cementu i drugom građevinskom materijalu.
Predsjednik Privredne komore Srbije (PKS) Miloš Bugarin kaže da se zemlje iz okruženja sada takmiče za udio u tržištu na području južne srpske pokrajine, “i to rade i hrvatski privrednici i Grci i Bugari i Rumuni, svi oni koji žele da se infiltriraju u tržišnu nišu Kosova i Metohije”.
Na pitanje šta Srbija tim povodom može da preduzme, on je istakao da je potrebno intenzivirati pregovore i što prije postići odgovarajuće rješenje koje bi omogućilo neometan promet robe i ljudstva dvosmjerno – iz Srbije na područje Kosova i Metohije i iz Kosova i Metohije u ostatak Srbije.

Bugarin je ukazao da je problem potrebno riješiti “kvalitetnim političkim dijalogom i naći rješenja koja će biti zadovoljavajuća”, a u privrednom smislu “od izuzetnog značaja je da se kompromisno rješenje nađe, jer u protivnom ćemo imati vrlo visoku štetu i trpiti teške posljedice”.

Čim su kosovske vlasti jednostrano blokirale ulaz srpske robe na administrativnim prelazima, u prazan prostor prva je pokušala da se ubaci Bugarska. Prošle sedmice pokrajinu je posjetilo nekoliko stotina privrednika iz te zemlje, koji su u razgovorima sa domaćinima izrazili spremnost za proširenje robne razmjene.

“U slučaju nestašica, mi smo spremni da snadbijemo Kosovo hranom, čak ako bude potrebno i iz robnih rezervi”, izjavio je tom prilikom ministar poljoprivrede Miroslav Najdenov. Priština je sa svoje strane izrazila spremnost da ukine administrativne i carinske barijere na uvoz hrane iz Bugarske.

Makedonija već ima veoma razvijenu privrednu saradnju sa Kosovom, koja je prošle godine dostigla 320 miliona dolara. “Mi smo i dosad imali intezivnu saradnju koja je dovela do rezultata. Ali zbog razvoja situacije između Srbije i Kosova ta saradnja će se produbiti”, prenose mediji izjavu Jadranke Arizankovski iz Privredne komore Makedonije.

U Albaniji takođe očekuju dalji razvoj saradnje. Problem je, međutim, u tome što se i najsiromašnija zemlja Evrope suočava sa nestašicom mnogih proizvoda koje mora da uvozi. Takođe, Turska je od prvog dana od priznavanja nezavisnosti Vlade u Prištini veoma prisutna na Kosovu i to ne samo sa trgovinom nego i sa velikim investicijama. Beta, Tanjug

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!