Spor rast kredita i depozita banaka
28.06.2012. / 7:50
BANJALUKA, Banke u RS su u prvom tromjesečju ove godine odobrile 4,3 milijarde KM kredita, što predstavlja rast od četiri odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Istovremeno depoziti banaka u RS iznosili su 4,03 milijarde KM, što je 5,8 odsto više u odnosu na prošlogodišnji prvi kvartal, navodi se u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.
Bankarski sektor je i dalje pod uticajem ekonomske krize, što se, kako se ocjenjuje, odražava kroz usporeniji rast kreditnih plasmana i depozita.
Udio nekvalitetnih kredita u ukupnom kreditnom portfoliju zabilježio je pad sa 16,9 odsto iz prvog kvartala prethodne godine na 11,48 odsto u prvom tromjesečju ove godine.
Agencija za bankarstvo RS ukazuje, ipak, da ovaj segment i dalje zahtijeva dodatnu pažnju i oprez, dok trenutni nivo depozita, prema njima, pokazuje da su banke zadržale povjerenje privrednih subjekata, a prije svega građana.
Banke u RS su na kraju prvog kvartala ove godine ostvarile neto dobit od 16,2 miliona KM, što je povećanje za 38 odsto.
Ivan Vlaho, direktor UniCredit banke Banjaluka, rekao je da je zbog veoma loše ostvarene dobiti proteklih godina njen skok u prvom tromjesečju 2012. bio vidljiviji.
“Ovaj iskorak je uglavnom posljedica aktivnosti banaka u prošloj godini. Iako zabilježena dobit jeste veća u odnosu na prošlu godinu, to još nije dovoljno dobro za zemlju sa veoma niskim kreditnim rejtingom poput BiH”, rekao je Vlaho.
On ističe da bankarski sektor dijeli sudbinu privrede, s obzirom na to da mnoge firme imaju probleme u redovnom poslovanju.
“Jasno je da se to reflektuje na povećanu rizičnost plasmana banaka prema preduzećima iz proteklih godina”, kazao je Vlaho.
Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS – SWOT, smatra da se bankarski sektor RS ove godine ustabilio.
“Udio problematičnih kredita, koji je stalno bilježio rast, sada se stabilizuje, a dobit sektora je veća. To su dobri trendovi, ali ipak smatram da teško možemo vjerovati da će se kreditni plasmani u kratkom periodu lako iščistiti”, rekao je Đogo.
On je dodao da je situacija u bankarskom sektoru RS veoma slična regionalnoj, te da je najveći problem u tome što su banke od početka krize bile dosta opreznije pri plasmanima kredita.
“Banke u Srbiji i Hrvatskoj su bilježile rast kreditnog plasmana, koji je, istina, bio usmjeren ka državi, dok se BiH uglavnom zaduživala u inostranstvu ili posredstvom finansijskog tržišta”, rekao je Đogo.
Prosječne nominalne i efektivne kamatne stope na kredite banaka RS za prvi kvartal ove godine zabilježile su blagi pad u odnosu na prošlu godinu, navodi se u izvještaju Agencije za bankarstvo RS. Prosječna nominalna kamatna stopa na kredite u prvom tromjesečju ove godine manja je za 0,25 odsto, a prosječna efektivna kamatna stopa bilježi pad za 0,49 odsto u odnosu na prosjek iz 2011. godine.
Slaba ekonomija povećava kreditni rizik
Slaba ekonomska aktivnost u BiH i loše projekcije rasta za 2012. u BiH i inostranstvu predstavljaju rizik za kvalitet kreditnog portfolija bankarskog sektora i njegovu profitabilnost, ocijenjeno je na jučerašnjem sastanku Stalnog odbora za finansijsku stabilnost.
Članice Odbora naglasile su neophodnost donošenja zakona o faktoringu i agencijama za otkup potraživanja, čime bi se zakonski regulisao prenos dijela kreditnog porfolija iz banaka u zasebna pravna lica, kao i poreski tretman takvih transakcija.
Zaključeno je da bi buduće aktivnosti, između ostalog, trebalo da budu usmjerene ka ispitivanju mehanizama za zaštitu izvora finansiranja, kao i analizi ročne usklađenosti finansijskih sredstava i obaveza bankarskog sektora, saopšteno je iz Centralne banke BiH.
Sastankom je predsjedavao guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić, a prisustvovali su ministar finansija i trezora BiH Nikola Špirić, ministar finansija FBiH Ante Krajina, direktori agencija za bankarstvo RS i FBiH, Slavica Injac i Zlatko Barš, te direktor Agencije za osiguranje depozita BiH Josip Nevjestić. Nezavisne novine
Tagovi: agencija za bankarstvo rsbankedepozitikreditimarko djogotopvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Ajao, pa dobit je ostvarena samo zato sto se ne prave velika rezervisanja za “problematicne” kredite. Nema veceg rasta jer nema vise vecih priliva novca iz inostranstva ( iz maticnih banaka)