Capital.ba

Teret krize mora biti jednako podijeljen, a pomoć pravično raspoređena

09.04.2020. / 9:39

BANJALUKA – Prerađivačka industrija u Srpskoj, koja je najbitnija za ekonomiju, staje usljed pandemije virusa korona. Teret krize mora biti jednako podijeljen, a pomoć pravično raspoređena. Budžet će biti u deficitu i teško će se zadužiti, a sve mjere za ublažavanje posljedica krize moraju biti pravovremene inače će doći do sloma, upozoravaju privrednici, ekonomisti i bankari.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Banjaluka i predsjednik Fiskalnog savjeta RS Milenko Krajišnik, predsjednik područne Privredne komore Banjaluka Goran Račić i predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH Boško Mekinjić u emisiji „Aktuelno“ koja je emitovana sinoć na RTRS-u govorili su o posljedicama koje na ekonomiju Srpske ima pandemija virusa korona, o kreiranim mjerama Vlade RS, aktivnostima Privredne komore RS, banaka, ali i „zarobljenom“ novcu kod Centralne banke (CB) BiH. 

Srpsku očekuje deficit, neophodna pravična raspodjela tereta, ali i pomoći

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Banjaluka i predsjednik Fiskalnog savjeta RS Milenko Krajišnik rekao je da je trenutno stanje budžeta RS zadovoljavajuće, ali da se zbog pada prihoda i povećanja rashoda, zbog saniranja posljedica pandemije, može očekivati deficit na kraju godine.

Deficit može u ovoj godini biti relativno visok, ali je važno da bude kontrolisan, a to znači da bude pokriven, pa i zaduživanjem koje je opravdano u ovakvim vremenima. Važno je i da se ne dozvoli otvaranje trajnih rashoda koji će dalje ugrožavati poziciju budžeta, zloupotrebljavajući neprilike koje su nas snašle, te da se sve prioritetne nabavke sprovode najbolje, uz izbjegavanje zloupotreba kojih ima u teškim vremenima“, istakao je Krajišnik.

ekonomija koronaDodao je da bi se uz uspješno sprovođenje mjera u privredi, te ako pandemija ne potraje previše dugo, relativno brz oporavak ekonomije mogao očekivati do kraja godine. Istakao je da će mjere imati efekat ako budu pravovremene, pravno zasnovane, da građani i firme budu sigurni da će sve rečeno biti i realizovano, te ako budu sprovođene uz disciplinu svih.

„Da bi se postigao optimalan nivo ekonomskog oporavka treba da imamo ravnomjeran raspored tereta krize na sve učesnike. Osjećaj pravičnosti je jako važan, jer ako pomoć stigne u prave ruke, onda se oporavak može očekivati relativno brzo. Upumpavanje novca u sistem ne bi moglo pomoći, nego novac mora da bude racionalno iskorišten na pravim mjestima, da se sačuva kupovna moć građana, ekonomski kapacitet preduzeća, radna mjesta i pozicije na tržištu i da se sačuva stabilnost finansijskog sektora koji sve to treba da isprati“, kazao je Krajišnik.

Dodao je da isplata minimalne plate iz Budžeta, radnicima koji su onemogućeni da rade, ne zahtijeva velike sume novca, ako ne potraje dugo, ali i da se mora sačuvati i potencijal javnih finansija za eventualne lošije scenarije, ako sve dugo potraje. Naglasio je da upotreba novca iz Fonda solidarnosti treba da bude pravična i vrlo odgovorna.

„Isplata plate čuva životni standard građana, radnu snagu u firmama, ekonomski potencijal preduzeća i domaću tražnju. Odgoda plaćanja poreskih obaveza daje podršku realnom sektoru, ali preduzećima treba dati podršku i da se mogu oporaviti i opravdano je da se za to država zaduži. Cijena zaduživanja biće manja nego što će biti šteta, ako ne damo podršku privredi. Veliki izazov će biti obezbijediti i sredstva za zaduženje, ako ovo potraje, kriza je u cijelom svijetu i svi će trebati kredite“, naveo je Krajišnik.

Dodao je da je dobro da je baknarski sektor u BiH stabilan te da mu je interes da plasira sredstva državi. 

„Uvijek će se pojaviti potencijalni mešetari koji će pokušati zaraditi i treba voditi računa da se to preduprijedi. Uz zaduženje kod MMF-a i kod banaka, moguće je sve isfinasirati. Važno je da se napravi rebalans Budžeta i da se svi rashodi, koji nisu prioritet, smanje“, istakao je Krajišnik.

Staje i prerađivačka industrija – žila kucavica ekonomije 

Predsjednik područne Privredne komore Banjaluka Goran Račić rekao je da tokom marta, zbog zabrane rada, 40.000 radnika nije moglo da radi, te da je uz prerađivačku industriju taj broj sada i veći. 

„Nekim trgovinskim djelatnostima je dozvoljen rad što je dobro, ali sada je od 13.000 radnika u tekstilnoj industriji, oko 5.000 poslato kući. U prerađivačkoj industriji imamo više od 57.000 radnika. Ona učestvuje u BDP-u sa više od 11 odsto i čini 85 odsto izvoza Srpske. To je žila kucavica ekonomije, a očekujemo da će u toj prerađivačkoj industriji, zbog obustavljene ili smanjene proizvodnje, nekoliko desetina hiljada radnika biti poslato kući“, rekao je Račić.

ekonomija koronaDodao je da nema podatke da je neko preduzeće pokrenulo stečaj zbog ove krize, ali da ima onih koji su obustavili proizvodnju, te da se zastoj očekuje i kod drvoprerađivača.

Mjere Vlade za mart ocijenio je dobrim i rekao da zajedno rade na donošenju mjera za april.

