Capital.ba

Uskoro stimulativne poreske stope za novoosnovane IT kompanije

26.01.2020. / 11:15

BANJALUKA – Ministar za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević poručio je da krajem marta očekuje stupanje na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju koji će urediti tu oblast u skladu sa principima internacionalizacije, racionalizacije i modernizacije, te afirmacije znanja kao republičkog primarnog resursa.

srđan rajčević
Rajčević je u intervjuu Srni rekao da su nacrti zakona o visokom obrazovanju i obezbjeđenju kvaliteta u toj oblasti trenutno u fazi javne rasprave, a potom će u formi prijedloga zakona biti upućeni u Narodnu skupštinu.

On je najavio da je ove godine u planu kreiranje novog modela finansiranja naučno-istraživačkih projekata u Srpskoj.

“U četvrtom kvartalu predvidjeli smo nova zakonska rješenja u smislu redizajniranja sistema podsticajnih sredstava za naučno-istraživačku zajednicu. Čeka nas i inoviranje Zakona o informacionoj bezbjednosti gdje ćemo po prvi put uspostaviti inspekciju u ovoj oblasti, pa će obaveza svakog subjekta u Srpskoj biti da primijeni određene standarde iz oblasti informacione bezbjednosti s ciljem zaštite podataka u digitalnoj formi”, istakao je Rajčević.

On kaže da u eri informacionog društva i globalnih ekonomskih trendova baziranih na znanju, znanje mora biti primarni i najvažniji resurs našeg društva i Srpske.

“Podsticaćemo mlade da se što prije uključe u moderne tokove i stiču znanja da bi bili konkurentni u 21. vijeku i u eri globalne, digitalne ekonomije u kojoj je upravo znanje najvažniji resurs”, rekao je Rajčević.

On je dodao da će biti insistirano i na praktičnoj primjeni znanja visokoškolaca, odnosno vraćanju i osnaživanju “izgubljenih” veza nauke i privrede.

Najboljim studentima ponuditi posao i u realnom sektoru

Rajčević je poručio da postoji način da se na ovim prostorima zadrže najkvalitetniji kadrovi koji fakultete završavaju kod nas i u inostranstvu, o čemu govori i inicijativa premijera Srpske Radovana Viškovića da se najboljim studentima javnih univerziteta ponudi posao u institucijama Srpske.

“Ta dobra praksa biće nastavljena, ali najboljima treba da ponudimo posao i u realnom sektoru, jer ćemo sa njihovim inovacijama i idejama postići konkurentnost naše privrede”, istakao je Rajčević u intervjuu Srni i dodao da su privredi potrebni stručni ljudi sa vizijom koji razumiju globalne ekonomske tokove i trendove.

On je rekao da vladajuće strukture odliv kvalitetnih mladih ljudi mogu suzbiti stvaranjem privrednog okruženja u kojem će moći da se zaposle i sa dobrim primanjima obezbijede egzistenciju.

“Kao Vlada i resorno ministarstvo, planiramo kreiranje stimulativnog poslovno-poreskog okruženja za razvoj visokotehnološkog sektora. U procesu smo formiranja radne grupe da do kraja prvog kvartala ove godine dođemo do novih zakonskih rješenja koji će definisati stimulativne poreske stope za novoosnovane start-ap kompanije koje se bave informaciono-komunikacionim tehnologijama”, otkrio je Rajčević.

Ministar je rekao da je cilj da Srpska na ovom planu bude konkurentna i prepoznatljiva po izvozu usluga na svjetska tržišta.

Ministar Rajčević je dodao da predstavnici Srpske pregovaraju o kreditnom aranžmanu u okviru kojeg bi na ovim prostorima, u stimulativnom poslovnom okruženju, bio izgrađen naučnotehnološki park, koji bi prerastao u naučnotehnološki grad.

“Cilj je da, uporedo sa reformom visokog obrazovanja, dođemo do spoja naših studenata i naučnoistraživačke zajednice sa zainteresovanim domaćim i inostranim poslovnim subjektima. Možemo doći do sasvim novog ‘ekosistema’ u okviru kojeg ćemo se baviti inovacijama, digitalizacijom i slično”, rekao je Rajčević.

Navodeći da po zaključku Vlade prave analizu prenosa nadležnosti u proteklom periodu sa Srpske na BiH, Rajčević poručuje da će Ministarstvo nastojati da se takve devijacije isprave političkim sredstvima.

Rajčević je rekao da je jedna od negativnih pojava politizovanje reakreditacije dva javna univerziteta Srpske i njihovog upisa u državni registar akreditovanih visokoškolskih ustanova u BiH.

“Ipak, mislim da će to kao i neka druga pitanja ubrzo biti riješeni, pogotovo nakon što imamo formiran novi Savjet ministara”, rekao je Rajčević.

Ministar Rajčević je ponovio da su pitanja naučnotehnološkog razvoja ustavna nadležnost Srpske i da na ovom planu propisi Srpske ne mogu biti derogirani sa nivoa BiH.

Bolonjski koncept primijenjen traljavo

On smatra da bolonjski koncept kod nas nije primijenjen striktno, već traljavo, zbog čega je u proteklih 10 do 15 godina došlo do formiranja hibridnog sistema obrazovanja, koji je pokazao slabosti i imao brojne negativne efekte.

“On očigledno nije dao rezultate u skladu sa kojima bismo se približili toj nekoj evropskoj familiji država koje su implementirale bolonjski koncept koji podrazumijeva i mobilnost studenata, znanja i akademskog osoblja”, pojasnio je Rajčević.

On je istakao da Srpska u reformi visokog obrazovanja treba da ide u striktnu implementaciju bolonjskog procesa, jer je to neminovnost, ali na način koji će odgovarati ovdašnjem društvu.

“Ne bih se bavio ovim reformama da nisam ubijeđen da je moguće suzbiti i sanirati postojeće negativne pojave u visokom obrazovanju”, poručio je Rajčević i dodao da će nakon stupanja na snagu novih zakona u visokom obrazovanju, uz pomoć prosvjetne inspekcije, biti napravljena revizija efekata primjene bolonjskog principa na svim visokoškolskim ustanovama Srpske.

Rajčević je ponovio da je jedan od ciljeva reformi borba sa svim negativnim trendovima poput lažnih diploma i drugih nepravilnosti.

“Nastojaćemo da za što kraće vrijeme saniramo efekte svih negativnih pojava u visokom obrazovanju s ciljem da podignemo opšti kvalitet, bez obzira da li se radi o privatnim ili državnim fakultetima”, precizirao je Rajčević.

On kaže da žele podstaći visokoškolske ustanove da se takmiče kvalitetom i na taj način privlače studente, a jedan od ciljeva reforme visokog obrazovanja je i da se vrati povjerenje društva i mladih, bez čega nema budućnosti. Srna

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Komentari na članak: Uskoro stimulativne poreske stope za novoosnovane IT kompanije

  1. Vlado

    “Srđan Rajčević” i “naučno-tehnološki razvoj” u istoj rečenici. Ultimativni (oksi)moron.

  2. Direkt

    Ministre, kada ce biti uveden elektronski potpis? To je osnova u informatizaciji, a toga jos nema. Sta dalje da se prica? Drugo Ministre, ako hocete znacajan razvoj u IT industriji, pocnite i od proglasenja telekomunikacionih vodova nacionalnim dobrom, koji bi svim zainteresovanim pravnim subjektima bili dostupni u zakup po znatno povoljnijim cijenama. Tako bi trziste telekomunikacija bilo konkurentnije, kako bi mnogi krajnji korisnici imali brzi i jeftiniji internet i kako bi svi imali svoj internet, posto trenutno 700 hiljada je internet pretplatnika, u zemlji od preko 3 miliona stanovnika, sto pokazuje da smo mi tehnoloski nedovoljno razvijeno drustvo. Glavni krivac za to nije tehnoloska (ne)pismenost, vec monopol velikih telekomunikacijskih firmi tj. monopol 3-4 firme (koje zajedno drze preko 90 odsto trzista), koje uz to skupo i sve skuplje naplacuju svoje telekomunikacione usluge, zajedno sa preprodajom, tako da male ISP mreze su zbog toga prisiljene da nude znatno sporiji internet, kako bi samo koju marku bile jeftine od Telekom operatera, od kojih zakupljuju internet. I dok u Madjarskoj Magyar Telekom naplacuje internet brzine 2000 megabita download i 1000 megabita upload po sekundi za 9000 forinti (oko 52-53 KM) mjesecno, a Digi u Rumuniji internet od 1000 megabita download i 500 megabita upload za 40 leva (sto je oko 16 i po KM mjesecno), kod nas za 30 KM dobijes 20 megabita kod Telekoma Srpske, a 200 megabita za 98 KM mjesecno. Nasi veliki operateri stede na korisnicima i lupaju cijene. Kao da mi nigdje ne putujemo, pa neznamo kakvo je stanje kod drugih. Internet u BiH je generalno kao u Svetog Petra kajgana. Naravno, RAK spava, sto i ne cudi, s obzirom da za mnoge od njih i paljenje i gasenje kompjutera je sok, a kamoli da se razumiju u komercijalni aspekt onoga sto trebaju da regulisu, a ocigledno ne regulisu, cim veliki dizu cijene u nebo i monopolom kontrolisu trziste kao kartel. Da bi ova drzava mogla da zaradjuje milijarde KM od IT industrije, ista mora biti podstaknuta sto brzim, sto jeftinijim i sto masovnijim internetom, a ne sa sto vecim cijenama kod drzavnih Telekoma, sto dovodi do toga da kapaciteti istih ostaju dominantno neiskoristeni. Nema znacajnog razvoja, sa skupim cijenama telekomunikacija, a i potrebne su poreske olaksice i subvencije za kupovinu racunara za poslovnu upotrebu, kao i informatizacija obrazovnog sistema.