Turska usijala satare bh. mesara
27.08.2018. / 14:00
SARAJEVO, BANJALUKA – Broj zaklanih goveda u BiH u maju ove godine povećan je za 18,6 odsto, ovaca za 10,39 i peradi za 4,16 odsto, dok je broj zaklanih svinja smanjen za 14 odsto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Oni su istakli da je neto težina zaklanih goveda u maju povećana za 16,99 odsto, ovaca za 16,95 odsto i peradi za 4,24 odsto, dok je neto težina zaklanih svinja smanjena za 9,72 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS, rekao je da je povećan izvoz goveđeg mesa, prvenstveno bikova u Tursku, te da to što je stoke više zaklano ne znači da je meso pojedeno u BiH, nego u Turskoj.
“Turska nam je glavni partner. Može se slobodno reći da Turska čuva stočarski fond u BiH, te da nema tog izvoza, stanje sa goveđim mesom bi bilo kao i sa svinjskim, jer je njega unišio SSP. Ugušeni smo prekomjernim uvozom mesa kojem ističu rokovi, koje je nekvalitetno i takvo stiže na naše tržište”, rekao je Usorac i dodao da izvoz ovaca najviše ide prema Africi i islamskom svijetu, gdje se može prodati, dok se meso ne može izvesti u EU, osim kože goveda. Kaže da su cijene goveda solidne i da se sve osim cijena svinje može podnijeti.
“Bikovi su oko četiri KM, krave od dvije do 3,5 KM, a što se tiče cijene peradi, teško je doći do konkretne cijene. Cijene žive vage svinje pale su na oko 2,5 KM po kilogramu, te se za tu cijenu svinja ne može proizvesti”, rekao je Usorac i dodao da je to jedan od glavnih razloga zašto je smanjeno klanje svinja.
On ističe da je meso u BiH posebnog ukusa i kvaliteta, ali da domaći prerađivači ne uzimaju apsolutno ništa od domaćih proizvoda, nego uvozne, koji su nekvalitetni i kojima ističu rokovi, što je jedan od zamajaca propasti te proizvodnje.
I Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u FBiH, kaže da je klanje goveda povećano zbog izvoza u Tursku.
“U pitanju su samo bikovi, jer se krave ne izvoze”, objašnjava on i dodaje da imamo vrlo kvalitetnu proizvodnju mesa, ali vrlo skupu i malu.
“Naša roba je puno kvalitetnija nego uvozna, ali mi ne proizvodimo dovoljno ni za naše tržište”, kaže Bićo i dodaje je jedan od razloga povećanja klanja goveda i nerantabilnost proizvodnje, zbog čega dolazi i do zatvaranja farmi.
“Poznajem nekoliko ljudi koji su zatvorili u Unsko-sanskom, te u Sarajevskom kantonu farme krava”, kaže on i dodaje da je Turska jedino ozbiljno tržište za naše proizvođače, dok izvoz mesa u EU nije moguć.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, rekao je da su uvoz, niske cijene i mali podsticaji smanjili klanje svinja, jer uzgajivači krenu u takav posao i izgube mnogo novca.
“Uvozna cijena je ispod realne, nepoznanica je šta je razlog tako niskoj cijeni u EU, to je i kod nas smanjilo proizvodnju. Cijena svinjskog mesa se kreće od 2,5 do 2,8 KM, što je nerentabilno”, kaže Maljčić.
“Uvozi se sve i svašta”
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS, rekao je da je nedavno sprečavanje šverca pokvarenog mesa iz Brazila u Srbiju dokaz da se na našim prostorima uvozi sve i svašta.
“Vidjeli ste koja je količina mesa zaplijenjena, a trebalo je otići u preradu, sve meso kojem ističu rokovi, koje je iz rezervi i svi ga se žele riješiti pristiže nama”, rekao je Usorac i dodao da prerađivači kupuju uvozne proizvode koji su jeftiniji, a ne kvalitetnije domaće. Nezavisne novine
Tagovi: bihizvozmesarimesoturskauvozvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
