Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    „Šume Srpske“ u minusu šest miliona maraka

    11. Jula 2025. — 16:38

    BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

    11. Jula 2025. — 14:56

    “Autoprevoz” prodao 34 dunuma zemljišta

    11. Jula 2025. — 14:12

    Brat Novaka Đokovića ugasio firmu u Banjaluci

    11. Jula 2025. — 09:48
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    “Elektroprivreda BiH” mora da kupi 400.000 tona uglja

    8. Jula 2025. — 10:43

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    8. Jula 2025. — 08:59

    Potrošnja i proizvodnja uglja u Evropskoj uniji na istorijskom minimumu

    4. Jula 2025. — 13:22

    Kakve su šanse za napredovanje ekonomije u BiH?

    2. Jula 2025. — 15:18

    „Šume Srpske“ u minusu šest miliona maraka

    11. Jula 2025. — 16:38

    Neto devizne rezerve Srbije povećane

    11. Jula 2025. — 14:52

    Koliko duguje BiH, a koliko zemlje u regionu, ko je najveći dužnik?

    11. Jula 2025. — 11:28

    Spoljni dug Srbije oko 50 milijardi evra

    11. Jula 2025. — 09:01

    Kreis International postao većinski vlasnik banjalučkog Stočara

    10. Jula 2025. — 13:10

    Ko su najveći telekomunikacioni igrači na Balkanu

    4. Jula 2025. — 08:16

    Banjalučka firma isplaćuje dividendu akcionarima

    3. Jula 2025. — 08:16

    Jačanje evra ugrožava napore oko obuzdavanja inflacije

    2. Jula 2025. — 13:07

    BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

    11. Jula 2025. — 14:56

    SAD odrezala Srbiji carine od 35 odsto

    8. Jula 2025. — 09:20

    Tramp uvodi carine od 30 odsto na svu robu iz BiH

    8. Jula 2025. — 09:12

    Kada Lidl planira otvaranje prodavnica u BiH

    6. Jula 2025. — 11:10

    Sve više radnika iz BiH odlazi na sezonski rad u Hrvatsku

    5. Jula 2025. — 14:31

    Španija prestigla Japan u BDP-u po stanovniku

    5. Jula 2025. — 11:55

    Srpsku za pet mjeseci posjetilo 186.698 turista

    3. Jula 2025. — 15:16

    Booking ide na sud zbog optužbi na podizanje cijena smještaja

    2. Jula 2025. — 16:58

    Ratari prepušteni berzi i volji mlinara

    11. Jula 2025. — 07:38

    Trampove carine smanjuju izvoz BiH u SAD

    10. Jula 2025. — 15:49

    Polugodišnji izvještaj o poslovanju “Šuma” do 15. jula

    10. Jula 2025. — 15:15

    Predstavljen Centar za odgovorno poslovanje

    10. Jula 2025. — 14:30
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Ovo voće košta 160 dolara po komadu

    6. Jula 2025. — 16:18

    Jednostavnim trikom možete značajno uštediti gorivo

    6. Jula 2025. — 09:03

    Direktoru agencije “Apriori” prva nagrada fotografskog takmičenja

    4. Jula 2025. — 14:07

    Gdje su najskuplje nekretnine na svijetu

    24. Juna 2025. — 15:54

    Tržišta zabrinuta zbog novih Trampovih carina

    11. Jula 2025. — 12:51

    Rekordna vrijednost bitkoina

    10. Jula 2025. — 10:00

    Tramp poslao još sedam pisama o carinama

    10. Jula 2025. — 09:00

    Amerika naplatila oko 100 milijardi dolara carina

    9. Jula 2025. — 10:04
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Slom ekonomije trikova

Slom ekonomije trikova

adminadmin19. Septembra 2008. — 06:00Nema komentara5 minuta čitanja

Milijarde dolara i evra svakodnevno se puštaju u opticaj da bi se spriječilo ili usporilo bankrotstvo američke i evropske privrede. Cijenu spasavanja najmoćnijih ekonomija svijeta dobrim dijelom platiće najsiromašniji, mada nisu učestvovali u “duvanju balona” koji je pred pucanjem. Ni tihe nacionalizacije banaka i kompanija sada nisu politički nepodobne intervencije države. Ta “moralna” pridika ostaje da važi samo za zemlje u tranziciji i nerazvijene zemlje, pogotovo ako je riječ o profitabilnim djelatnostima.

Nagovještaji nove velike ekonomske krize nisu neočekivani. Nije se dogodilo ništa posebno. Jednostavno, počela je globalizacija i na teritoriji Amerike i Evrope. Globalizacija je počela mnogo ranije u nerazvijenim zemljama i u zemljama u tranziciji, ali je bila pod kontrolom i po mjeri razvijenih zemalja i međunarodnih institucija. Globalni procesi danas su toliko narasli da na njih ne može imati presudan uticaj nijedna nacionalna ekonomija. Globalni kapital je toliko moćan da nameće uslove poslovanja u širokim regionima svijeta. Nacionalni kapital se pokoravao uslovima nacionalne države, internacionalni kapital je birao povoljnije uslove nacionalnih ekonomija, dok globalni kapital nameće svoje uslove. U takvim okolnostima, pojedinačnim državama je otežano planiranje razvoja, socijalne sigurnosti i stabilnosti tržišta. Makroekonomska stabilnost nacionalnih ekonomija sve više postaje zavisna od globalnih tokova kapitala. Ovo su proteklih godina iskusile zemlje u tranziciji. Sada nevidljiva moć globalnog kapitala počinje pritiskati i najmoćnije zemlje svijeta. Logika globalnog kapitala počinje diktirati drugačije uslove plasmana kapitala, drugačiji stepen likvidnosti na pojedinim tržištima, drugačije cijene faktora proizvodnje, drugi nivo produktivnosti, drugačiju strukturu potrošnje… Razvijene zemlje svijeta su stvorile globalni kapital, štiteći vlastite interese, ali je on u globalizaciji, kao prirodnom poretku na planeti Zemlji, stekao novi identitet i počinje nametati globalnu logiku privređivanja koja se širi i na najmoćnije ekonomije svijeta. Globalni kapital nije fasciniran “američkim snom” niti evropskim ujedinjenjem. Hipotekarna kriza u SAD pokazuje da američki kapital postaje sve više globalni kapital i da je sve manje u funkciji “američkog sna”. Globalni kapital podržava one “snove” koji garantuju njegovo najpovoljnije uvećanje.

