Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    U BiH se slili milioni: Građani preživljavaju uz pomoć dijaspore

    13. Jula 2025. — 11:04

    Cijene stanova u Srpskoj i dalje rastu

    13. Jula 2025. — 10:00

    „Šume Srpske“ u minusu šest miliona maraka

    11. Jula 2025. — 16:38

    BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

    11. Jula 2025. — 14:56
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    “Elektroprivreda BiH” mora da kupi 400.000 tona uglja

    8. Jula 2025. — 10:43

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    8. Jula 2025. — 08:59

    Potrošnja i proizvodnja uglja u Evropskoj uniji na istorijskom minimumu

    4. Jula 2025. — 13:22

    Kakve su šanse za napredovanje ekonomije u BiH?

    2. Jula 2025. — 15:18

    U BiH se slili milioni: Građani preživljavaju uz pomoć dijaspore

    13. Jula 2025. — 11:04

    „Šume Srpske“ u minusu šest miliona maraka

    11. Jula 2025. — 16:38

    Neto devizne rezerve Srbije povećane

    11. Jula 2025. — 14:52

    Koliko duguje BiH, a koliko zemlje u regionu, ko je najveći dužnik?

    11. Jula 2025. — 11:28

    Kreis International postao većinski vlasnik banjalučkog Stočara

    10. Jula 2025. — 13:10

    Ko su najveći telekomunikacioni igrači na Balkanu

    4. Jula 2025. — 08:16

    Banjalučka firma isplaćuje dividendu akcionarima

    3. Jula 2025. — 08:16

    Jačanje evra ugrožava napore oko obuzdavanja inflacije

    2. Jula 2025. — 13:07

    BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

    11. Jula 2025. — 14:56

    SAD odrezala Srbiji carine od 35 odsto

    8. Jula 2025. — 09:20

    Tramp uvodi carine od 30 odsto na svu robu iz BiH

    8. Jula 2025. — 09:12

    Kada Lidl planira otvaranje prodavnica u BiH

    6. Jula 2025. — 11:10

    Građani Srpske iskoristili 2.500 turističkih vaučera

    13. Jula 2025. — 12:00

    Sve više radnika iz BiH odlazi na sezonski rad u Hrvatsku

    5. Jula 2025. — 14:31

    Španija prestigla Japan u BDP-u po stanovniku

    5. Jula 2025. — 11:55

    Srpsku za pet mjeseci posjetilo 186.698 turista

    3. Jula 2025. — 15:16

    Osrednji rod voća, čekaju nas veće cijene

    12. Jula 2025. — 13:52

    Zašto poljoprivrednici u Srpskoj izbjegavaju osiguranje?

    12. Jula 2025. — 11:00

    Ratari prepušteni berzi i volji mlinara

    11. Jula 2025. — 07:38

    Trampove carine smanjuju izvoz BiH u SAD

    10. Jula 2025. — 15:49
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Ovo voće košta 160 dolara po komadu

    6. Jula 2025. — 16:18

    Jednostavnim trikom možete značajno uštediti gorivo

    6. Jula 2025. — 09:03

    Direktoru agencije “Apriori” prva nagrada fotografskog takmičenja

    4. Jula 2025. — 14:07

    Gdje su najskuplje nekretnine na svijetu

    24. Juna 2025. — 15:54

    Klingbajl: EU mora biti spremna za odlučne mjere

    13. Jula 2025. — 13:54

    Evro prema dolaru najjači u četiri godine

    13. Jula 2025. — 13:00

    Akcije kompanije “Levi Strauss” naglo ojačale uprkos američkim tarifama

    13. Jula 2025. — 09:00

    Fon der Lajen: Spremni smo da zaštitimo interese Unije

    12. Jula 2025. — 16:50
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Zašto profesori ekonimije nisu bogataši?

Zašto profesori ekonimije nisu bogataši?

