BANJALUKA – “Unicredit banka” Banjaluka će se žaliti na presudu Okružnog privrednog suda u Banjaluci prema kojoj firmi “Bitminer Factory” moraju da plate 256 miliona maraka odštete zbog propusta koji je doveo do propasti projekta za proizvodnju kriptovaluta.
Ovo su za CAPITAL potvrdili pravni zastupnici banke, advokati dr Milica i Jovan Čizmović, koji kažu kako se presuda može osporavati iz nekoliko osnova.
Prema njihovoj ocjeni dosuđeni iznosi, po različitim osnovima, nisu dokazani, a iznos od 238 miliona maraka na ime naknade štete je obračunat na temelju pretpostavke vještaka ekonomske struke, ne egzaktno i na bazi iskustva, jer takvo iskustvo vještak nema jer je riječ o prvom takvom projektu u BiH.
Vještak je pretpostavio da se u realizaciji projekta za tri mjeseca, poslije isteka trajanja projekta, mogao ostvariti promet od 86 miliona dolara, a da je zanemario činjenicu da je za više od tri mjeseca trajanja projekta ostvaren promet od samo 1.103.349,58 evra.
“Kada se to ima u vidu, pretpostavka o takvoj realizaciji ne da je oboriva već je i apsurdna”, kaže Jovan Čizmović.
On dodaje da su presudom uračunate i vrijednosti fiktivnih narudžbi tokena, za koje nije izvršena naplata protivvrijednosti niti isporuka po narudžbi.
“Stava smo da je izjavljivanje žalbe opravdano, pa tako i da će žalba biti usvojena, da će prvostepena presuda u dosuđujućem dijelu biti preinačena i odbijen tužbeni zahtjev u cjelosti, ili da će biti ukinuta i predmet vraćen na ponovno odlučivanje”, zaključio je Čizmović.
U Advokatskoj kancelariji “Sajić” koja je zastupala “Bitminer Factory” kažu kako ne isključuju mogućnost da i oni podnesu žalbu s obzirom da je odštetni zahtjev bio 420 miliona KM, ali da će o tome zauzeti stav naredne sedmice.
“Ključna stvar u ovom slučaju je da banka nije opravdala otkazivanje ugovora o otvaranju računa. Sud je ovde stao u zaštitu tehnologije koja se smatra najboljom za dobijanje apsolutne pravne sigurnosti i sa tog aspekta je presuda revolucionarna”, kaže za advokat Aleksandar Sajić.
Podsjećamo, najveći kriptovalutni spor u Evropi okončan je u posljednjim danima prošle godine, nakon što je trajao nešto manje od dvije i po godine.
Preduzeće iz Gradiške je imalo plan da preko obnovljivih izvora energije proizvodi struju koja bi se dijelom prodavala partnerskom preduzeću za rudarenje kriptovaluta, dok bi dio išao u elektroenergetsku mrežu.
Za to su im trebali investitori koje su privukli tako što su emitovali digitalne tokene u zamjenu za novac koji se prikupljao preko računa koji je otvoren u “Unicredit banka” u Banjaluci.
Međutim, tek što krenule stizati uplate, banka je odlučila da ih vrati, pravdajući se kako ne može poslovati sa preduzećima koja se bave kriptovalutama, o čemu je prvi pisao CAPITAL u ovom tekstu prošle godine.
Kako je cijeli projekat bio zasnovan i uvezan preko Blockchain tehnologije, vremena i prostora za otvaranje novih računa nije bilo, pa je tako projekat već na startu osuđen na propast.
Sud u presudi, koja je u posjedu CAPITAL-a, navodi kako banka nije dokazala da je bilo kojim aktom imala propisanu zabranu za ulazak u poslovni odnos sa klijentima koji se bave kriptovalutama.
CAPITAL: D. Tovilović
15 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Kakve je samo sporove ovaj Jovan počeo da gubi. Strašno. A nekad je bio super lik
E, Jovo, Jovo…
U BiH svaki str sa prometom od 200 km dnevno ima racun u pet banaka ,a oni otvore jedan racun u jednoj banci da prometuju milione.
Naravno ,iz razloga sto im ni jedna druga banka nije htjela odobriti otvaranje racuna .
Mozda bi po logici tog sudije i te banke trebale da plate po stotinjak miliona jer su i one ucestvovale u propasti projekta.
Prije desetak godina sam citao naslov u novinama” firma Kristal potpisala ugovor sa NJemackom u iznosu od 4 miliona eura” . Nakon sest mjeseci je propala.
Zelje su jedno stvarnost je drugo.
Sa firmom za proizvodnju struje po trenutnim cijenama bez subvencije drzave mogli bi dostici tu cifru zarade za otprilike isto toliko godina koliko traze novca oko 256 miliona god.
Naravno ,ima i ono na kraju sitnim slovima da i banka i klijent mogu da raskinu ugovor ako……..
Ne branim banke, samo kazem da je cifra nerealno bezobrazna.
Posteno bi bilo da sudija odredi da pokusaju ponovo sa istom idejom i da na kraju godine koliko ostvare dobiti, da isti taj iznos im banka isplati .
Ne volim Banke i pisao sam već o gluposti jamstva (ziranata) potrebnog da se dobije kredit od Banke. Toga nema u Britaniji, Americi i Kanadi. Ali ova presuda je kompletno izvan vremena i prostora. Nema logike. Koliko je stvarna materijalna šteta nanesena Tužiocu od zatvaranja računa? Nedokazana na sudu. Ne šta bi bilo kad bi bilo. I imao sam velike planove koji su se izjalovili. Priča za malu decu. Izgleda mi kao pokušaj pranja prljavih para koje je Banka stopirala na vrijeme.
