Vlada RS prisiljena skuplje plaćati zaduživanje na berzi
18.03.2019. / 14:46
BANJALUKA – Zaduživanje Republike Srpske na Banjalučkoj berzi postaje sve skuplje, te je Vlada za novo, četvrto ovogodišnje, zaduženje obveznicama u vrijednosti od 30 miliona KM spremna platiti kamatu od četiri odsto na godišnjem nivou ili oko 15 odsto više nego u prethodnim emisijama državnih hartija od vrijednosti.
Ministarstvo finansija RS objavilo je danas Javni poziv za upis i uplatu 32. emisije obveznica RS javnom ponudom svim domaćim i stranim fizičkim i pravnim licima.
Planirana je emisija 30.000 dugoročnih obveznica javnom ponudom, a nominalna vrijednost pojedinačne hartije od vrijednosti je 1.000 KM.
Aukcija će biti 3. aprila 2019. godine, a kamatna stopa je fiksna i iznosi četiri odsto na godišnjem nivou.
Dospijeće emisije je deset godina, kamata se obračunava na glavnicu i isplaćuje jednom godišnje, po isteku svake godine od dana registracije emisije.
Ministarstvo finansija može, u skladu sa posebnom odlukom Vlade RS, vršiti prijevremeni otkup.
Ova emisija od 30 miliona KM je četvrto zaduženje emitovanjem hartija od vrijednosti u ovoj godini. Do sada su emitovane obveznice i trezorski zapisi u iznosu od oko 95 miliona KM.
Vlada je na prethodne dvije emisije obveznice bila spremna da plati kamatu od 3,5 odsto na godišnjem nivou, dok sada obveznice nudi po kamati od četiri odsto.
Javni poziv za upis i uplatu 32. emisije obveznica javnom ponudom
Da era ultra niskih kamatnih stopa prolazi objavili smo i u tekstu “Prolazi vrijeme jeftinog zaduživanja Vlade RS na berzi”.
Vlada RS planira da se u ovoj godini na Banjalučkoj berzi zaduži za 311 miliona KM kroz 10 emisija dugoročnih obveznica i trezorskih zapisa.
Kalendarom izdavanja hartija od vrijednosti za 2019. godinu, koji je objavilo Ministarstvo finansija RS, veći dio zaduženja na berzi planiran je dugoročnim obveznicama, odnosno ukupno 271 milion KM, dok je predviđeno zaduženje trezorskim zapisima od 40 miliona KM.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
Tagovi: berzaizborizdvajamoobveznice rsvaznovlada rszaduzenje rs
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Ako se dobro sjecam informacije od prije par godina vlada godisnje trosi 670 miliona na plate budzetskim korisnicima sto znaci da skoro svaka druga marka isplacena za plate ove god. treba doci iz kredita..ovako kriticno nije vise ni u ukrajini..o visini kamatnih stopa blize smo zemljama juzne amerike koje su na ivici bankrota..
Vlada Republike Srpske zaduzuje se prvi put obveznicama ovakvih karakteristika. Prosjecna kamatna stopa na dug Republike iznosi 2,17%, a nominalni ekonomski rast je 4,5%. U praksi i teoriji ovo je pokazatelj odrzivosti duga. Dug Republike prosjecno traje 6,17 godina. To znaci da kompletan dug dospjeva za 6,17 godina. Zemlje okruzenja i Svijeta imaju duze trajanja duga (tzv. duraciju duga). Duze trajanje podrazumijeva manje godisnje opterecenje za javne finansije. Emisijom dugorocnih obveznica poput ovih produzava se trajanje duga, razvija finansijsko trziste i kreira novi trzisni materijal za osiguravajuca drustva i dugorocne investitore. Takodje emisija obveznica sa stanovista kamatnih stopa je jeftinija nego bankarski krediti. U situaciji kada je iznos obaveznih rezervi kod Centralne banke oko 3 milijarde i karakteristike portfolija dug ovo predstavlja optimalno rjesenje.
