Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Gradiška prva u Evropi koristi AI za otkrivanje kvarova u vodovodu

    25. Jula 2025. — 15:46

    Kraj stečaja u FG „Birač“ nakon 12 godina

    25. Jula 2025. — 15:02

    U ovu zgradu seli UIO BiH (FOTO)

    25. Jula 2025. — 12:37

    Počinje primjena novih pravila u oblasti PDV-a

    25. Jula 2025. — 11:25
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Za pola godine ugovorene koncesije od 337 miliona KM

    26. Jula 2025. — 10:45

    Crna Gora pred novom arbitražom vrijednom 300 miliona dolara

    25. Jula 2025. — 14:24

    NIS zbog OFAC-a izabrao novog predsjednika i potpredsjednika odbora direktora

    25. Jula 2025. — 12:26

    BiH dobija berzu električne energije

    24. Jula 2025. — 15:53

    Pad dobiti banaka u FBIH

    27. Jula 2025. — 11:31

    Budimpešta neće podržati sedmogodišnji budžet EU

    26. Jula 2025. — 15:45

    Banjaluka i Bijeljina još nisu dobile ni marku od svojih 14 miliona

    26. Jula 2025. — 11:30

    Inflacija u BiH u junu najviša od avgusta 2023. godine

    26. Jula 2025. — 08:16

    Narodna banka Srbije planira povratak svih zlatnih rezervi

    25. Jula 2025. — 10:52

    Srpska najviše izvozila u Hrvatsku

    23. Jula 2025. — 08:09

    Klimatske katastrofe stvaraju “novu tržišnu realnost” za osiguravajuće kuće

    20. Jula 2025. — 13:10

    Promet na berzi veći od 578.000 KM

    14. Jula 2025. — 16:34

    Od septembra radne nedjelje za samostalne trgovce u FBiH

    24. Jula 2025. — 14:50

    Trgovački lanac u Hrvatskoj kažnjen jer je davao popuste

    23. Jula 2025. — 11:27

    Agencije za nadzor nad tržištem BiH: Upitna sigurnost proizvoda s Temu

    23. Jula 2025. — 11:15

    Odloženo povećanje carina EU za Sjedinjene Američke Države

    14. Jula 2025. — 14:01

    Već 250.000 posjeta na Panonskim jezerima

    27. Jula 2025. — 15:30

    Stranci za pet mjeseci u Crnoj Gori potrošili 16 miliona manje

    26. Jula 2025. — 12:20

    Paralisani „Sveti Stefan hoteli“

    24. Jula 2025. — 08:01

    Inspektori u BiH “češljaju” stanove na dan

    22. Jula 2025. — 10:42

    Petrović: Godina izrazito hidrološki nepovoljna

    27. Jula 2025. — 12:20

    Namjenska industrija za pet mjeseci izvezla 285,25 miliona KM

    27. Jula 2025. — 09:50

    Pelet iz BiH ponovo tražena roba u EU

    27. Jula 2025. — 08:02

    Šljive u Gradačcu skoro da i nema, uzgajivači u problemima

    26. Jula 2025. — 16:30
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Tesla izgubila milijarde dolara prodajom bitkoina

    25. Jula 2025. — 16:49

    Gdje živi najviše milionera u Srbiji?

    25. Jula 2025. — 08:01

    Kako je BlackRock postao finansijski gigant: Od 69 milijardi do 12,5 triliona dolara

    23. Jula 2025. — 09:41

    Baron Tramp zaradio 40 miliona dolara od kripto poduhvata svog oca

    20. Jula 2025. — 16:24

    Preko petine zaposlenih u NASA traži prekid radnog odnosa

    27. Jula 2025. — 10:40

    Rusija snizila kamatnu stopu

    26. Jula 2025. — 09:02

    Popravlja se raspoloženje u njemačkoj privredi

    25. Jula 2025. — 15:51

    Evropski berzanski indeksi u padu, skuplja nafta, jeftinije zlato

    25. Jula 2025. — 13:19
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Veliki trgovinski lanci ugrožavaju agroindustriju

