Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Trampove carine smanjuju izvoz BiH u SAD

    10. Jula 2025. — 15:49

    Srpska plijeni akcije Indijaca u „Krajina osiguranju“

    10. Jula 2025. — 14:57

    Račun „Viaducta“ u of-šor zoni na Kanalskim ostrvima

    10. Jula 2025. — 10:18

    Rekordna vrijednost bitkoina

    10. Jula 2025. — 10:00
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    “Elektroprivreda BiH” mora da kupi 400.000 tona uglja

    8. Jula 2025. — 10:43

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    8. Jula 2025. — 08:59

    Potrošnja i proizvodnja uglja u Evropskoj uniji na istorijskom minimumu

    4. Jula 2025. — 13:22

    Kakve su šanse za napredovanje ekonomije u BiH?

    2. Jula 2025. — 15:18

    Za podsticaje isplaćeno 2,5 miliona KM

    10. Jula 2025. — 16:00

    Srpska plijeni akcije Indijaca u „Krajina osiguranju“

    10. Jula 2025. — 14:57

    Promet na Banjalučkoj berzi 177.331 KM

    10. Jula 2025. — 14:01

    Kreis International postao većinski vlasnik banjalučkog Stočara

    10. Jula 2025. — 13:10

    Kreis International postao većinski vlasnik banjalučkog Stočara

    10. Jula 2025. — 13:10

    Ko su najveći telekomunikacioni igrači na Balkanu

    4. Jula 2025. — 08:16

    Banjalučka firma isplaćuje dividendu akcionarima

    3. Jula 2025. — 08:16

    Jačanje evra ugrožava napore oko obuzdavanja inflacije

    2. Jula 2025. — 13:07

    SAD odrezala Srbiji carine od 35 odsto

    8. Jula 2025. — 09:20

    Tramp uvodi carine od 30 odsto na svu robu iz BiH

    8. Jula 2025. — 09:12

    Kada Lidl planira otvaranje prodavnica u BiH

    6. Jula 2025. — 11:10

    Na prijedorskoj pijaci ni trećina štandova nije popunjena

    3. Jula 2025. — 11:30

    Sve više radnika iz BiH odlazi na sezonski rad u Hrvatsku

    5. Jula 2025. — 14:31

    Španija prestigla Japan u BDP-u po stanovniku

    5. Jula 2025. — 11:55

    Srpsku za pet mjeseci posjetilo 186.698 turista

    3. Jula 2025. — 15:16

    Booking ide na sud zbog optužbi na podizanje cijena smještaja

    2. Jula 2025. — 16:58

    Trampove carine smanjuju izvoz BiH u SAD

    10. Jula 2025. — 15:49

    Polugodišnji izvještaj o poslovanju “Šuma” do 15. jula

    10. Jula 2025. — 15:15

    Predstavljen Centar za odgovorno poslovanje

    10. Jula 2025. — 14:30

    Teško do dogovara o cijeni hljebnog žita

    10. Jula 2025. — 07:39
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Ovo voće košta 160 dolara po komadu

    6. Jula 2025. — 16:18

    Jednostavnim trikom možete značajno uštediti gorivo

    6. Jula 2025. — 09:03

    Direktoru agencije “Apriori” prva nagrada fotografskog takmičenja

    4. Jula 2025. — 14:07

    Gdje su najskuplje nekretnine na svijetu

    24. Juna 2025. — 15:54

    Rekordna vrijednost bitkoina

    10. Jula 2025. — 10:00

    Tramp poslao još sedam pisama o carinama

    10. Jula 2025. — 09:00

    Amerika naplatila oko 100 milijardi dolara carina

    9. Jula 2025. — 10:04

    ECB: Evropska unija sve više trguje s autokratskim i diktatorskim režimima

    8. Jula 2025. — 16:46
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Vlahović: Privrede regiona liče jedna na drugu

Vlahović: Privrede regiona liče jedna na drugu

capital.bacapital.ba11. Aprila 2016. — 08:44Nema komentara6 minuta čitanja

vlahovicBANJALUKA, Privrede regiona u proteklom periodu nisu napravile neke značajnije pomake, pa ih tako karakteriše slab rast, nezaposlenost, dupli deficiti, ali i visok spoljni i javni dug, rekao je u intervjuu za “Nezavisne” Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije.

Između ostalog, on se osvrnuo i na završeni “Kopaonik biznis forum” ili takozvani “Srpski Davos”, koji organizuje Savez ekonomista Srbije, te je govorio o značaju takvih konferencija za povezivanje privreda.

Da li možete procijeniti koliki je napredak napravljen u popravljanju privrednog ambijenta u regionu između dva “Kopaonik biznis foruma”?

VLAHOVIĆ: Gotovo sve zemlje regiona su dominantno usmjerene ka tržištu Evropske unije (EU), jednako kada je u pitanju spoljnotrgovinski, kao i investicioni tok. S druge strane, svi problemi, ekonomski i politički, koji u dužem periodu opterećuju EU i njenu budućnost, imaju svoj negativni uticaj i na njenu periferiju. Otuda su skromni rezultati ostvareni u našim zemljama u prethodnom periodu, odnosno recesija i gap u izvorima rasta dijelom su uzrokovani i krizom u EU. Globalni oporavak svjetske ekonomije je u proteklom periodu bio mlak i neujednačen uz izraženu volatilnost finansijskih tržišta. Najveće razočarenje je upravo bila evrozona, koja se već dugo nalazi u začaranom krugu slabih investicija, niske tražnje i potencijalno preteće deflacije. Kao posljedica ekonomske stagnacije i geostrateških kriza Evropa se suočava sa jačanjem ekstremnih političkih snaga i dezintegracionim pritiscima. Ali, treba reći da je region zapadnog Balkana, i pored negativnog uticaja krize u EU, daleko više opterećen inherentnim, autonomnim, strukturnim problemima. Sve do 2008. godine ti strukturni problemi nisu bili jasno vidljivi, bili su “maskirani” visokim prilivom ino-kapitala (kroz privatizaciju i ekspanziju bankarskog sektora). Svjetska ekonomska kriza je kristalno jasno ogolila suštinu problema čitavog regiona, a to je nedovršena ekonomska tranzicija, nepovoljna struktura BDP-a, koji karakteriše značajno manje učešće sektora razmjenjivih dobara i usluga, koja za posljedicu ima izuzetno nisku konkurentnost nacionalnih ekonomija. Suština je da sve vlade regiona nisu na početku svjetske ekonomske krize implementirale adekvatnu politiku fiskalnog prilagođavanja i strukturnih reformi. Umjesto da se svi napori usmjere ka strukturnom prilagođavanju, poput pozitivnih primjera baltičkih zemalja, gotovo sve vlade regiona su spas potražile u povećanju javnog duga i dalje održavajući javnu potrošnju na nedopustivo visokom nivou uz sve nasljeđene strukturne neefikasnosti.

Danas privrede regiona liče jedna na drugu. Slab rast, nezaposlenost, dupli deficiti, visok spoljni i javni dug, i ja tu ne vidim značajnijeg pomaka u proteklom periodu.

Da li je, prema Vašem mišljenju, ekonomska saradnja u regionu na zadovoljavajućem nivou?

VLAHOVIĆ: Međusobna saradnja zemalja zapadnog Balkana je prirodna i ima duboke istorijske korijene. Sve ove zemlje, izuzev Albanije, bile su dio jedinstvenog ekonomskog prostora. Dovoljno je analizirati strukturu spoljnotrgovinskih tokova unutar regije i zaključiti da je ona posljedica činjenice da smo, ne tako davno, bili dio jedne zajedničke države. Prostor za unapređenje međusobne saradnje postoji. Čini mi se da tome mnogo više doprinose poslovni nego politički lideri. Politika mora da slijedi potrebe poslovne zajednice, odnosno da uklanja barijere slobodnog protoka robe i kapitala. Unapređenje konkurentnosti naših zemalja će se postići jačim ekonomskim povezivanjem. Danas je Srbija prvi trgovinski partner Crnoj Gori, Makedoniji, jedan od najvažnijih BiH, a tržišta Hrvatske i posebno Slovenije su, takođe, značajna i na strani izvoza i uvoza. Takođe, Srbija ostvaruje suficit u razmjeni sa Crnom Gorom, BiH, Makedonijom, a ima gotovo uravnoteženi tok sa Slovenijom. Sve zemlje regiona, brže ili sporije, streme zajedničkom cilju – EU. Između nekih zemalja su već započeti zajednički infrastrukturni projekti, sa ciljem da se čitav zapadni Balkan nađe na mapi Transevropske transportne mreže. Izgradnjom kvalitetnih saobraćajnica doprinijeće se još boljim vezama privreda regiona. Da bi se sve komparativne prednosti iskoristile, a koje nesumnjivo postoje, potrebna je čvršća saradnja ne samo između realnog i finansijskog sektora, već i stvaranje odgovarajućih institucionalnih mehanizama na nivou čitavog regiona zapadnog Balkana. Primjer za to može biti Mješovita komisija za ekonomsku saradnju Srbije i Crne Gore. Koristeći regionalne komparativne prednosti podiže se sveukupna konkurentnost svih nacionalnih privreda, te time i naš put ka EU biva brži i efikasniji.