Republika Srpska je u situaciji u kakvoj se nalazio Hrvatski AGROKOR par godina prije propasti,sve je manje stanovnistva i poreskih obveznika koji treba da vracaju ove kredite i gubitke drzavnih fondova,a jos kad pocnu dolaziti na naplatu penali za ekonomski neisplative autoputeve Republika Srpska ih nece moci vratiti ni za 200 godina ako se nastavi ovakav tempo iseljavanja stanovnistva.
Nema vlada novca da isplati godisnji boracki dodatak pa mora da se zaduzuje kako rece moj preposteni komso koji radi u ministarstvu za boracka pitanja,zaista zalosno dokle smo dogurali.
@Analiticare
Optimalno rjesenje? Optimalno rjesenje je otpustanje 20% neradnika koji primaju platu iz budzeta i 50% neradnika u javnim preduzecima..btw. ne znam kako stoji u literaturi koju koriste novopeceni analiticari, vlasnici brokerskih kuca, kvazi ekonomisti koji su na budzetu ili u firmama bliskim rezimu ili potencijalni kupci ovih obveznica ali u praksi to izgleda ovako:
Penzioneri RS imaju najmanju penziju u Evropi..strane investicije su u stvari strani pojam a transparentnost finansija kao na Kosovu 2000.
Glupo nas je porediti sa Evropom pa hajmo pogledati kako je kod komsija u Federaciji: zdravstveni radnici tamo imaju u prosjeku 200 KM vecu platu, prosvjetari 100 KM vecu platu, u javnoj upravi 200 KM vecu platu, u energetskom sektoru sa kojim se RS diči plate su u Federaciji vece za 600 KM ili oko 50%…uskoro ce i Kosovo da nas predje po ekonomskoj snazi po glavi stanovnika dok su nas ukupno gledano odavno presisali..optimalno rjesenje?..jest mozda za 3 osobe u RS..podsjeti me komentar na izjavu sa nedavno odrzanog “ovalnog” stola “strucnjaka” sa 0-2 godina iskustva rada u privredi
P.S. pogledajte samo koliko se Federacija ove god zaduzila, ako se ne varam za 0 (nula) maraka dok RS ima aukciju tr.zapisa, obveznica i drugih p.m.(polja mandarina) u prosjeku vise nego jednom mjesecno, koliko vec ove god 100 miliona ili vise??..pametnom dosta
@zelenas
Ima smisla to sto si napisao. Problem je sto se smanjenjem tih “neradnika” smanjuje i potrosnja a samim time i bpd. To bi dalje opet vodilo do pada prihoda fondova i drzave kao i do pada broj radnika u privatnom sektoru(onaj dio privatnog sektora koja posluje zahvaljujuci potrosnji koju generisu upravo ti neradnici).
Nemoj me pogresno razumiti. Nisam protiv otpustanja neradnika, cak naprotiv podrzavam takvo razmisljanje. Samo kazem da takve mjere imaju svoje posledice. Jedini nacin da se te posledice svedu na minimalnu mjeru je postepeno smanjivanje broja drzavnih neradnika i istovremeno povecavanje broja radnika u privatnom sektoru. Ili naglo otpustanje neradnika praceno velikim subvenijama za zaposljavanje privatnom sektoru. Pa da se naglo poveca broj radnika kod privatnika.
Za takav potez potrebno je dosta mudrosti, rada, refermi i snage ljudi koji su na vlasti. Posto je ova vlast tu gec 13 godina svako moze da sam procjeni koliko toga oni imaju.
A zaduzivanje se moze prekinuti ili makar znacajno smanji i drugim mjerama. Recimo kroz javne nabavke. Kada bi se istinski reformisao sistem javnih nabavki, tako da eliminise mogucnosti kradje, vjerovatno ne bi bilo potrebe za zaduzivanjem ili bi se ta potreba svela na minimalnu mjeru.
Takodje se moze dosta popraviti kroz legalniji rad institucija, tako da drzava ne placa desetine miliona km zbog izgubljenih sudskih postupaka. Moze se popraviti i redovnijim placanjem kredita. Npr ako ste citali izvjestaj o poslavanju zeljeznice vidili ste da je zeljeznica prosle godine imala trosak od 18 miliona km samo na zatezne kamate po kasnjenju u otplati kredita koje se vlada obavezala da ce vracati.
Zasto se ti krediti ne bi vracali na vrijeme? Da li je bolje placati na vrijeme ili toliki novac dati za zatezne kamate.
Novca ima dovoljno. Samo njime treba domacinski upravljatim
MALI pitas se zasto se krediti ne vracaju na vrijeme zato sto kad bi se krediti i kamate vracali na vrijeme onda ne bi bilo penzija na vrijeme a to je Cvijanovicki i Dodiku najvece biracko tijelo za dobijanje izbora a kako oni kazu veliki je uspjeh u 21 vijeku imati penzije na vrijeme.
bravo strucnjaci ja televizor u Austriji uzmem na kredit 1,90% samo vi domacinski upravljajte a najbolje da ukinete civilnu i uvedete crkvenu vlast kao pravi pravoslavni domacini
Prvo za ovoga što miješa ekonomiju i vjeru: Super ti ide u Austriji kad moraš i TV na kredit da uzimaš…
Zelenaš i Mali su započeli odličnu diskusiju. Novca definitivno ima, samo je problem njegova preraspodjela. Mali broj ljudi ima ogroman novac, a ogroman broj ljudi jedva sastavlja kraj s krajem. A slaba kupovna moć većine ne može generisati tražnju (pogotovo za domaćim proizvodima), pa samim tim ni ekonomski rast.
Ključ je u budžetu. Njegova rashodovna strana definiše raspodjelu nacionalnog bogatstva. Smanjenjem pljačke budžeta kroz razne namještene i pogotovo nepotrebne poslove smanjila bi se potreba i za zaduženjem.
Jednako važna je i prihodovna strana gdje poreska uprava (u nedostatku prave monetarne vlasti) jedina može stvari postaviti na pravo mjesto. Naravno, ako ima političke volje i ako se svijest sa ličnog prebaci na opšti interes. Vještom izbalansiranom poreskom politikom treba progresivno oporezovati sve vrste luksuza i “mrtav” kapital, a stimulisati investiranje u privredu i preduzetništvo, što bi dovelo do povećanja zaposlenosti u realnom sektoru, a samim tim i boljeg punjenja fondova. Tu dolazimo do još jednog važnog segmenta: radni odnos. Suzbiti sivu ekonomiju, smanjiti doprinose i poreze iz radnog odnosa, čime će povećati konkurentnost… Naravno, imajući u vidu potencijal države i grane gdje imamo komparativne prednosti… U tome svemu nezaobilazna je i reforma obrazovnog sistema, ali to je posebna tema.
Sve ovo je puno lakše reći nego uraditi, ali siguran sam da se to može ako ima volje i znanja.
Vidimo da volje nema, jer kako bi onda vladale neznalice, a razni hohštapleri i ološ preko noći postajali milioneri, tako da u tom smislu nisam optimista.
uu vidi se da si upucen..svugdje na zapadu se potrosacka roba uzima na finanziranje jer ovdje pravna drzava odlicno funkcionise od dizanja kredita pa do eventualnog inkassa, bonitet je vrlo bitna stvar, kes se investira a mogucnosti je milion, udari se nogom u guzicu i suti jer dijaspora svake godine posalje novca vise nego sto drzava penzija isplati
@TV hyundai
zelim da pomognem,mislim da je kamata u visini od 1,9% za kupovinu TVa cisto zelenasenje..ako si u A, onda tehniku kupujes ili u mm ili u 6. planeti od sunca da ne reklamiram nazive (isti sheet)..ima i dosta drugih relativno manjih mjesta ali da ne ulazim u detalje..
nisam nikad cuo (bar u zadnjih 10 godina) da je kamata u A iznad 0% na potrosacku tehniku..evo otisao sam na site mm, izabrao prvi juznokorejski tv (533e) i na kraju ispod su ef.kamate od 6 do 24 mjeseca..da ne kopiram tabelu kamata je 0,02% na 12 mjeseci i 0,01% na 24 mjeseca inace 0,00 % na 6 i 18 mjeseci..iskreno sam sokiran da je iznad 0%..
