Capital.ba

Poljoprivredi treba više para

05.02.2011. / 19:24

BEOGRAD, Poljoprivredno-prehrambena proizvodnja u Srbiji morala bi da se udvostruči da bi se cijene hrane stabilizovale, smatra istraživač Centra za naučno istraživački rad Privredne komore Srbije (PKS) Vojislav Stanković.
Stanković dodaje da bi država u tom cilju trebalo da poveća budžetska sredstva i subvencije namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.
“Treba razmisliti da li je bolje otvarati socijalne kuhinje ili dio tih para uložiti za podsticaje poljoprivrednoj proizvodnji“, rekao je Stanković.
„Vrijeme je za hitne intervencije jer se troše zalihe iz prošlogodišnje proizvodnje pa su i rezerve gotovo svih proizvoda na izmaku, što će uticati na rast maloprodajnih cijena i povećanje uvoza”, ukazao je on.

Stanković je objasnio da na cijene hrane u Srbiji utiču i stalna poskupljenja hrane na svjetskom tržištu, strukturalni poremećaji u domaćoj poljoprivredi, kao i organizacija i specifičnosti maloprodajnih lanaca poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

On je istakao da je srpska poljoprivreda suočena sa brojnim poremećajima, da se malo novca izdvaja za agrarni budžet koji se neefikasno troši, a nedovoljne su i subvencije poljoprivrednim proizvođačima.

Osvrnuvši se na najavljeno poskupljenje hljeba, Stanković je rekao da će to teško moći da se spriječi i istakao da na cijenu hljeba ne utiče samo cijena pšenice već su i energenti značajan faktor u lancu troškova.

Kako je objasnio, na cijenu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda u Srbiji utiču i specifičnosti domaćeg tržišta jer se više od dvije trećine proizvodnje odvija u zoni sive ekonomije, dok su velike i dažbine pa su marže kod hrane u prosjeku više od 22 odsto, a kod prerađevina mesa čak i do 50 i 60 procenata.

“Kad tome dodate i troškove PDV-a koji su kod prehrambenih proizvoda između osam i 18 procenata, sve to značajno opterećuje maloprodajnu cijenu koju mora da pokrije potrošač, sa veoma malim dohotkom”, kazao je on.

Stanković je podsjetio da je izvoz poljoprivrednih proizvoda lani iznosio više od 2,2 milijarde evra sa suficitom od 1,2 milijarde evra što su, kako je rekao, izuzetni rezultati u spoljnoj trgovini, a veoma skromni u proizvodnji. Tanjug

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!