„Cilj je da mjere budu pravične. Jako je bitno da očuvamo zaposlenost, ako ne budemo balansirali sa mjerama, naša ekonomija ne može da se spasi bez pomoći države“, rekao je Račić.

Isplata plata iz Budžeta za one koji ne rade, poreske olakšice i paket mjera za postkrizni period, te osnivanje fonda za pomoć, smatra on, obezbijediće sredstva da se ekonomija već krajem godine vrati na prihvatljiv nivo. 

Dodao je da broj prijavljenih na biro za zapošljavanje nije veliki za sada, te da će dosta nezaposlenih biti vraćeno na posao, jer je i prije krize postojala potreba za radnicima. 

Pozvao je građane da kupuju domaću robu.

„Ohrabruje da su poljoprivrednici odlučili da zasiju veće površine nego prethodnih godina. Poljoprivreda je značajna za privredu Srpske i učestvuje sa oko osam odsto u kreiranju BDP-a, i treba da imamo sirovinu za prerađivački sektor“, naglasio je Račić.

Račić je rekao da veliki broj privrednika ima žalbe i da banke nisu u proteklih 15 dana pozitivno odgovarale na zahtjeve za moratorijum na otplatu kredita.

„Žalbe se odnose i na to da su procedure komplikovane, da im se traže planovi poslovanja, koliko je kriza uticala, a evidentno je da je uticala na sve i da nema grane koja nije pogođena. Zamolio bih nadležne u bankama da razgovaraju, da olabave procedure, da budu brzi u donošenju rješenja jer je bitno vrijeme, već su aprilski trajni nalozi realizovani, nekima firmama su naplaćene rate, a oni su možda planirali s tim novcem da isplate plate“, istakao je Račić.

Dodao je da imaju i pritužbe radnika kojima nisu odobrene mjere i već su u ovom mjesecu izgubili sredstva koja su planirali da reprogramiraju. 

„Od Vlade smo zahtijevali novu uredbu, kao u Srbiji, da se naloži da su banke obavezne da ponude moratoriijum na otplatu kredita, a oni koji žele da plaćaju da to rade, ali da za druge bude moratorijum. Dobili smo uvjeravanja da će ove sedmice biti više aktivnosti na odobravanju zahtjeva“, rekao je Račić.

Banke imaju para, kupuju HOV Srpske i pomoći će najugroženijima

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH Boško Mekinjić rekao je da je bankarski sektor u BiH čvrst, stabilan, pouzdan, visokokapitalizovan i likvidan.

Adekvatnost kapitala na nivou bankarskog sektora BiH je preko 18 odsto, a minimalno propisana stopa je 12 odsto. U EU je to na osam odsto. Nivo rizičnih kredita je dobar, ispod osam odsto. Aktiva je preko 33 milijarde KM i izjednačena je sa BDP-om na nivou BiH. Depoziti su 24 milijarde, a krediti su na nivou od 20 milijardi, imamo rast štednje stanovništva. Mjere koje su donesene će olakšati da se kriza što lakše prebrodi“, naglasio je Mekinjić.

boško mekinjić banke u BiHDodao je da su banke ispoštovale sve odluke Agencije za bankarstvo po pitanju uvođenja moratorijuma na otplatu kredita i odobravanje drugih mjera.

Molim klijente za strpljenje, naravno da ima nerazumijevanja u smislu podnošenja zahtjeva. Treba da se vodi računa da olakšice nisu za sve klijente. To je za najpogođenije kategorije, za transport, komunikacije, hotelijerstvo, ugostiteljske usluge, prioritet su ove grane da izvršimo reprograme. Nelogično je da imamo, a pojavljuju se klijenti koji imaju ustupanje potraživanja od banaka, a traže da im se uvede grejs period ili moratorijum, to nije dobro. Onome kome prioritetno treba, banke će izaći u susret“, istakao je Mekinjić.

Dodao je da nakon odobravanja moratorijuma, ide uvođenje grejs perioda, produžavanje roka otplate, produžavanje krajnjeg roka dospijeća revolving kredita…

„Postoji i mjera dodatnog angažovanja likvidnih sredstava klijentima koji su pogođeni pandemijom. Moramo voditi računa o likvidnosti bankarskog sektora. Olakšice je do sada zatražilo između 10 i 15 odsto pravnih lica, dok je fizičkih lica nešto manje, oko pet odsto“, rekao je Mekinjić.

Dodao je da se za vrijeme moratorijuma kamata obračunava, ali se ne naplaćuje, već se naplaćuje kasnije kroz rate ili kako se dogovori s klijentom. 

„To ne vrijedi za klijente IRB-a. Ne obračunavaju se ni zatezne kamate, ni bilo kakve naknade“, kazao je Mekinjić.

Istakao je da će zbog svega i banke imati manji priliv, u prvoj fazi od 20 do 30 odsto, te da se ne smije ugroziti poslovanje banaka jer i one zapošljavaju radnike i fokus je sačuvati i radnike i klijente.

Na pitanje kada privreda može očekivati jeftine kredite, kakve su banke već ponudile u regionu, Mekinjić je rekao da su banke bile na istorijskom minimumu kamatnih stopa prije ove krize i da ne očekuje značajno rast kamata.

„Možda će biti blagi porast kamatnih stopa. Najbitnije je očuvati rizik likvidnosti i kreditni rizik. Šta poslije toga, moramo imati rezervnu likvidnost“, rekao je on.

Dodao je i da su banke uključene i da treba da budu uključene u kupovinu HOV koje emituje RS.

„Komercijalna banka je na zadnjoj aukciji kupila HOV RS, postoji tražnja za tim instrumentima“, istakao je Mekinjić.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!