Vlada će Srpsku opteretiti novim obavezama od milijardu KM
10.12.2019. / 16:33
BANJALUKA – Vlada Republike Srpske traži od Narodne skupštine odobrenje da naredne godine kroz kredite i garancije Srpsku izloži potencijalnom dugu i novim zaduženjima koje ukupno premašuju milijardu maraka.
Naime, na Osmoj po redu posebnoj sjednici parlamenta zakazanoj za 16. decembar pored prijedloga Budžeta za 2020. godinu odlučivaće se i o zaduživanju, od kojeg se Vlada do sada nije pretjerano suzdržavala, a kako stvari stoje neće ni u budućem periodu.
Tako je u planu da se Republika Srpska tokom naredne godine kod domaćih i stranih kreditora kao i emisijama dugoročnih hartija od vrijednosti na domaćem tržištu zaduži za 315 miliona maraka.
Vlada procjenjuje da će biti dovoljno da joj se samo ograniči zaduženje sa maksimalnim rokom otplate od deset godina i da kamata ne može premašiti četiri odsto godišnje.
Krpljenje budžetskih rupa
Paralelno sa dugoročnim zaduženjem emitovaće se i kratkoročne hartije od vrijednosti sa rokom dospijeća od godinu dana i kamatom maksimalno Euribor+1,75 odsto i to za pokrivanje tekućih obaveza, što i sama Vlada priznaje.
“Razlog za donošenje ove odluke sadržan je u potrebi da se emisijom trezorskih zapisa obezbijedi blagovremeno izvršenje planiranih budžetskih obaveza, prevazilazeći time nesaglasnost zbog neravnomjernog priliva sredstava u budžet”, navodi se u Prijedlogu odluke o kratkoročnom zaduživanju.
Inače, kada je ovaj vid prikupljanja sredstava u pitanju maksimalno se može zaduživati do osam odsto od redovnih prihoda u prethodnoj godini.
S obzirom da su prihodi u 2019. planirani u iznosu od 2,84 milijardi maraka to znači da bi na ovaj način RS mogla da se zaduži za novih 227 miliona KM.
Javni dug Republike Srpske koji podliježe zakonskom ograničenju, zaključno sa septembrom 2019. godine iznosi 4.12 milijardi KM (37,33% BDP-a).
Žirant za kredite od 500.000.000 KM
Sa druge strane, pored zaduženja, u narednoj godini je u planu izdavanje garancija za kredite lokalnim zajednicama, fondovima socijalne sigurnosti i institucijama u iznosu do pola milijarde maraka.
Ako se ti krediti ne budu vraćali, biće aktivirane garancije Vlade koja će za njih preuzeti tu obavezu.
Plan je da se u oblasti saobraćajne infrastrukture podignu krediti od oko 200 miliona KM, energetike 150 miliona te iz resora zdravstva u vezi sa izgradnjom novih kapaciteta oko 150 miliona KM.
Podsjećamo, ukupna izloženost Republike Srpske po izdatim garancijama ne može biti veća od 15 odsto od ostvarenog BDP-a u tekućoj godini što znači kako vlast ima prostora za garancije od 500 miliona KM.
Vlada Republike Srpske izmjenila je Uredbu o postupku izdavanja garancija kojom je omogućila fondovima socijalne sigurnosti da se po istom osnovu mogu zadužiti više puta o čemu je portal CAPITAL nedavno pisao.
Materijale za Osmu posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske možete preuzeti OVDJE.
Kecman: Iskoristiti potencijal berze
Branko Kecman, direktor „Advantis brokera“ smatra kako bi Vlada svoj fokus kada je riječ o zaduživanju sa banaka trebala da okrene prema berzi čiji potencijal prema njegovoj ocjeni nije dovoljno iskorišten.
“U ovim okolnostima logično bi bilo da se zadužuju dugoročno po fiksnoj kamatnoj stopi, što je ostvarivo na berzi putem obveznica. Postoje investitori kojima to odgovara a sa druge strane dobija se izvjesnost budućih rashoda“, kaže Kecman.
Prema njegovim riječima na ovaj način bi Fond zdravstvenog osiguranja RS mogao da popravi svoju likvidnost pod uslovom da uz zaduživanje sprovodi i određene reforme.
„Ako bi zaobišli banke, zaduženjem preko obveznica na 12 godina oni bi mogli smanjiti mjesečni odliv novca i plaćati druge obaveze i tako sebe dovesti u bolje stanje“, zaključio je on.
CAPITAL: Dejan Tovilović
Tagovi: branko kecmanduggarancijaizborizdvajamokreditnarodna skupstina rsvaznovlada rs
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Razlika izmedju recesije i krize (prevod na srpski): recesija je kad moj prvi komsija dobije otkaz i ostane bez plate od 550 maraka. Kriza je tek kad ja ostanem bez drzavnog posla od 3000 maraka na kojem nista ne radim.
kriza je od 1389 odkako su Turci usli
Inace kriza je na vratima, u novembru 2019. u odnosu na novembar prosle godine poreski prihodi su manji za 10 miliona KM