Veliki trgovinski lanci ugrožavaju agroindustriju

adminadmin25. Februara 2013. — 06:30Nema komentara4 minute čitanja

trgovinski lanciBRISEL, Netržišno poslovanje velikih trgovinskih lanaca i njihovo ucjenjivanje dobavljača prijete da ugroze sektor poljoprivrede i industriju hrane, saopštilo je savjetodavno tijelo EU Evropski ekonomski i socijalni odbor (EESC).
Najčešći oblici pritiska su snižavanje maloprodajnih cijena bez nekog posebnog razloga, kašnjenja u plaćanju i jako dugi rokovi plaćanja. Međutim, odnos trgovaca i dobavljača karakterističan je najviše po prevaljivanju troškova reklamiranja na dobavljače, kao i po retroaktivnom snižavanju cijena proizvoda u slučaju da se nisu prodavali kako se to očekivalo. Ovo tijelo koje okuplja predstavnike civilnog sektora traži od Komisije da reaguje i poveća transparentnost strukture cijena i rabata kako bi se saznalo koliko proizvođač zaista dobija za svoje proizvode.
“Neravnoteže na tržištu utiču i na potrošače i na snabdjevače”, saopštio je EESC zatraživši da budu zaustavljeni ovi dramatični trendovi koji su eskalirali u krizi. Primjećuje se da su žrtve politike lanaca samo dobavljači iz sektora hrane, ali ne i drugih proizvoda, i da kršenje ugovora ne postoji između dobavljača i poljoprivrednih proizvođača.
Generalno, između trgovaca i ponuđača dominiraju dvije vrste odnosa. Prvo, svi troškovi poput reklama, promocije robe, distribucije i skladištenja su na snabdjevačima robom. Lanci to postižu tako što nameću razne troškove, kao što su nadoknade za veću vidljivost robe ili troškovi za promotivne liflete.
Druga vrsta zloupotrebe je u tome što trgovinski lanci svoje poslovne rizike takođe prebacuju na dobavljače. U praksi to podrazumijeva izmjenu već dogovorenih cijena u zavisnosti od toga koliko se dobro proizvod prodavao.
Dobavljači prihvataju ovakve uslove jer nemaju izbora. Proizvode ne mogu da plasiraju mimo trgovinskih lanaca, zbog čega i potpisuju ugovore nadajući se minimalnom profitu. Pošto se svi lanci ponašaju isto, teško je odlučiti sa kojim lancem je bolje sarađivati.
“Činjenica je da nekoliko trgovinskih lanaca kontroliše većinu tržišta i nameće svoje uslove snabdjevačima. Sloboda ugovaranja je ideja koja postoji samo na papiru”, smatra EESC. Odbor koji čini više od 300 članova, među kojima su organizacije civilnog društva, ocjenjuje da je riječ o oligopolu koji izaziva poremećaje na tržištu i naširoko ugrožava kupovnu moć potrošača.
U izvještaju se navodi da u svakoj zemlji najveći lanci čine oligopol. Oligopol na tržištu postoji kada ima samo nekoliko prodavaca, a puno kupaca.
Odbor navodi da nema sumnje da članovi ovih oligopola predstavljaju jedan drugom konkurenciju, ali isključivo preko leđa njihovih klijenata, a naročito malih i srednjih preduzeća. Kupci su u boljoj poziciji budući da više mogu da biraju.
“EESC želi da stane na put takvom ponašanju”, kaže Igor Šarmir iz Udruženja poslodavaca Slovačke, koji je izvjestilac EESC za sektor velikoprodaje.
Iako je Evropska komisija ustanovila Visoku radnu grupu za bolje funkcionisanje lanca snabdijevanja hranom, učesnici dosad nisu mogli da se dogovore o osnovnim principima borbe protiv nelojalne konkurencije.
Samoregulacija nije dala rezultata ni na nivou EU, ni na nacionalnom nivou. EESC zato traži da se donese obavezujući pravni dokument što hitnije kako bi se ohrabila fer konkurencija i da se reaguje protiv nezakonitih oligopola.
Od Komisije se traži da se pozabavi ozbiljnije uticajem oligopola, a kao konkretna mjera predlaže se veća transparentnost u sistemu rabata. Kako je predloženo, treba natjerati lance da u računicu konačne cijene ubace sve troškove kako bi se vidjelo koliko tačno proizvođač dobija za svoje proizvode.
EESC takođe traži da Komisija nadležnim tijelima za konkurenciju pošalje jasne instrukcije o metodologiji računanja relevantnog tržišta kako bi uzeli u obzir sve dobavljače hrane na tom tržištu, a ne isključivo nacionalne.
Naime, napori farmera i prerađivača u nekim članicama da se organizuju kaznile su nacionalne komisije za zaštitu konkurencije jer su takve radnje ocjenjivale samo u odnosu na nacionalno tržište.
Nekonkurentske prakse koje veliki trgovinski lanci nameću dobavljačima hrane utiču da neki dobavljači ne mogu ni da ispune uslove za ulazak na police velikih lanaca. Posljedica toga je pad agrosektora u nekoliko zemalja.
Pojedine zemlje koje su nekada mogle same da proizvedu dovoljno hrane za sebe sada više nisu bezbjedne po pitanju ponude hrane.
Prema istraživanjima tržišta, 84% evropskih snabdjevača velikih lanaca bilo je žrtva kršenja ugovora u 2009. godini. Više od tri četvtine njih dobilo je prijetnje da će im proizvodi biti skinuti sa polica ako marketima ne plate nerazumno veliku maržu.
Oko dvije trećine njih ili 63% doživjelo je snižavanje cijene njihovih proizvoda bez valjanog komercijalnog razloga, a dvije trećine dobavljača bilo je prinuđeno da dodatno plaća za usluge koje nikada nisu dobili.  EurActiv.rs

agrokor dobavljaci evropski ekonomski i socijalni odbor maloprodajne cijene trgovinski lanci vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakU Srbiji u toku konkursi za zapošljavanje u Njemačkoj, Libiji, Japanu
Sljedeći članak Hibridni audi troši litar i po na sto kilometara?! (video)

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Već 250.000 posjeta na Panonskim jezerima

Uncategorized 02 minute čitanja

Nezadovoljstvo u Hrvatskoj, 90 posto jaja iz uvoza

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Gradiška prva u Evropi koristi AI za otkrivanje kvarova u vodovodu

25. Jula 2025. — 15:4615 minuta čitanja

Softver zasnovan na vještačkoj inteligenciji instalisan je nedavno na području Gradiške sa ciljem da detektuje sve kvarove i gubitke, kao i eventualne krađe vode

Kraj stečaja u FG „Birač“ nakon 12 godina

25. Jula 2025. — 15:02

U ovu zgradu seli UIO BiH (FOTO)

25. Jula 2025. — 12:37

Počinje primjena novih pravila u oblasti PDV-a

25. Jula 2025. — 11:25

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti