ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Saradnja BiH i Austrije: Umjesto ogreva izvoziti namještaj

Objavljeno u PRIVREDA, TRGOVINA

​SARAJEVO – Iako prirodno bogata šumama, Austrija na godišnjem nivou iz Bosne i Hercegovine uveze oko sto miliona maraka proizvoda od drveta, ali uglavnom onih s niskim stepenom prerade poput ogreva.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju kako je izvoz iz BiH u posljednjih pet godina iznosio oko pola milijarde maraka, a da je učešće namještaja u toj sumi bilo tek oko 40 odsto.

Da bi se situacija popravila, arhitekte, dizajneri i proizvođači iz Bosne i Hercegovine će s kolegama iz Austrije raditi na zajedničkim proizvodima u industriji drveta i proizvodnji namještaja, kako bi se saradnja podigla na viši nivo.

Kako je zaključeno na poslovnom forumu privrednika, koji je u petak održan u Sarajevu na temu “Drvo, arhitektura i dizajn”, dvije zemlje raspolažu značajnim prirodnim bogatstvom, ali i referencama na svjetskom nivou.

Enes Ališković, direktor Agencije za promociju izvoza Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže kako je zadnjih godina BiH napravila iskorak u proizvodnji dizajniranih proizvoda od punog drveta, koji postižu dobre rezultate ne samo u Austriji, nego i u cijeloj Evropi.

“Cilj foruma jeste da u drvoprerađivačkom sektoru, zajedno s udruživanjem arhitekata, dizajnera i proizvođača dvije zemlje, saradnju dovedemo na viši nivo, stvaranjem proizvoda sa dodatom vrijednošću, a samim tim i s višom cijenom. Naš cilj je da takvi proizvodi budu integrisani u uređenje hotela i sličnih objekata, ne samo na našem, nego i na evropskom tržištu”, kazao je on.

Višnja Košćak, predstavnica klastera Štajerske, čije je sjedište u Gracu, a koji okuplja oko 150 firmi iz oblasti šumarstva i drvne industrije, uključujući i eksperte koji se bave drvnom gradnjom, rekla je da je šumsko bogatstvo u BiH i Austriji među najvrednijim resursima i jedne i druge zemlje.

Prema njenim riječima, BiH i Austrija po pitanju kadrova i drvoprerađivača imaju najbolje eksperte, koji osim znanja i vještina imaju ljubav i tradiciju gradnje drvetom i prerade proizvoda od drveta.

“Želimo pričati o drvetu u konstruktivnom smislu, arhitekturi, te pokazati visokotehnološke mogućnosti koje ono daje u izgradnji visokih stambenih zgrada, sportskih i turističkih objekata, ali i uvezati arhitekte iz BiH i Austrije, kao i kompanije, da bi mogli ponuditi te proizvode”, istakla je ona.

Koščakova kaže da su klasteri odličan instrument za uvezivanje i pomoć firmama prilikom inovacija i nastupa na inostranom tržištu, jer oni okupljaju kako firme iz oblasti šumarstva i drvne industrije, tako i eksperte koji se bave drvetom.

Salih Teskeredžić, dizajner i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sarajevo, kazao je da su mnoge naše kompanije, oslanjajući se na tradiciju rada sa drvetom, postigle izuzetne rezultate na evropskoj sceni kada se radi o dizajniranom namještaju.

“Principijelno, moj stav je da treba razvijati vještine, a ne samo oslanjati se na prirodne resurse, koji su svugdje ograničeni”, ocijenio je on.

Inače, spoljnotrgovinska razmjena BiH i Austrije u prošloj godini bila je oko dvije milijarde maraka, a ova zemlja je jedna od rijetkih s kojima BiH ima pozitivan bilans, tačnije izvoz je veći od uvoza. Nezavisne novine

Ključne riječi:  , , , , , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+