ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Trgovinski deficit BiH težak 6,7 milijardi KM

Objavljeno u TRGOVINA

SARAJEVO – Za jedanaest mjeseci prošle godine iz BiH je izvezeno robe u vrijednosti od 11,3 milijardi, a uvezeno 18 milijardi maraka.

Analiza Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuje da je, u poređenju sa istim periodom 2017, izvoz povećan za 8,24, a uvoz za 6,58 odsto. Ove promjene su dovele do povećanja ukupnog obima razmjene, koji je za pomenuti period iznosio 29,3 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 62,6 odsto.

Od januara do novembra lane, u odnosu na isti period pretprošle godine, spoljnotrgovinski deficit iznosio je 6,7 milijardi KM, a riječ je o povećanju od skoro četiri odsto.

Prema posljednim podacima, u svim sektorima privrede je evidentno povećanje i izvoza i uvoza, osim kod razmjene proizvoda agroindustrijskog sektora.

Povećan je izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda prema zemljama regije, tako da je Crna Gora ponovo broj jedan kupac ovih roba koje su poreklom iz BiH.

– Iako se suočavamo sa izazovom izvoza mlijeka i njegovih proizvoda prema velikom EU tržištu, još traje proces pozicioniranja i borba naših sa poznatim brendovima iz EU. Najznačajnija izvozna tržišta mlijeka iz EU su nam Hrvatska i Njemačka. Prema posljednjim podacima, BiH je ostvarila suficit u razmjeni mlijeka, ali je ova struktura nepovoljna. Izvozimo UHT sterilizovano mlijeko, koje ima najnižu tržišnu vrijednost. Istovremeno, uvozimo mliječne prerađevine, čiju najvišu tržišnu vrijednost ima sir – ističe Amila Šehić iz Sektora za makroekonomiju u STK.

S druge strane, spoljnotrgovinska razmjena piva i dalje bilježi značajan deficit.

– Problem je stalni rast cijena uvoznih piva. Pivo najviše uvozimo iz Hrvatske i Srbije, koje je jeftinije na policama u BiH, što rezultira pokrivenošću uvoza izvozom od oko dva odsto, što pokazuje nepovoljan položaj domaćih pivara – objašnjava Šehićeva.

U STK naglašavaju da su najznačajniji partneri BiH zemlje članice Evropske unije, pa države CEFTA članice, te da je u većini sektora privrede potrebno jačati prerađivačku industriju.

– U protekloj godini povećan je izvoz finalnih proizvoda u odnosu na prethodne godine, što nam pokazuje da smo u pojedinim granama privrede iskoristili dobar dio svojih sirovina, kao i određen broj uvezenih, te uspjeli kvalitetom popraviti strukturu razmjene. Takođe, BiH je bogata izvorima pitke vode, ali je ovaj potencijal nedovoljno iskorišten. Na godišnjem nivou razmjena vode bilježimo deficit od oko 100 miliona KM, što je nedopustivo jer smo i cijenom i kvalitetom ozbiljan konkurent uvoznoj vodi – ističe naša sagovornica.

Problem izvoz na Kosovo

Kad je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni, trenutno je aktuelan problem izvoza prema samoproglašenom Kosovu.

– Uvedene su nam takse na izvoz, tako da je u posljednja dva mjeseca značajno pao izvoz naših roba prema Kosovu. Prema posljednjim podacima, pao je izvoz mlijeka i peleta za ogrev. Za 11 mjeseci je smanjen izvoz prema Kosovu za skoro sedam odsto, a najviše u posljednja dva mjeseca. Za mjesec dana primjene stoprocentnih carina na robu iz BiH, na Kosovo je izvezeno robe manje za 4,5 miliona KM,u odnosu na isti period 2017. godine, kada je izvezeno robe u vrijednosti od skoro 12 miliona KM – kaže Šehićeva. Srpskainfo

Ključne riječi:  , , , , , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+