Dejan TovilovićDejan Tovilović1. Augusta 2020. — 07:021 komentar5 minuta čitanja

SARAJEVO – Profesori ekonomije nisu milijarderi zato što razmišljaju logično, unutar finansijski dosljednog sistema. Milijarderi su postali to što jesu zato što su razmišljali nelogično sa stanovišta ekonomskog sistema.

profesori ekonomije
Kada treba raspravljati o makroekonomskim kretanjima, novinari uvijek zovu profesore ekonomije. Ali kada intervjuišu milijardere, pitaju ih samo o tome kako razmišljaju, odnosno kako prave novac.

Ako biste organizovali raspravu između nekog uvaženog profesora ekonomije i jednog milijardera o aktuelnim i budućim makroekonomskim kretanjima na tržištu, profesor bi uvijek izašao kao pobednik. Njegovo izlaganje je finansijski logično, on ima iza sebe brojna istraživanja i podatke koji čine dosljedan i konzistentan sistem. Milijarder, u suočavanju sa takvim načinom razmišljanja gubi, jer je njegov pogled u okviru takvog sistema finansijski nelogičan.

Ali profesor ekonomije će i dalje biti zaposlen na nekom fakultetu ili institutu, a milijarder će i dalje zarađivati milijarde. Zašto?

Svijet menjaju inovatori, a ne upravljači

Zato što se na ekonomskim fakultetima izučava ekonomija oskudice, a ne ekonomija obilja, piše David Olarinoye, konsultant za preduzetništvo i urednik portala Rich Culture. Ekonomska nauka se bavi time kako dobro upravljati već postojećim resursima, studente uče kako da najbolje raspolažu onim što imaju, a ne kako da stvore više.

S druge strane, nije rijetkost da su jako bogati ljudi počeli kao preduzetnici koji su rano napustili školovanje, ili su djeca uspješnih preduzetnika koja su o pravljenju novca učila u svojoj kući a ne u školi.

Menadžment je velika vještina, a istorija ekonomije je dijelom i povijest sjajnih upravljača, bilo da su upravljali državnom blagajnom ili kompanijom. Ali svijet ne može ići napred ako razmišljamo samo o tome kako da dobro upravljamo postojećim resursima koji su, na kraju, uvijek ograničeni.

Svijet su promjenila otkrića pronalazača, inovatora, pa i avanturista. U neku ruku, svi oni koji su u potrazi za nečim novim, van postojećeg sistema, jesu avanturisti. A ta otkrića, i kada su izvan ekonomske sfere, na ovaj ili onaj način su uticala i na ekonomiju.

Svaka razvijena i bogata privreda nije to postala samo zato što se njome dobro upravljalo. Ona je prije svega proizvod inovacija i otkrića. Ako se rukovodimo samo time kako da ne izgubimo ono što imamo, takvo razmišljanje vodi u stagnaciju, a svaka stagnacija je uvod u siromaštvo.

Novac bježi od onih koji su okupirani mišlju kako da ga zadrže. On je na strani onih koji razmišljaju unaprijed i usuđuju se i da novac privremeno izgube u nastojanjima da svoju ideju sprovedu prije drugih.

Uzmimo za primjer nekog profesora ekonomije koji je živio i radio prije samo dva vijeka. Zamislite da je dobio zadatak da na osnovu dotadašnjih kretanja i podataka kojima je u to vrijeme raspolagao predvidi budućnost koja je naša sadašnjost.

Kakve su šanse da profesor ekonomije na osnovu tadašnjih resursa predvidi pojavu nečega što bi makar bilo nalik internetu i modernim načinima komunikacije? Nikakve, tvrdi Olarinoye. Jer on bi računao sa onim dobrima koja su tada bila na raspolaganju i projektovao bi ih u budućnost. Pronalazači i drugi koji su zagledani u nešto novo, ne računaju sa takvim ograničenjima.

Današnji finansijski modeli zasnivaju se na istom takvom tačnom neznanju. I oni polaze od toga da su resursi koje danas imamo isti oni koje ćemo imati i sutra, a nerijetko da će biti i manji.

Ali problem siromaštva nikada neće biti riješen štampanjem novca. Centralne banke mogu da odštampaju koliko god žele novčanica, no ako to ne prati rast produktivnosti, rezultat će biti inflacija, pa čak i hiperinflacija i obezvrjeđivanje valute.

Rast produktivnosti ne podržavaju ekonomisti zaposleni u centralnim bankama. Rast produktivnosti zagovaraju preduzetnici. Preduzetnici su, za razliku od ekonomista koji štampaju novac, okrenuti ka tome kako da taj novac najisplativije upotrebe. Oni su fokusirani na to da uoče probleme čije rješavanje može donijeti zaradu.

Mediji već godinama unazad stalno prenose mišljenja makroekonomskih stručnjaka o predstojećoj recesiji. Koliko puta svakodnevno čujete ove riječi i izraze: nedovoljno, loše, ne treba, nedostaje, još gore, itd. Čak i kad su dobra vremena, ekonomisti predviđaju loša vremena. A kada se toliko mnogo priča o dolasku recesije, većina počinje da se ponaša kao da je ona već nastupila.

Ljudi su ti koji stvaraju sopstvenu recesiju, svojim načinom razmišljanja. Ako izgube posao, uglavnom smatraju da je to zato što je ekonomija u krizi i da su oni samo žrtve masovnih otpuštanja. Rijetko razmišljaju da li su ostali bez posla zato što nisu umjeli da ga rade na način koji bi poslodavcu obezbijedio prihode i zaradu.

Oni koji su u stanju da ostvare zaradu, ne donose svoje odluke pod uticajem vijesti o predstojećoj ekonomskoj katastrofi, niti vezuju svoju budućnost za “opštu situaciju” koja zavisi od vlasti i kreatora ekonomske politike. Oni vide krizu kao oskudicu, ali ne novca, već rješenja za nastale probleme. Oni ekonomiju ne posmatraju kao složen sistem spojenih sudova, već kroz njenu suštinu – da je ona uvijek odnos ponude i potražnje na tržištu.

Ako ste u stanju da osmislite rješenje za neki problem, da proizvedete nešto što je ljudima zaista potrebno i što će im biti korisno, oni će to kupovati uprkos krizi, tvrdi Olarinoye. Uspješni preduzetnici su uvijek usredsređeni na rješavanje postojećih problema, a ne na postojeće resurse.

Jer u svijetu uvek ima dovoljno novca za onoga ko umije da riješi neki problem. Nedostatak novca je uvijek problem oskudice dobrih ideja, kreativnosti i optimizma koji sa stanovišta ekonomskog sistema najčešće djeluju – nelogično.

Agencije

milijarderi profesori ekonomije
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakVitinka uvećala vlasništvo u Vitaminci 92,4 odsto
Sljedeći članak Hrvatski dug prvi put u istoriji premašio 40 milijardi evra

Povezani članci

TECH 01 minuta čitanja

Meta dodaje AI rezime u WhatsApp

Svijet 01 minuta čitanja

Klingbajl: EU mora biti spremna za odlučne mjere

1 komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

  1. svi su isti i pdp i snsd profesori 1. Augusta 2020. 11:18

    zato svi profesori ekonomije odu u politiku, tamo srbuju, pa onda postanu milioneri.

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

U BiH se slili milioni: Građani preživljavaju uz pomoć dijaspore

13. Jula 2025. — 11:0403 minute čitanja

Dijaspore kroz novac koji šalje zadržava socijalni mir i održava životni standard građana u BiH, kaže Čavalić

Cijene stanova u Srpskoj i dalje rastu

13. Jula 2025. — 10:00

„Šume Srpske“ u minusu šest miliona maraka

11. Jula 2025. — 16:38

BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

11. Jula 2025. — 14:56

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti