ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Zbog nestašice poskupio šaran u RS

Objavljeno u PRIVREDA, TRGOVINA

BANJALUKA, BIJELJINA – Proizvodnja ribe u RS smanjila se u proteklih nekoliko godina skoro za pola, što se odrazilo i na cijenu, a osiromašene su i posne trpeze, koje su aktuelne u ovom periodu.Zbog nestašice poskupio šaran u RS

Kako saznajemo iz ribarnica, šarana je po kilogramu prošle godine koštao sedam maraka, a sada je devet.

“Da je riblji fond znatno smanjen vidi se po tome da je u 2009. godini proizvedeno 4.400 tona ribe, a 2016. godine svega 2.700 tona”, istakao je za “Nezavisne” Slavko Stevanović, sekretar Udruženja za poljoprivredu, ribarstvo, vodoprivredu, prehrambenu i duvansku industriju, koje djeluje u okviru Privredne komore RS.

Prema njegovim riječima, naročito je evidentan pad proizvodnje šarana, koja je u 2009. godini iznosila 2.800 tona, a u 2016, kako kaže, svega 970 tona.

U bijeljinskoj ribarnici “Željko” kazali su da je smanjenje ribljeg fonda evidentno.

“Vjerovatno ribnjaci nisu poribljavani, a i suša u toku ove godine je sigurno doprinijela da se proizvodnja ribe smanji”, ističu u ovoj ribarnici.

U “Tropic ribarstvu” kazali su da je nestašica šarana umnogome doprinijela nestašici ostalih vrsta ribe na tržištu.

“Evidentan je nedostatak šarana i porast njegove cijene. Usljed nedostatka šarana stanovništvo se odlučuje na druge vrste ribe, čije količine logično ne mogu da podmire sve potrebe i javlja se nestašica na tržištu”, istakli su u “Tropic ribarstvu” i dodali da Hrvatska i Srbija ne mogu da podmire drastično smanjenje proizvodnje u domaćim ribnjacima.

U banjalučkoj ribarnici “Sirena-fish” kazali su da su ovog puta uspjeli da se izbore, te da su ribe imali dovoljno, ali oscilacije u cijenama su im, kako kažu, donijele određene probleme.

“Ako mi neko naruči šarana za slavu mjesec dana prije, ja više ne mogu da mijenjam cijenu, a dobavljači često podignu cijenu ove ribu, pa nam to stvara probleme i ide nam na štetu”, kazali su u ovoj ribarnici.

Prema podacima Zavoda za statistiku, uvoz ribe u RS je u 2012. iznosio 2.793.000 KM, da bi u 2016. godini taj iznos porastao na 4.691.000 KM.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kazali su da prema njihovim podacima s terena generalno ne vlada nestašica ribe.

“Tačno je da već duže vrijeme vlada smanjena ponuda šarana u odnosu na potražnju stanovništva”, istakli su u Ministarstvu i dodali da su u 2017. godini planirana sredstva u iznosu od 80.000 KM za uzgoj konzumnog šarana i mlađi šarana.

Marija S. iz Gradiške kazala je da je ribu za post i posne slave sve teže naći, posebno kad su potrebne velike količine.

“Lutrija je naći šarana u ribarnici, a kada ga i nađem cijena mu je visoka. Kako je ponuda šarana slabija tako ljudi uzimaju drugu ribu, pa kada je post doći do kvalitetne ribe je prava sreća”, rekla je Marija S. Nezavisne novine

 

Ključne riječi:  , , , ,

Komentari |


Komentari (1)

  • Mirko

    Nije cijema skocila zbog manje proizvodnje u Republici Sprskoj. Ako je potrebno jos ribe moze se uvesti iz drugih zemalja. Tamo je i dalje ista cijena vjerovatno cak i manja nego ovde.

    Niko ne moze da naredi ribarnicama kolika je prodajna cijena ribe i oni to koriste da ostvare dodatnu zaradu jer je sad potraznja velika. Isti princip vazi i za ogrev, gas i jos masu proizvoda.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+