Šta bi trebalo činiti okosnicu saradnje između BiH i Srbije?

VLAHOVIĆ: Saobraćaj, energetika, trgovina i poljoprivreda su neke od osnovnih grana gdje vidim okosnicu saradnje Srbije i BiH. Ne treba zanemariti ni namjensku industriju, s obzirom na to da su naši kapaciteti istorijski povezani. Jako je važno razvijati projekte prekogranične saradnje, za šta već postoje izvori opredjeljeni od EU u okviru pretpristupne pomoći. Međutim, da bi se ostvario značajan pomak u međusobnoj saradnji potrebno je imati stabilne i rastuće političke odnose, a oni su, bar do sada, razvijani po principu toplo – hladno.

Šta je to u čemu bi region, a posebno BiH, mogao biti konkurentan u privlačenju stranih investicija?

VLAHOVIĆ: Ako se pogledaju relevantne liste koje govore o nivou konkurentnosti i privrednom ambijentu, sa izuzetkom Makedonije, region ne stoji tako dobro. Naravno da se mogu izreći kritička metodološka opažanja, pogotovo kada je u pitanju “Doing business” lista Svjetske banke, jer nelogično zvuči da je Makedonija 12. na ovoj listi, a da istovremeno ima visoku stopu nezaposlenosti i političku krizu. No, evidentno da čitav region, a to se posebno odnosi na BiH, mora raditi na unapređenju kvaliteta institucija. Ovo je tzv. faktorima vučena konkurentnost, ili četiri bazična stuba konkurentnosti. Osim sistema zdravstvenih usluga i osnovnog obrazovanja, po svim drugim kriterijumima na listi GCI Svjetskog ekonomskog foruma BiH se nalazi na začelju. Slična situacija je i sa Srbijom, s tim da je po tehnološkoj spremnosti i stanju u nauci i visokom obrazovanju Srbija značajno bolje plasirana. Generalno, čitavom regionu nedostaje konkurentnost koja se zasniva na inovativnosti i sofisticiranom biznisu. U suštini, svi zajedno zaostajemo za vodećim ekonomijama EU i potreban nam je skokoviti rast da bismo ih dostigli. Taj rast nije moguć bez konkurentnosti zasnovane na inovacijama.

U kojoj mjeri ekonomski skupovi, poput “Kopaonik biznis foruma” mogu da utiču na privlačenje stranih investitora?

VLAHOVIĆ: Konferencije, poput “Kopaonik biznis foruma”, mogu značajno uticati na stvaranje novih poslovnih veza, kao i na bolje razumijevanje privrednih potreba od strane političara na vlasti. Nažalost, osim “Kopaonik biznis foruma” mi nemamo takav skup. Zbog toga je važno da u narednom periodu ova konferencija proširuje svoj regionalni uticaj. Podsjetiću da Savez ekonomista Srbije ovaj forum organizuje unazad 23 godine, te da je ove godine bilo prisutno gotovo 1.000 učesnika, kao i 140 akreditovanih novinara. Ovaj forum je jedinstven i po tome što se na jednom mjestu u tri dana okupljaju najznačajniji stake holderi u Srbiji i, sve više, u regionu. Misija ovog foruma je da kreira platformu za međusobnu, otvorenu razmjenu mišljenja, argumentovano i kritički, kako bi se pomoglo Vladi i Centralnoj banci da kreiraju izvodljive ekonomske politike. Takođe, “Kopaonik biznis forum” je svojevrsni sajam ideja i praznik za ekonomiste, privrednu i političku elitu. Kao što sam već napomenuo, u narednom periodu nastojaćemo da ovaj forum ima značajniji regionalni karakter i već imamo definisane planove za 2017. Nezavisne novine

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
aleksandar vlahovic privreda rast saradnja
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakU BiH nezaposleno 58% mladih
Sljedeći članak U RS 30 odsto firmi u rukama žena

Povezani članci

Capital teme 010 minuta čitanja

Nobel Prize Winner Joseph Stiglitz for CAPITAL: Russia could profit from the sanctions

Capital teme 410 minuta čitanja

Vujić: Infinity grupa ide u stečaj, izlazimo iz medija i elektro sektora

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Trampove carine smanjuju izvoz BiH u SAD

10. Jula 2025. — 15:4902 minute čitanja

Tramp povećao carine za robu iz BiH sa 12 na 30 odsto

Srpska plijeni akcije Indijaca u „Krajina osiguranju“

10. Jula 2025. — 14:57

Račun „Viaducta“ u of-šor zoni na Kanalskim ostrvima

10. Jula 2025. — 10:18

Rekordna vrijednost bitkoina

10. Jula 2025. — 10:00

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti