Capital.ba

„Besplatni“ elektronski potpis koštaće 150 KM, a pečat 1.000 KM

19.11.2020. / 12:26

BANJALUKA – Da bi dobili digitalnu ličnu kartu, odnosno elektronski potpis, građani će morati da plate 150 maraka, dok će firme i druga pravna lica, poput institucija i ustanova, za elektronski pečat morati da izdvoje čak 1.000 maraka, definisano je cjenovnikom ministra za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srđana Rajčevića. Prije samo tri mjeseca njegov pomoćnik Denis Turkanović rekao je da će izdavanje pomenutog potpisa i pečata biti oslobođeno administrativnih tereta.

elektronski potpis

Foto: Pixabay

Vlada Republike Srpske dala je početkom ovog mjeseca saglasnost na Cjenovnik o visini naknada za usluge elektronske certifikacije certifikacionog tijela. Cjenovnik je definisao Rajčević.

Prema tom Cjenovniku, naknada koju će organi uprave, firme i preduzetnici morati da plate za uslugu izdavanja kvalifikovanog elektronskog certifikata za elektronski pečat iznosi 1.000 maraka.

Definisano je i da će građani za izdavanje kvalifikovanog elektronskog certifikata za elektronski potpis morati da plate 150 maraka.

Oni koji pogriješe PIN prilikom korištenja elektronskog potpisa i pečata moraće da plate 30 maraka uslugu deblokade PIN-a.

Građani i firme će naknadu morati da uplate na račun javnih prihoda, ako žele elektronski potpis i pečat.

Zahtjev za izdavanje kvalifikovanog elektronskog certifikata podnosiće se APIF-u koji će ga i izdavati.

Podsjećamo, uspostavljanje Nacionalnog centra za upravljanje digitalnim identitetima pokrenuto je prije više od dvije godine, a građani i firme u Republici Srpskoj još nemaju lične digitalne karte, elektronske potpise i pečate, niti mogu elektronski da sklapaju ugovore i završavaju poslove u institucijama.

Kada smo prije tri mjeseca pisali da građani godinu i po čekaju na digitalni identitet u Vladi su sve pravdali pandemijom virusa korona.

Tada je pomoćnik ministra za informaciono društvo Denis Turkanović rekao da će izdavanje digitalnih identiteta, odnosno elektronskog potpisa i pečata biti oslobođeno različitih administrativnih tereta. Istakao je da će podaci o pravnim licima, odnosno firmama, biti preuzeti od APIF-a, a podaci o građanima od MUP-a i da će građani zahtjeve podnositi samo sa ličnom kartom.

Uspostavljanje Nacionalnog centra za upravljanje digitalnim identitetima, vrijednosti 2,8 miliona KM, povjereno je kompaniji „Prointer ITSS“ krajem 2018. godine. Rok isporuke hardverskog dijela projekta bio je 60 dana, a rok implementacije softverskog rješenja 180 dana.

Isticano je da će nabavkom hardvera i softvera biti stvoreni preduslovi za izdavanje elektronskih potpisa i pečata. Rokovi za nabavku istekli su u avgustu prošle godine, a građani još nemaju digitalni identitet, već novi namet od strane Vlade RS.

Javni interes – Pitanja o tome na osnovu čega je definisan Cjenovnik i kako su došli do toga da trošak izdavanja elektronskog potpisa košta 150 KM za fizička lica, a elektronskog pečata 1.000 KM za pravna lica, uputili smo Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj. S obzirom na to da odbijaju da na određena pitanja CAPITAL-a odgovaraju, zatražili smo da u skladu s Zakonom o slobodi pristupa informacijama sprovedu ispitivanje javnog interesa u odnosu na tražene informacije.

 

CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: „Besplatni“ elektronski potpis koštaće 150 KM, a pečat 1.000 KM

    1. Jasno ko dan

      Nesto sto je u normalnim drzavama besplatno u kvazi drzavi RS, naprednoj, jacoj od svjetskih sila uspostvljanje digitalnog potpisa naplacuju 150 KM. Ocekujemo da Prointer preuzme UKC i EPRS jer imaju jaci budzet od same Vlade RS. Hvala ovcama a posebno Mazalici i Zunicu za takvo stanje stobse toliko trude da despot Baja mirno spava. Necemo vam to nikad zaboraviti

