BANJALUKA – Skupština akcionara „Željeznica Republike Srpske“ usvojila je danas trogodišnji plan poslovanja ovog preduzeća kojim je, nakon višegodišnjih gubitaka, predviđen pozitivan finansijski rezultat.
Usvojenim dokumentom ŽRS su u ovoj godini su planirale dobit od 202.247 KM, a u iduće dvije oko pola miliona maraka odnosno 600.000 KM više.
Međutim, taj rezultat značajno će zavisiti od sprovođenja procesa restrukturiranja i subvencija Vlade RS.
Naime, uprava ŽRS se i u ovoj i narednim godinama oslanja na subvencije iz budžeta RS od 25 miliona KM, iako je budžetom za te namjene odobreno 20 miliona.
Kao razlog ovakvog planiranja u ŽRS navode Plan finansijskog i operativnog restrukturisanja preduzeća, koji je prihvatio Okružni privredni sud u Doboju, a kojim je predviđen iznos subvencije od 25 miliona KM.
„Važno je istaći da postupak restruktruisanja podrazumijeva i potpisivanje dva ugovora sa Vladom RS, odnosno višegodišnjeg ugovora o održavanju infrastrukture i višegodišnjeg ugovora o usluzi željezničkog prevoza putnika, kojima će se finansirati održavanje infrastrukture i sufinansirati prevoz putnika“, navode u ŽRS.
Pored toga, u dokumentu nisu iskazani troškovi amortizacije s obzirom na to da je planiran prelazak željezničke infrastrukture i imovine opertera iz vlasništva ŽRS u vlasništvo Republike Srpske.
„Budući da je prihvaćen Plan finansijskog i operativnog restrukturisanja Željeznica RS, po osnovu koga će sve obaveze po osnovu inostranih kredita biti konvertovane u kapital, a Vlada RS će nastaviti da otplaćuje sve nedospjele obaveze po međunarodnim kreditima, u posmatranom planskom periodu nisu prikazani troškovi redovnih i zateznih kamata po osnovu inostranih kredita“, piše u dokumentu.
Direktor ŽRS Željko Radić potvrdio je za CAPITAL da su planirali dobit bez amortizacije i kamata na ino kredite.
„Što se tiče subvencija, svuda u svijetu država kroz višegodišnje ugovore finansira infrastrukturu i sufinansira putnički saobraćaj, jer on najčešće i u mnogo razvijenijim zemljama nije profitabilan“, kazao je Radić.
Kada je u pitanju radna snaga, ŽRS su na kraju 2021. godine zapošljavale 1.988 radnika. U ovoj godini je planirano zapošljavanje još 110 radnika i planirano je da se taj broj zadrži do 2024. godine
„Željeznice RS“ godinama posluju u minusu, a akumulirani gubitak preduzeća na kraju prošle godine je iznosio 109,7 miliona KM.
Preduzeće se od 2017. godine se nalazi u procesu restrukturiranja koje se finansira kreditom Svjetske banke od 100 miliona KM, a iako je taj proces trebalo da bude završen do kraja prošle godine, uprava je tražila produženje tog roka za 12 mjeseci, što je Svjetska banka prihvatila.
CAPITAL: M. Ljubojević
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Žena i ja smo napravili trogodišnji plan u kojem planiramo da postanemo multimilioneri (u evrima). Poslovni plan se bazira na povremenoj uplati loto kombinacija. Mislim da je naš plan realniji od ovog Željeznica RS.
Teško da će se ovi snovi ostvariti, kada se uveliko priča da ste novom sistematizacijom, umjesto rješavanja dugogodišnjeg problema strukture zaposlenih i manjka izvršnog osoblja, ponovo izmišljali radna mjesta i pumpali koeficijente za svoje stranačke uhljebe sa neodgovarajućom stručnom spremom!
Željeznice u koje su uložena ogromna sredstva da bi se izgradila sva infrastruktura a koja bi da se gradi sad koštala preko tri nilijarde maraka i to računajući samo otkup zemljišta izgradnju željezničkih pruga. Pa po jednom dužnom metru dok se otkupi zemljište, pripreme zemljani radovi kao i zaštitni radovi, te dokse probiju tuneli i naprave usjeci kroz i pored planina a zatim naoprave noseći mostovi da se mogu položiti pružni pragovi i na njih željezničke šinje koštalo bi dosta preko tri milijarde KM. Još kad bi se uzelo u obzir dužina gradnje ukupne infrastrukture i porast troškova uslijed dužine gradnje samo po tom osnovu da se naprave željeznice kakve su sad koštalo bi oko četirimilijarde KM. Ako se uzme u obzir i ostala imovina koju željeznice imaju da bi normalno funkcionirale dođe se do ulaganja od preko pet milijardi KM. Znači netko upravlja imovinom u koju je utrošeno preko pet milijardi KM sadašnje vrijednosti sredstava i konstantno pravi gubitke što je nevjerovatno. Skoro sva ta imovina je skoro sva amortizovana tako da ne opterećuje trenutno poslovanje a imovine ima toliko kad bi se zakorekući iznajmila upola cijen po kojoj se trenutno iznajmljuje takva imovina željeznice bi bile u ogromnom plusu. Nelogično je da političari tako postupaju, da daju preduzeće u čiju je izgradnju uloženo sadašnjih preko pet milijardi KM i još ga subvencioniraju sa tolikim milionima na godišnjem nivou da konstantno stvara gubitke. Pa izgradnja jednog kilometra na ravnom i povoljnom terenu košta bar pet miliona KM. Dok se otkupi uemljište, zatim naprave projekti i ugovore radovi, zatim se odrade zemljani radovi te se kupi doveze i ugradi sitni kamen. Onda se kupe i dovezu te ugrade pružni pragovi a po njima pružne šinje. Ima tu još većeg i sitnijeg posla zavisno od uslova i da li se pruga elektrificira ili ne. Međutim uzimajući u obzir i sve ostale popratne objekte; stanice, skretnice, mostove, tunele, podzide, skladišta, garaže i mjesta za opravku te svu ostalu infrastrukturu; poslovne objekte slobodno se može zaključiti da prosječni kilometar izgradnje pruge košta desetak milona KM. Uslijed svega navedenog može se zaključiti da malo tko može upravljati sa željeznicama tako da stvara gubitke ako ima imalo znanja i želje da ta kompanija radi pozitivno.