Vrijednost investicionih fondova u Srpskoj godinama pada
01.10.2021. / 13:36
BANJALUKA – Vrijednost investicionih fondova u Republici Srpskoj godinama pada, a samo u prošloj godni smanjena je za skoro 30 miliona maraka, pokazuju podaci Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) RS.
Foto: Pixabay
Neto vrijednost imovine predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja poslovanja investicionih fondova.
Tokom prošle godine došlo do smanjenja neto vrijednosti imovine investicionih fondova u odnosu na kraj 2019. godine, i to sa 180,3 miliona maraka na 151,9 miliona KM. To je pad vrijednosti od 15,7 odsto.
Što se tiče pojedinačnih fondova, samo su WVP PREMIUM, OIF AKTIVA INVEST FOND i OIF Maximus fund imali povećanje neto vrijednosti imovine.
WVP PREMIUM imao je značajan rast imovine od 94,7 odsto.
S druge strane, najveći pad imovine, i to 35 odsto, bio je kod OIF KRISTAL CASH PLUS FUND. Po padu vrijednosti imovine slijedi ga OIF EUROINVESTMENT FOND sa padom od 27,8 odsto, te OIF CASH FUND koji je imao pad imovine od 27,2 odsto.
Kod sedam fondova došlo do rasta neto vrijednosti imovine po udjelu, a najveći rast imali su udjeli OIF AKTIVA INVEST FOND (5,4 odsto) i OIF Maximus fund (4,6 odsto).
Sa druge strane, kod 11 otvorenih investicionih fondova koji su imali pad neto vrijednosti imovine po udjelu, najveći pad imali su OIF VIB FOND (11,8 odsto) i OIF PROFIT PLUS (10,7 odsto).
Kod jedinog zatvorenog investicionog fonda ZIF Unioinvest Bijeljina, u 2020. godini došlo je do smanjenja neto vrijednosti imovine po akciji od dva odsto.
Otkupi udjela su razlog pada neto vrijednosti fondova
U Komisiji za hartije od vrijednosti RS navode da su udjeli svih otvorenih investicionih fondova tokom 2020. godine delistirani sa Banjalučke berze.
„Osnovni razlog ovako velikog pada neto vrijednosti fondova su otkupi udjela otvorenih investicionih fondova. U 2020. godini sva društva za upravljanje su vršila otkup i prodaju udjela u otvorenim investicionim fondovima kojim upravljaju. Pri tome su svi investicioni fondovi postali dnevno otvoreni, odnosno počeli su sa svakodnevnim zaprimanjem zahtjeva za otkup i prodaju udjela“, naveli su u Komisiji za hartije od vrijednosti RS.
U Republici Srpskoj lani je poslovalo šest društava za upravljanje koja su upravljala imovinom ukupno 19 investicionih fondova, 18 otvorenih i jednog zatvorenog.
Portal CAPITAL objavio je da je ove godine osnovan i fond STRATEGIC INVESTMENT. Prema dostupnim podacima, Komisija za hartije od vrijednosti RS dala je dozvolu za poslovanje tom fondu mjesec dana od podnošenja zahtjeva, a prema nezvaničnim saznanjima, dozvola je izdata uz veliki pritisak najvišeg vrha vlasti u Srpskoj. Osnivač fonda je Kristijan Kezić o kome smo pisali u tekstu „Krezić pokušao iskoristiti ime Republike Srpske za novi biznis“.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
Tagovi: investicioni fondovi
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Investicioni fondovi nemaju nikakvu šansu za opstanak u BiH. Veoma mali broj akcionarskih društava ne isplaćuje dividendu, trgovanje akcijama je skoro zanemarljivo. Preko 90% trgovine na berzi je emisija entitetskih obveznica i trezorskih zapisa koje opet imaju manji prinos i uglavnom ih kupuju banke, osiguravajuća društva. Zbog velikog otkupa udjela novac za investiranje se lagano topi. Npr. u Republici Srpskoj većina fondova je zavisna od isplate dividendi Telekoma Srpske, tj postojanje im zavisi od samo jednog emitenta. Ako Telekom u jednoj poslovnoj godini odluči da ne isplaćuje dobit akcionarima skoro svi fondovi će poslovati sa gubitkom.
Nakon smanjenja kapitala i formalne transformacije iz zatvorenih u otvorene IF drustva za upravljanje nikad nisu postom obavjestili svoje akcionare/udjelicare koliko imaju udjela i u kom
fondu niti kako in mogu naplatiti. Komisija ne reaguje a bar trecina te imovine u fondovima je po osnovu vaucera gradjanstva. Obavjestite ljude, a vi na trziste pa prikupite novi kapital, nikad nije bio jeftiniji.
Nakon smanjenja kapitala i formalne transformacije iz zatvorenih u otvorene IF drustva za upravljanje nikad nisu postom obavjestili svoje akcionare/udjelicare koliko imaju udjela i u kom fondu. Komisija ne reaguje. Bar trecina te imovine u fondovima je po osnovu vaucera gradjanstva, obavjestite ljude, a vi na trziste pa prikupite novi kapital i zaradite na svjetskim trzistima.
Obzirom da dio akcionara, odnosno udjelničara fondova nikada neće podnijeti zahtjev za otkup ili im je to poptuno neisplativo, društva za upravljanje će još godinama polako da isisavaju imovinu preko provizije za upravljanje. Na kraju će otići u stečaj.