Usavršavanje metoda multiplikacije kredita i investicija na tržištu nekretnina u SAD omogućilo je velike zarade na špekulativnim radnjama banaka, fondova i investicionih korporacija u tom sektoru. Međutim, realni rast ekonomije i realne kupovne moći stanovništva zaostajao je za rastom očekivanog profita u toj oblasti. Dostignuta je granica do koje se “balon može duvati”. Jedini način da se on spasi od pucanja je da se izduva. Međutim, kako je u ekonomiji sve povezano, izduvavanje jednog balona podrazumijeva izduvavanje svih ostalih. Dakle, kriza pokazuje da postoji granica odvojenosti finansijskog tržišta i realnog sektora ekonomije. Svijet će skupo platiti najnoviju lekciju iz ekonomije i ubrzano će se vraćati izvornim principima ekonomske nauke. “Ekonomija trikova” koja je kreirala velike špekulativne cikluse već sada je doživjela krah.

Neki ekonomisti tvrde da naši građani mogu “mirno spavati”, jer ovdje će se osjetiti tek indirektni uticaj krize. Teško se u to može povjerovati. Ovo me podsjeća na tvrdnje sovjetskih istoričara da se Velika ekonomska kriza iz 1929. godine gotovo nije ni osjetila u Sovjetskom Savezu. Pa, naravno, kada je bio u izolaciji i kada se tamo živjelo lošije nego u zemljama koje je zahvatila kriza.

Ovdje su berze već doživjele krah. Mnogi domaći investitori, fascinirani “duvanjem berzanskog balona”, pretrpjeli su velike gubitke, mada radije o tome ne pričaju. Ionako visoke, kamatne stope su povećane. Povećane su kamate i na ranije uzete kredite. Pritisak na dužnike jača iz bankarskog sektora. Većina banaka je u inostranom vlasništvu. Kakve će posljedice krize u Evropi i u SAD one snositi još je nepoznato. Uvozna zavisnost naše ekonomije je velika. Da li ćemo moći uvoziti i izvoziti pod istim uslovima ako je svjetska ekonomija u krizi? Da li će “dijaspora” moći poslati dvije milijarde maraka godišnje ako ekonomije u kojima su naši državljani sada zaposleni budu u krizi? Da li će stranci ovdje trošiti godišnje više od milijardu maraka ako ostanu bez posla u svojoj zemlji? Da li će strane kompanije investirati ovdje ako njihove banke objavljuju bankrotstvo? Da li će u takvim uslovima naši građani i privreda moći puniti budžete kao što to sada čine? Šta će biti s troškovima naših kompanija u uslovima rasta kamatnih stopa? Šta će se desiti ako jedan mjesec, na primjer, budžetski korisnici ne prime platu? Ko će platiti kredite? Ko će uzimati nove kredite? Šta će biti, na primjer, sa građevinarstvom ako prestane tražnja za stambenim kreditima? Pretpostavljeni odgovori na ova pitanja dovoljan su razlog za strepnju od mogućih posljedica finansijske krize u svijetu. Prosperitet nas može mimoići, ali kriza sigurno neće. Kao mala i nerazvijena zemlja, kad-tad “dobićemo” da platimo dio “našeg računa” za oporavak svjetske ekonomije. Vjerovanje da će nas kriza mimoići posljedica je “ekonomije trikova”, koja je i kod nas napravila kratak bljesak. Nažalost, pod njenim uticajem počeli smo potcjenjivati sve vrijedne rezultate u realnom sektoru ekonomije, vjerujući da vještačkim kreiranjem tražnje na finansijskom tržištu stvaramo prosperitet. Išli smo i dalje: počeli smo omalovažavati i “protjerivati” ekonomsku nauku koja upozorava na neprevaziđenost ekonomskih zakonitosti. Autor: Rajko Tomaš

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakBOJ ubacio na kreditno tržište još 23,9 milijardi dolara
Sljedeći članak Propala licitacija za FAP – auto-dijelove

Povezani članci

Capital teme 03 minute čitanja

„Šume Srpske“ u minusu šest miliona maraka

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Povučen kineski usisivač sa tržišta BiH, može izazvati požar

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Šume Srpske“ u minusu šest miliona maraka

11. Jula 2025. — 16:3803 minute čitanja

Blaško Kaurin potvrdio da će prvo polugodište završiti u minusu

BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

11. Jula 2025. — 14:56

“Autoprevoz” prodao 34 dunuma zemljišta

11. Jula 2025. — 14:12

Brat Novaka Đokovića ugasio firmu u Banjaluci

11. Jula 2025. — 09:48

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti