Capital.ba

Zaštita i edukacija ključni za viši nivo digitalizacije

16.06.2022. / 16:07

BEČIĆI – Direktor „BAM Consulta“ Rade Šegrt istakao je da migracija IT stručnjaka i kompanija značajno utiče na naš region te da se podrazumijeva da će to biti česta tema koja će se pominjati na ovogodišnjoj konferenciji .

D Days

Foto: Capital

On je istakao da će se „D days“ konferencija baviti temama poput fintecha, blockchaina, digitalizacije javne uprave, obrazovanja, povećanja produktivnosti kompanija uvođenjem inovacija, kao i finansijskim i tehničkim oblicima podrške procesima digitalizacije.

Otvarajući drugu regionalnu konferenciju, Šegrt je rekao da je specifičnost „D days“ je to što je, pored činjenice da je u pitanju konferencija koja se bavi digitalizacijom, njen fokus na pristupu „problem – rješenje“.

Osvrćući se na prvi panel pod nazivom „Fintech – samo opušteno molim!“, Šegrt kaže da fintech tehnologije ubrzano mijenjaju svijet nudeći kreativna riješenja,  olakšavaju i ubrzavaju finansijske transakcije.

„Fintech -samo opušteno, molim!“

Otpor prema inovacijama se smanjuje, mentalitet se polako mijenja i fintech kao spoj finansija i tehnologije ima budućnost i svijetlu perspektivu koja će se odraziti na brzinu i kvalitet usluga kao i na povećanje drugih parametara u društvu, istaknuto je tokom panela „Fintech – samo opušteno, molim!“ dvodnevne „D days“ konferencije u Bečićima.

Moderator panela, direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom (PREF) Republike Srpske Miloš Grujić kaže da je utisak da naš mentalitet sporo prihvata inovacije.

Predsjednik uprave MF banke Bojan Luburić je rekao da bilo kakva inovacija i veća promjena sa sobom neminovno donosi i određene nepoznanice i određenu dozu neizvjesnosti, što ljudima  izaziva određeni strah od nepoznatog.

On kaže da se otpor javlja unutar samih finansijskih institucija, kod regulatora i samih klijenata.

Luburić kaže da finansijske institucije, regulatori, zakonodavci i kompanije moraju mnogo više jedni druge da uvažavaju kao neminovne činioce i da zajedno iniciraju i mijenjaju regulativu od samog početka pa do kraja ističući da će se tada desiti ozbiljni pomaci.

On kaže da je besmisleno da finansijske institucije troše resurse, vrijeme i trud da objašnjavaju klijentima ko je osmislio inovaciju i kako ona radi, jer je to često komlikovano i zbunjuje ljude.

Poenta je da se prepozna stvarna potreba, stvarni problem, potencijalni problem koji klijent ima i da se na što lakši način objasni kako ćemo riješiti problem klijentu na brz i jednostavan način i kako će to uticati na uštedu vremena i novca“, rekao je Luburić.

Osvrćući se na smanjivanje broja šaltera i prelazak na digitalizaciju u bankarskom sektoru, Luburić kaže da u ovoj banci nisu imali predimenzioniran broj šaltera, ističući da treba imati u vidu da postoji jedan broj stanovništva koji i dalje preferira i želi direktan kontakt i koristi usluge na tradicionalan način.

Luburić smatra da će šalteri u bankama nastaviti da funkcionišu sasvim sigurno u narednih tri do pet godina, možda i deset, ali ne više od toga.

D Days

Foto: Capital

Predsjednik uprave NLB banke Goran Babić kaže da bankarski sektor više od 10 godina ulaže značajne resurse i sredstva u razvoj fintech, što je prepznato kao budućnost bankarskog sektora.

Banke su prepoznale da je ulaganje u nove tehnologije i novi način rada nešto  što je neophodno i što je budućnost.

On je istakao da banke i u Republici Srpskoj i regionu  značajno ulažu u nove vrste usluga i podižu kvalitet usluga.

Babić kaže da ne možemo biti zadovoljni obimom digitalizacije finansijskog sektora, ali i samih klijenata, ističući da je na tome potrebno raditi kroz direktne kanale, kampanje, kako bi se približile usluge i kako bi klijenti bili informisani.

Primijetio je da i da mlađi ljudi, koji prihvataju nove tehnologije, iz nekog razloga u bankarskom sektoru nisu spremni prihvatiti nove tehnologije, smatrajući ih rizikom koji je nepotreban, iako u nekoliko sekundi ili sa dva klika mogu da plate neki komunalni račun.

Babić je rekao da među nama još uvijek postoji određena doza straha od novih tehnologija i da li će neko zbog toga da izgubi posao koji radi, gdje će ga nova tehnologija zamijeniti.

On je kao svijetli primjer naveo Poresku upravu Srpske koja je mnogo uradila na digitalnoj komunikaciji sa klijentima i poreskim obveznicima.

Problem finansijska pismenost

Komercijalni direktor banjalučke kripto-mjenačnice BCX-a Boris Majstorović rekao je na konferenciji da sve više ljudi prepoznaje kriptovlute i digitalnu imovinu kao jedan vid investicija i ulažu u nju. On kaže da je najveći problem finansijska pismenost, zbog čega je neophodna edukacija građana i pravnih lica.

Oblast u kojoj djeluje njegova kompanija zakonski je neuređena u Srpskoj, a on je istakao da je mnogo drugih oblasti takođe zakonski neuređeno, ali da postoje kompanije koje i pored toga uredno posluju po već važećim zakonima.

Kazao je da nema potrebe da se žuri sa regulacijom “Fintech” usluga u Srpskoj te ukazao i na primjer Srbije, koja je donijela odgovarajući zakon koji firme koje se bave tom vrstom usluga još ne mogu u potpunosti da isprate.

Pomoćnik ministra finansija Republike Srpske Snježana Rudić kaže da je život brži od pravne norme i da se stvari brže dešavaju na tržištu, privredi, zajednici, među građanima nego što to normiranje može da sustigne.

Nalazimo se u sferi finansijskih virusa, da kažem, gdje se mutacije dešavaju nevjerovatnom brzinom, tako da je vrlo teško napraviti normu koja bi dala zadovoljavajući okvir“, kaže Rudićeva.

Referišući se na kripto-tržište, Rudićeva kaže da pripada državnim službenicima koji zagovaraju pristup da neka društvena pojava ukoliko se nije dovoljno ukorijenila ne treba je ni normirati.

„Svako normiranje bi bila zapravo poruka društvu da država zna šta radi i da  je dorasla i nadzoru što u ovakvim slučajevima digitalne imovine nije slučaj. Mi u ovj fazi, u ovoj oblasti, ne možemo biti pioniri uređenja, nama nedostaje i ekspertiza sa jedne strane, a sa druge strane nam ndostaju šabloni, uporedna prava koja daju mogućnost da i na nekoj naučnoj osnovi i na bazi empirije poredimo gdje su se koje norme dobro pokazale, gdje su postale smetnja, pa da onda i mi krenemo u uređenje“, kaže Rudićeva.

Ona je rekla da su u Srpskoj u proceduri usvajanja određeni propisi i da se sljedeće sedmice očekuje usvajanje izmjene Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, gdje ima i stavka o ‘Fintech’ tehnologiji, a glavni cilj je sprečavanje pranja novca

Dakle usvajamo  zakon u kojem se ne radi ništa drugo do implementacije određenih zahtjeva vezanih za sprečavanjere pranja novca. Dakle, u evropskoj direktivi to traže da se i ova vrsta transakcija u određenj mjeri dovede u ravan sa drugim zahtjevima vezanim za druge finansijske instrumente i imovinu. Mada već sad mi smo  svjesni da i te direktive nisu u potpunosti usaglašene sa preporukama koje imaju jedan daleko širi obuhvat vezan za sve vrste digitalne imovine , za sve učesnike na tržištu“, kaže Rudićeva.

Ona kaže da se malim koracima, isključivo vezano samo za sprečavanje pranje novca.

Direktor direkcije za platni sistem Centralne banke Crne Gore Ivan Bošković je rekao da  akumulacija znanja unutar samog regulatora treba razumjeti tehnologiju i  na što se ona primjenjuje.

“Vođeni time u CBCG unazad tri godine smo oformili direkciju koja se bavi finansijsim tehnologijama sa namjerom da ta znanja akumuliramo određenom broju kolega a onda i podijelimo sa ekonomistima, ljudima koji rade sa nama. Za početak se mora akumulirati dovoljno znanja u institucije“, kaže Bošković.

On kaže da regulacija jeste izazov iz perspektive institucija, međutim da je fokus kako zaštititi korisnke.

„Zaštita i edukacija možda su dva ključna faktora da se počne više primjenjivati u praksi“, rekao je Bošković.

Konferencija “D Days” u Bečićima otvorena je danas u hotelu “Mediteran”, a biće nastavljena i sutra. Osim “Fintech” usluga i kriptovaluta, otvorene su i druge teme poput sajber bezbjednosti, digitalizacije obrazovanja, a održano je i predavanje o globalnim trendovima u ICT industriji, dok će sutra biti održani paneli posvećeni stanju i perspektivama digitalizacije u zemljama JIE, digitalizaciji privatnih kompanija te digitalnoj transformaciji javne uprave u regionu SEE.

CAPITAL

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Zaštita i edukacija ključni za viši nivo digitalizacije

    1. System out of date

      Glavna poruka ovog skupa je promašena. Naime, ovdje se u suštini govori, kako narod se boji tehnologije, što je danas, uglavnom netačan podatak, s obzirom na to, da smo ispremreženi tehnologijom, počevši od kompjutera, mobilnih telefona i drugih naprava, kao i softvera, na tim uređajima, zatim internet mreža, društvenih mreža itd., a plašimo se tehnologije, što je danas, skoro pa nigdje veze teza. Problem je dublji. On leži u tome, što ovo društvo nije ohrabrujuće, za razvoj tehnologija tj. više država nego društvo, čak mnogo više država, nego društvo. Uzeću u primjer onu investiciju sa kriptovalutama, koja je završila nesretno, usred nekih zakonskih prepreka, za njenu realizaciju u djelo. Ukratko, narod je pametniji od države tj. od zakona (jednina) i zakona (množina) države, poput naše, koja pomno ne prati razvoj društva, tako da, gdje su uslovi otežavajući, teško da može da dođe do onoga, što već odavno i uveliko vidimo, u razvijenoj Evropi, a to je čitav jedan ekosistem, izgrađen na temu informacionih tehnologija, dok naša država, nije sposobna, ni jedan pošten elektronski potpis, da primjeni u praksi, tako da, šta dalje da dogovorimo!

    2. Goran

      Spomenuta Poreska uprava kao svijetli primjer. Upravo sam preuzeo poreski račun za nepokretnosti za 2022. Fajl se zove kratko i jebitačno: pdf. Bez ekstenzije. Hoće li se svakoliki serpski narod sjetiti da takav fajl preimenuje u npr. porez_2022.pdf.
      Drugo, kakve kontrole su implementirane da budemo sigurni da domaće IT firme u vlasti političara nisu u softver ugradili backdoor pristup? Čak i da to neko otkrije, doživio bi zades u Crkvenoj. I onako IT firme raspolažu ličnim podacima građana kako im se ćefne. Sve u svemu, s vana gladac, iznutra jadac (ne znam što me ovo podsjeti na gradonačelnika).