      • Mile

        U Njemačkoj eID kartica za fizička lica košta: €37.00

        • Struk persuna

          u Austriji 0,00 EUR

    2. Direkt

      Konačno elektronski potpis, samo ovo nebi trebalo da košta više od cijene lične karte. Čak bi trebalo da bude besplatno (ustvari ne čak, nego bi trebalo), a ne preskupo, pošto valjda je u interesu države, da narod što više koristi servise koji štede novac. To nužno ne znači i otpuštanje radnika u administraciji, već bi se isti više mogli posvetiti obradi podataka, što bi doprinijelo efikasnijem radu administracije, a i eliminisao bi se fizički rad sa strankama, što je dobro i sa zdravstvenog aspekta, dok država bi imala više novca za neke druge stvari. U svakom slučaju, pozdravljam uvođenje elektronskog potpisa i to što prije, što brže i u što većoj primjeni, samo što cijena od 150 KM za fizička lica, a za pravna 1000 KM je takva da će još uvijek stari način biti bolji, pošto ovo što radi Vlada RS u saradnji sa Dodikovim Prointerom je velika pljačka u pokušaju, tako da nema ništa od toga. Ovo će da prođe gore nego takozvani “besplatni” vaučeri za putovanje, pošto Prointer bi od milion građana da izvuče 150 miliona KM i još na desetine miliona KM od pravnih lica, što je nesumnjivo velika pljačka i izvlačenje para, u džep ljudi povezanih sa režimom. Da stvar bude gora, zakon o elektronskom potpisu još nije usvojen, a nekome se žuri da proda nešto što faktički nema utemljenje u zakonu, da ne kažem da je elektronski potpis trenutno beskoristan, pa čak i protivzakonit, da ne zaboravim ni to da je elektronski potpis i pitanje od nacionalne bezbjednosti, te stoga u kreiranju zakona treba da se uključi i MUP RS-a, SIPA, OSA, kao i eksperti u polju cyber bezbjednosti, pošto ti podaci su “osjetljivi” podaci, jer se skladište na nečijim kompjuterskim serverima, koji su non-sto, dan i noć, povezani na internet i dostupni ne samo korisnicima elektronskih servisa, već i hakerima, koji mogu da hakuju sistem. Dakle potrebno je uključiti organe unutrašnjeg reda, IT stručnjake, da ne zaboravim i eksperte na temu zaštite privatnih podataka, a i potrebno je regulisanje gdje se mogu hostovati ti podaci, da li samo u RS/BiH ili mogu i u npr. Njemačkoj, kao i ko sve može po zakonu pristupiti tim podacima, kao i kada i u kojem slučaju.

      Ovi geniji iz vlasti su jako glupi, ako misle da je narod glup da plati vodu po cijeni votke dobijene na specijalan način i još pritom idu preko reda, samo da bi onom trutu i degeneriku od Dodikovog sina namaknuli posao, a to što narod neće moći da koristi elektronski potpis, bez usvojenog zakona, to ovu lopovsku vlast zabole. Njima je samo pljačka na pameti, što je vidljivo i na primjeru IT poslova sa državom.

    3. tata Rajcevic

      To je zapravo kako ministar Rajcevic vidi e-potpis. 10 godina je radio na ovom i primao debelu platu. Jalov bio, jalov i ostao. Ovo je zaista sramno, i zapravo prava slika kako ministar Rajcevic, Bojan Vujic i direktorica Prointera Gordana Kovacevic vide digitalizaiju, moderne tehnologije, e-drustvo itd. Sve se svodi kako da se otimaju pare kako bi se mogli pojedinci bahatiti na nas racun.

    4. Ključar

      Da li će i kada ovi potpisi i pečati vrijediti, tj. ko je ovo tijelo akreditovao? Da li će oni i kada biti priznati? Od koga? Zašto elektronski pečat košta 1000 KM kada Zakon o elektronskom potpisu kaže da on ima snagu potpisa i pečata u papirnoj formi? Tako stimulišete napredak i uvođenje slektronskog poslovanja? Ima li iko konkretne odgovore?
      Jadna vam majka! Cilj je stući milione u privatne džepove, a korist nikakava!

    5. djudja

      u Sloveniji brezplacno hvala lijepo

    6. U3PM

      Kakav crni elektronski potpis i pečat. Pa većina vlasnika ili direktora firmi jedva zna i da se ručno potpiše. Malo ih ima regularno završenu i sfenju školu. Ovo je neko smislio da zgrne novac. Neka nova pljačka naroda

    7. Gordna K

      Prointer je ovaj posao od 2.8 miliona KM dobio prije dvije godine o cemu je posao Capita.ba
      https://www.capital.ba/prointer-ce-nam-za-28-miliona-km-kreirati-digitalni-identitet/
      https://www.capital.ba/godinu-i-po-cekamo-digitalne-licne-karte-placene-28-miliona-km/

      Rok isporuke hardverskog dijela projekta je 60 dana od dana stupanja na snagu ugovora, a rok implementacije softverskog rješenja je 180 dana od dana isporuke hardverske komponente sistema. Konačna ukupna vrijednost ugovora je 2.393.071 KM bez PDV-a“, navedeno je u Obavještenju o dodjeli ugovora.

      Cini se da Prointer i ovde nije zavrsio posao (kao i sve ostale projekte gdje ima softvera), iako je probio rok za godnu dana i vise mjeseci. Sad ce Rajcevic da kaze da nije do Prointera nego do nase RS i da se izvine Prointeru ahahahahahahaha.

      • Bojan

        Sve države EU su ukinule pečat. Trošak ukidanja pečata: 0.
        Sve države EU priznaju skenirani parni dokument u elektronskom obliku kao pravno validan. Trošak ovog tipa digitalizacije: 0.
        Ministre Rajčeviću: Zašto ove prakse nisu zakonski regulisane i primijenjene?

    8. Petar

      Pomnožiti ove iznose sa brojem građana i brojem firmi i sve bude jasno.

    9. Svetozar

      Ministar Rajcevic, Bojan Vujic i Gordana Kovacevic (zvana tehnologija) su osmisli ovakvu deracinu da bi mogli i dalje da primaju plate koje imaju, da imaju vozace, luksuzna kola, i potreban uticaj da se jos moze nesto usicariti. To sto se otima od naseg drustva, djece, roditelja, majki, oceva, djedova, bolesnih njih ne interesuje. Svi projekti su propali, nemaju nikakve svrhe i primjer su neznanja pomenutog trojca. Jos ako Baja posumlja da oni nemaju pojma i on se ukljuci ili cemo biti pokojni ili ce biti nesto. Pitacemo vas jednom na ulici zasto toliki milioni, preplaceni projekti, glupi projekti , propali projekti, projekti od kojih ama bas niko nema nikakva koristi i sta cete onda reci svima nama, svoj djeci, roditeljima, bakama i dekama, komsijama, drugarima koji vas znaju>