Srpskoj nedostaje blizu 40 odsto notara!
19.01.2016. / 13:15
BANJALUKA, U Republici Srpskoj radi 31 notar manje nego što je to propisano zakonskim propisima, odnosno nedostaje čak 36,5 odsto notara. U RS trenutno su aktivna 54 notara, iako je Odlukom o određivanju broja notara i njihovom službenom sjedištu koju je usvojila Vlada RS, predviđeno da ih bude 85.
Prema saznanjima poslovnog portala CAPITAL.ba ovakvo stanje, odnosno znatno manji broj notara od predviđenog odgovara onima koji trenutno obavljaju taj posao, zbog toga što imaju manje konkurencije, pa sa imenovanjem onih koji nedostaju niko i ne žuri.
U Banjaluci trenutno radi šest notara manje nego što je to odlukom Vlade predviđeno, a notara nedostaje i u drugim, manjim opštinama.
Zakonom o notarima RS propisano je da Vlada Srpske, na prijedlog ministra pravde, određuje broj notara za područje Republike Srpske, kao i njihovo službeno sjedište.
„Odlukom o određivanju broja notara i njihovom službenom sjedištu u RS je predviđeno ukupno 85 notara, raspoređenih na 32 službena sjedišta, a trenutno notarsku službu obavlja 54 notara u Republici Srpskoj u 23 službena sjedišta“, potvrdili su za CAPITAL u Ministarstvu pravde.
Po ovoj odluci u Banjaluci bi trebalo da bude 20 notara, a trenutno ih ima 14. Nedostatak notara u Ministarstvu pravdaju odlaskom u penziju pojedinih notara i prestankom rada notara na vlastiti zahtjev.
„Do 2015. godine, u službenom sjedištu Banjaluka notarsku službu obavljalo je 18 notara, od kojih su dva prestala sa obavljanjem notarske službe zbog navršenih 65 godina, a dva su prestala sa obavljanjem službe na vlastiti zahtjev. Nakon što dobije godišnje izvještaje o službenoj djelatnosti notara, Ministarstvo pravde RS će, u skladu sa odlukom i u saradnji sa Notarskom komorom RS, razmatrati potrebu raspisivanja javnog konkursa za imenovanje notara u službenom sjedištu Banjaluka kao i za nepopunjena mjesta u drugim službenim sjedištima“, naglasili su u Ministarstvu. Zakonom o notarima propisano je da se njihov broj određuje uzimajući u obzir broj stanovnika, odnosno po pravilu na 20.000 stanovnika treba otvoriti jedno notarsko mjesto, kao i godišnji broj isprava koje se notarski obrade, što je, kako ističu u Ministarstvu, i uzeto u obzir pri donošenju Odluke o određivanju broja notara i njihovom službenom sjedištu.
„U pojedinim službenim sjedištima ima manje notara nego što je to predviđeno navedenom odlukom, pa čak i nepopunjenih notarskih mjesta u manjim službenim sjedištima. Iako je Ministarstvo pravde RS raspisivalo konkurs za popunjavanje upražnjenih mjesta u manjim službenim sjedištima se nije prijavio nijedan kandidat“, rekli su u Ministarstvu.
Plavšić: Dovoljno 66 notara
Predsjednik Notarske komore RS Marinko Plavšić kaže da notarskim službama trenutno nije pokriveno oko 37,21 odsto RS i da je taj procenat povećan u odnosu na raniji period, usljed penzionisanja notara, razrješenja ili odlaska na druge funkcije.
„Notarska komora je još 2014. godine predložila da Vlada donese odluku kojom bi umjesto 85 bilo predviđeno da Srpska ima 66 notara, a sve to imajući u vidu i broj stanovnika i broj obrađenih notarskih isprava. Vlada još uvijek nije donijela odluku u vezi sa tim našim zahtjevom“, kazao je Plavšić.
Što se tiče Banjaluke, Plavšić je istakao da je njihov prijedlog da ovaj grad ima16 notara.
„S obzirom na broj stanovnika i notarski obrađenih isprava mislimo da je 16 realan broj. Sa sadašnjim brojem notara nije ugrožen ni kvalitet ni brzina notarske usluge, iako smatram da treba imenovati još dva notara. Ukoliko bi imenovali svih 20 u Banjaluci i u drugim mjestima u kojima je odlukom određen prevelik broj notara, došli bismo u situaciju da imamo ekonomski neodržive notarske kancelarije i notari bi za vrlo kratko vrijeme podnosili zahtjeve za razrješenje kao što smo imali slučajeva u drugim mjestima“, naglasio je Plavšić.
On je istakao da Notarska komora traži da budu popunjena sva notarska mjesta na teritoriji RS, odnosno da notarske službe budu zastupljene na čitavom području RS, ali da tom slučaju traže i da notarska nadležnost bude proširena i da učestvuju u poslovima koje sada obavlja sud.
„Smatramo da bi ostavinski postupci trebali da budu povjereni notarima i onda ćemo doći u situaciju da oni budu zastupljeni i u manjim mjestima, da te kancelarije budu ekonomski održive, a i da kandidati budu zainteresovani za imenovanje na takvim mjestima, jer mi sada nemamo zainteresovanih za imenovanje u manjim mjestima upravo zbog ekonomske neodrživosti“, naglasio je Plavšić.
Privrednici: Notarske usluge neopravdano skupe
I dok se notari žale na nedostatak posla, privrednici smatraju da su njihove naknade i dalje neopravdano visoke.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić kaže da privrednici nemaju zamjerke na rad notara u smislu efikasnosti, već isključivo na cijenu njihovih usluga.
„Privredna komora je i ranije tražila od Vlade RS da preispita te tarife. Čak je bilo i informacija da su one smanjene, ali to se u privredi nije osjetilo. I dalje smatramo da su određene notarske usluge visoke i da je potrebno njihovo smanjenje. Kompletne notarske usluge koje idu prema privredi, posebno ovjere hipoteka i ugovora o kreditima, su visoke i smatramo da bi trebale biti mnogo niže. Nije realno i opravdano da privrednici za neke značajnije kredite plate notarske troškove i po nekoliko hiljada KM“, naglasio je Račić.
S druge strane, Marinko Plavšić kaže da su naknade realno određene, a da su problem drugi troškovi koje traži država i koji opterećuju stranku, a samim tim i kompletan posao koji se završava.
CAPITAL: Marina ČIGOJA
Tagovi: goran racicizborizdvajamomarinko plavsicnotarnotarska komora rsvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