..inace nije rijedak slucaj da je cak u nekim bankama kamata na potrosacke kredite 0% (efektivno naravno) do odredjenog iznosa, kreditno sposoban itd. kao sto rece gospodin iznad koji je na privremenom radu (citaj do penzije) u inostranstvu..
btw 1,9% je neka prosjecna kamatna stopa na hipotekarne kredite u A…
o razlozima uzimanja kredita na potrosacku tehniku necu ulaziti, ima nas svakavih, razumijem to, ali ne razumijem zasto ljudi uopste kupuju TV, mozda zive sami ili nemaju djecu..park ili dvoriste, hobi ili posao, malo zelje i jos manje para za putovanja…zivot..ne znam stvarno..
@Mali
mislim da ne treba forsirati da se svaki otpusteni radnik mora po svaku cijenu spasiti da ne bude nezaposlen..to me podsjeti na bivseg ministra prosvjete (mislim da je kasipovic bio ili onaj gitarista) da se najboljim svrsenim studentima pomogne u trazenju posla???wtf?? zasto su onda najbolji u generaciji??? i kakva nam je to onda generacija ako onima sa prosjekom 9,5 i vise treba pomoc??LOL?? ja sam bio sasvim prosjecan student pa sam posao nasao za vrijeme studiranja, a moje kolege koji su bili najbolji su sami osnovali firmu ili ostali na doktoratu..pomoci treba uvijek (svrsenim studentima i nezaposlenim radnicima) jedino ako su osobe sa invaliditetom bilo kojeg stepena…
elem, smanjenjem broja radnika i izdataka za njihov beskorisni rad stvara se prostor za povecanje investicija i tu najvise mislim na one investicije koje mogu dobiti mala i srednja preduzeca sirom RS (uz pretpostavku da raspodjela prihoda iz budzeta i javne nabavke budu transparentne i sve ono sto je Akcionar fino naveo, inace slijedi da svaki KT i posao u infrastrukturi u banjaluci grade 2 firme, bio plasticni ili armirano-betonski, kostao 37 hiljada ili 2 miliona maraka)..#
investicijama se postize povecanje broja radnika, rast uplata doprinosa, povecanje prihoda fondova, budzeta svih nivoa i naravno rast BDPa…ukratko se ova dva koncepta toliko razlikuju da jedan vodi u ambis a drugi u prosperitet (potrosnja-investicija)..
..samo investicijama u stalna sredstva se postize veca i odrziva zaposlenost i veca produktivnost koja opet generise potrosnju koja se razlikuje od gore navedene potrosnje sa *, nove investicije itd..povecanje plata budzetskim korisnicima i njihov sve veci broj u nasem slucaju samo ubrzava grcki scenario koji je veoma blizu..jer penzionera je sve vise, radno aktivnih radnika sve manje..
Jasno je, u pocetku sprovodjenja nove politike bi šok izgledao onako kako si rekao, pad potrosnje i mnoge firme koje ostvaruju prihode iskljucivo na domacem trzistu i zavise od domace potrosnje bi otisle u stecaj..i to sto prije to bolje..inace ako se nesto ne poduzme sto prije, sistem koji se urusava ce povuci prema dnu i one zdrave firme jer ce biti opterecene vecim porezima i izdacima..
Konsumkredit oko 2% uobicajeno, pusti internet pametovanje, vezano za moj posao to sto ja mjesecno zaradim to ti ne vidis u godinu dana osim ako nisi posteni politicar ili na neki nacin naslonjen na taj nakaradni poremeceni sistem nego brini se ti o svojoj penziji pusti druge i jos nesto meni nije uopste drago sto je tu takva situacija al kad vidim ko sta kako onda shvatim da i treba da propadnete
NISMO MI KAKO NEKI KAZU POPUSILI,KAMO SRECE DA JESMO,MI CE MO DA PUSIMO JOS DOSTA DUGO TO JE DUGOTRAJNI PROCES…
U Svajcarskoj ljudi stavljaju pare na stednju uz kamatu od 0 posto, dok nasi em kupuju socijalni mir, em to rade pod skupim uslovima. Ovo je samo odlaganje propasti ukoliko se i dalje bude malo ulagalo u nova radna mjesta.
U strogom centru Trebinja prodaju se javno cigare na ulici. Ajde majčin sine pa ih pomakni!!!