Ključna je ova zadnja rečenica iz ovog članka, “Sud u presudi, koja je u posjedu CAPITAL-a, navodi kako banka nije dokazala da je bilo kojim aktom imala propisanu zabranu za ulazak u poslovni odnos sa klijentima koji se bave kriptovalutama.” Ne znam kako neko iole normalan može podržavati samovolju banaka da određuju koji projekat će ugasiti nakon što su mu u startu dali zeleno svjetlo. Šta to znači, ako ja recimo otvorim fabriku namještaja, pokrenem proizvodnju, nađem kupce, potpišem ugovore, moja banka meni može da zatvori sve račune i napravi finansijsku i reputacionu štetu, eto zato što se njima to sviđa. I onda to sve mogu da pravdaju internim pravilima i sitnim slovima na ugovoru. Pa koja normalna firma treba da pristane na takav rizik. Finansijski posrednici treba da rade za svoje klijente, da njima budu na usluzi i da zato naplaćuju naknadu a ne obrnuto, da klijenti puze pred lihvarima koji im otimaju krvavo zarađeni novac i na kraju indirektno zatvore firmu. Ovo treba da bude snažna poruka bankarima da ugovor ima dvije strane i da se treba poštovati. Ako je BiH divlji zapad u svom drugim oblastima, pa valjda ne mora biti i u finansijama.
Sudia bia pijan nemojte mu zamjerit.
ko je bio vjestak da i meni procjeni spor. parkirao mi komsija ispred kapije nisam mogao izaci oz dvorista cijeli dan. to je garant steta od 500 holjada
Proizvodnja i prodaja namještaja je definisana svim mogućim zakonima i procedurama. Rudarenje i trgovina kripto valutama nije. Klijent je vjerovatno preputao čime planira da se bavi, i nakon toga …
Ne poznajem advokatski bračni par Čizmović (nisam odavle), ali ću biti slobodan da im dam jedan mali pravni savjet.
Ako se u žalbi upustite u osporavanje “suštinskog” dijela presude, rizikujete (garant) da vam žalba ne bude usvojena.
Suština spora je formalnopravne prirode.
Da li je banka, prema važećim propisima, internim aktima (koje klijent potpisom ugovora prihvata na “neviđeno”) i ugovorom o otvaranju i vođenju računa imala pravo da ugasi račun i odbije uplate.
Ne branim ovu banku, naprotiv, pošto sam i sam s njima imao dugogodišnji spor (vrijedan EUR) 350'000) koji sam dobio na Ustavnom sudu nakon desetogodišnje parnice. A novu tužbu im pripremam za približno isti iznos.
A Sajiću, kojeg inače indirektno poznajem, poručujem da banka može klijentu otkazati pružanje usluga (raskinuti ugovor) bez obaveze da mu obrazlaže razloge. Banke ne bi bile banke kada ne bi imale monopol, pa i diskreciono pravo da ugovorima koje sa klijentima potpisuje, unese ono što njoj odgovara.
Ne vjerujem da UniCredit tu mogučnost nije iskoristila.
Klujentima je “omča oko vrata” ono što piše u “opštim uslovima”
a koje “na ćoravo” prihvata kad potpisuje osnovni ugovor.
Govorim ovo kao diplomirani pranik i ekonomista sa dvadesetogodišnjim iskustvom u bankarstvu.
У очигледно монтираном поступку, право се најманје пита. Траже се адвокати са доказаним везама на суду. Зато и једна и друга страна изјављују небулозе. Које немају никакве везе, не само са правом, него и здравим разумом. Каква држава, такво судство. Какво судство, такви адвокати. Какви адвокати, такви и новински чланци.
Паметном доста.
Jel ima neki zakon unutar RS i BiH koji zabranjuje rudarenje i trgovinu kripto valuta? Nema, eto ti BCX berze u sred Banjaluke, registrovano pravno lice. A i da ima zakon, moja poenta je da samovolja ove banke i drugih banaka prevazilazi sve granice. Oni se nisu pozvali na to da je prekršen neki zakon već na svoje interne akte. Poznata je činjenica da banke na sve načine pokušavaju da uspore razvoj kripto projekata jer to prijeti njihovom antiknom lihvarskom sistemu preko kojeg su navikle da uzimaju pare za sve i svašta. Dakle nije problem kršenje zakona već to što kripto ugrožava bankarski monopol. Sve ostalo je šuplja.
Prvo ne znam ko moze u ovom slucaju da podrzava banku?! Ni u kom slucaju nisu imali pravo da samovoljno odbijaju i vracaju uplate koje su pristizale na racun klijenta! Eventualno su mogli da blokiraju racun i da se obrate nadleznim organima, a ne da glume policajca i zbog toga ce morati da plate veliku odstetu. Druga stvar je ovaj iznos u presudi?! Kojih crnih 256 miliona, pa to niko normalan niti moze traziti, a tek sud kako je uspio to dosuditi?! Realno je da ce presuda ici u korist da banka plati milionsku kaznu/stetu, ali taj iznos ne verujem da ce preci 10ak miliona KM.
Pa jedino da su čarobnjaka koristili da im pomogne ,…a sam advokat im ne moze pomoci,…Adzić im je podigao spomenik…cijela ekipa iz unikredita presla u Novu Banku…slučajno ili..?
E moj Mustafa, ti da išta znaš ko što ne znaš, ne bi baljezgao po komentarima.
A sta je sa Zakonom o sprecavanju pranja novca i finansiranja teroristickih aktivnosti? Koliko znam zakon je veoma rigorozan i prema istom banke su duzne da itekako vode racuna o porijeklu novca i bilo sta sto je sporno moze banku itekako dovesti u reputacijski rizik, rizik placanja visokih kazni i slicno