Capital.ba

Vidović: Investicije prioritet u narednoj godini

30.11.2020. / 10:08

BANJALUKA – Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da će prioritet Vlade u narednoj godini biti investicije, koje su planirane u duplo većem iznosu nego u 2020. godini, kao i da se poveća broj radnih mjesta i zadrže ljudi u Srpskoj.

min fin zora vidović

Foto: Goran Šurlan /RAS Srbija

Vidovićeva je istakla da bi to trebalo povećati Bruto društveni proizvod /BDP/ i poboljšati životni standard u Srpskoj.

“Prvi prioritet Vlade Republike Srpske u 2021. biće očuvanje života građana, odnosno zdravstvo, zatim privreda i investicije koje želimo da uduplamo, što će ići na teret troškova”, rekla je Vidovićeva sinoć za Alternativnu televiziju.

Ona je istakla da su u narednoj godini planirani i brojni projekti za unapređenje uslova života na selu, sanaciju od poplava, ulaganja u auto-puteve, elektroprivredu i ostali veliki investivcioni projekti.

“Za sada nismo imali od Elektroprivrede nikakve zahtjeve za povećanje cijene električne energije, što su tražili i poslodavci. Zasigurno će tako ostati ove godine, a vidjećemo kako će biti poslije”, pojasnila je Vidovićeva.

Ona je istakla da je budžet za 2021. projektovan tako da će Srpska imati značajno veće prihode od tekućih rashoda i neće dozvoliti da tekući troškovi premaše prihode budžeta, zbog čega bi se onda morale smanjivati plate i drugo.

“Koncipirali smo budžet za narednu godinu da bude stabilan i potpuno likvidan. Ne očekujemo povećanje zaduženosti, koja bi trebalo da ostane na ovom nivou”, rekla je Vidovićeva i dodala da se tek u drugoj polovini godine razmišlja o povećanju BDP-a, odnosno o određenoj relaksaciji.

Ona je navela da će plate ostati na postojećem nivou, ali će biti redovne, a penzije usklađene sa rastom plata i troškova života, što bi trebalo da bude povećanje od oko tri odsto, dok će ostala socijalna davanja biti redovna.

Govoreći o drugom rebalansu budžeta, ona je podsjetila da je Srpska prvi rebalans morala da radi u maju da bi se mogla odvojiti sredstva za troškove zdravstva i da bi pomogli privredi, te da su isti razlozi i za drugi rebalans.

“Imali smo nešto više prihoda i ušteda na jednoj strani, a na drugoj strani imali smo i veće troškove, tako da nam je drugi rebalans budžeta veći od prvog za 23 miliona KM i njegovo ukupan okvir je 3,636 milijardi KM”, rekla je Vidovićeva.

Deficit je prvim rebalansom bio planiran 412 miliona KM, kaže Vidovićeva, a sada će biti 398 miliona KM, možda čak i manji.

“Zaduženje koje smo planirali prvim rebalansom, ovim drugim rebalansom će biti manje za 34 miliona KM. Republika Srpska apsolutno nije prezadužena. Uspjeli smo da ne napravimo preveliko zaduženje i javni dug iznosi 44 odsto BDP, a prema zakonu može da ide do 55 odsto”, rekla je Vidovićeva, te dodala da je ukupan dug sada 54,5 odsto BDP-a, a može da ide do 60 odsto, što znači da Srpska još nije prezadužena.

Ona je najavila da će uštede, koje su napravljene drugim rebalansom, biti nastavljene i u narednoj godini.

“U 2020. smo isplatili 328,7 miliona KM iz Kompenzacionog fonda, za zdravstvo 348 miliona KM, za privredu 90 miliona KM i još 50 miliona KM imamo rezervu koja služi za pokrivanje garancija ovim garantnim programom, koji je važan za privredne subjekte, pogotovo za mala i srednja preduzeća”, podsjetila je Vidovićeva.

Kada je riječ o funkcionisanju Garantnog programa, Vidovićeva je pojasnila da je Vlada nakon tri mjeseca njegovog funkcionisanja sagladala šta korigovati, pa će rok otplate biti povećan sa četiri na sedam godina, maksimalan iznos za mikro preduzeća povećaće sa 30.000 na 50.000 KM, za mala preduzeća na 200.000 KM i za srednja preduzeća na 400.000 KM. Za sva preduzeća garancija i dalje ostaje 70 odsto.

“Promijenićemo pravilo da se sredstva ne mogu dodijeliti privrednim subjektima koji nisu poslovali pozitivno u 2020. godini, jer očekujemo da će veliki broj privrednih subjekata poslovati negativno i njima ćemo pomoći ovim garantnim programom, koji je produžen do kraja 2021. godine”, rekla je Vidovićeva.

Govoreći o deficitu, koji je sada 3,4 odsto BDP-a, odnosno za 0,4 odsto je veći od predviđenog, što ne znači da će tako i ostati do kraja godine, Vidovićeva je rekla da Vlada želi da dobije od Skupštine odobrenje da u naredne tri godine to sanira i dovede deficit na nivo od maksimalno tri odsto, pa je već u 2022. godini plan da Srpska bude u suficitu. Srna

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Vidović: Investicije prioritet u narednoj godini

    1. Seljak

      “Koncipirali smo budžet za narednu godinu da bude stabilan i potpuno likvidan. Ne očekujemo povećanje zaduženosti, koja bi trebalo da ostane na ovom nivou”
      Prvo, gospodjo ministrice, budzet ce uvijek biti likvidan, jedino se stavka “potrazivanja” moze povecati ukoliko su prilivi slabi..znaci govoriti da sunce izlazi na istoku ne mozete ni plemenima u africi prodati pa nemojte ni nama..nismo svi zavrsili “skole” koje ste vi zavrsili

      RS se zaduzuje vec u januaru/februaru samo od MMFa za 500 miliona…Hoce li to RS do kraja godine vratiti vise nego sto se zaduzila? NARAVNO DA NECE, zato prestanite lagati i smatrati nas ovcama

      Inace za one malo neupucene, drzava koja pozajmljuje od MMF je pred BANKROTOM i ne moze izdrzati vise zaduzivanje kod komercijalnih banaka i izdavanjem obveznica..
      drzave koje funkcionisu i posjeduju ekonomiju i razvijaju se, zaduzuju se na trzistu novca i politiku im ne kroji niko osim njih samih..