Samo 39 odsto građana koristi elektronsko bankarstvo
15.06.2022. / 7:50
SARAJEVO – Dok u BiH postoji oko 2,2 miliona aktivnih bankovnih kartica, svega 39 odsto fizičkih lica koristi elektronsko bankarstvo, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
FOTO: Pixaby
Broj transakcija putem elektronskog bankarstva raste iz godine u godinu, ali ne baš nekim velikim intenzitetom, tako da je u prošloj godini on iznosio oko 34,4 miliona, a bilježi se konstantan rast digitalnog plaćanja u zemlji.
Kako se navodi, mobilno bankarstvo koriste fizička, a internet bankarstvo pravna lica.
Zanimljivo je da čak dvije trećine lica koja imaju instalirane mobilne aplikacije za plaćanja ne koriste tu uslugu.
Kako je rekla viceguvernerka Centralne banke BiH Ernadina Bajrović na promociji Vodiča za digitalno plaćanje Centralne banke nastalog u saradnji sa Svjetskom bankom, ovi podaci govore da su građani u BiH nedovoljno informisani i da je izrada ovog priručnika bila neophodna.
“Vodič govori o mogućnostima, ali i rizicima, korištenja naprednih tehnologija, te informiše građane na koji način da koriste ovu tehnologiju”, rekla je ona i dodala da korištenje napredne tehnologije plaćanja čine jednostavna, efikasna i jeftinija.
Prema njenim riječima, ovaj vodič istovremeno, pruža mogućnost ljudima da se upoznaju o svojim pravima i da se zaštite kao korisnici u tom sistemu, odnosno da pokušaju da preventivno djeluju na eventulane rizike.
Plaćanje karticom i dalje na niskom nivou
“Postoje i podaci da je u 2021. u odnosu na 2020. došlo do porasta broja građana koji imaju kartice, ali je količina upotrebe te kartice i novca koji se koristi još na niskom nivou. Podaci govore da građani koriste karticu uglavnom da podignu gotovinu sa bankomata i onda nastavljaju dalje plaćanje kešom”, istakla je Bajrovićeva.
Ona je naglasila da je zato potrebno mnogo truda i edukacije o benefitima digitalnog plaćanja, ali i o rizicima, čemu treba doprinijeti ovaj vodič.
Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon rekao je da dolaze vremena kada će digitalno plaćanje imati veću ulogu u svakodnevnom životu ljudi u BiH, te dodao da je pojavom virusa korona došlo do rasta interesovanja.
Šeldon je istakao da digitalno plaćanje olakšava plaćanje u svakodnevnom životu, te je stoga neophodno upoznati građane u BiH kako o ovom vidu plaćanja, tako i o rizicima i zloupotrebama koje ono donosi.
“Vodič za digitalna plaćanja daje dobre informacije o različitim plaćanjima, ali daje i smjernice kako izbjeći rizik ovog plaćanja, odnosno na koji način se štite lični podaci u ovom plaćanju, ali i transakcije”, rekao je Šeldon.
On je istakao da je vodič važan kako za korisnike tako i za bolju finansijsku inkluziju, te dodao da zakon i regulative moraju pratiti ovaj vid plaćanja.
“Nadam se da će vodič skinuti veo sa digitalnog plaćanja u BiH”, istakao je šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru.
U posljednje dvije godine zbog pandemije dosta se promijenio način plaćanja i digitalno plaćanje postaje aktivnije.
Vodič daje osnovne informacije o digitalnom plaćanju, te kako se koristi, a posebna pažnja posvećena je mobilnom bankarstvu, beskontaktnom plaćanju putem kartica.
Veliki značaj posvećen je bezbjednosnom aspektu zbog mogućih zloupotreba.
Vodič je informativno-edukativnog karaktera, zasad je u digitalnoj formi i biće postavljen na veb-stranici Centralne banke, a namijenjen je građanima BiH da budu što više informisani o tome kako vršiti digitalno plaćanje i da budu zaštićeni od eventualnih zloupotreba. Srna
Tagovi: bihcentralna banka bihelektronsko bankarstvo
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ne koristim mobilno bankarstvo iz prostog razloga sto smatram da niko nema pravo da ima evidenciju o mojim troškovima, da ne kažem mom životu. Jednom sam kupila u marketu pelene na akciji i provukla karticu tog marketa, da bi mi poslije stizale poruke uvijek kad su pelene na akciji na moj mobitel. Onda sam shvatila da iste služe da nas kontrolišu, istražuju, da znaju nase navike, potrebe i sl. Od tad nikakve kartice ne koristim. Cekacu u redu i platić, a i u tom redu se neko sretne, poprica, posvađa, nesto vidi. Koliko vremena potrošio gledajući tuđe zivote na društvenim mrežama?Nije smisao zivota gledati u ekran, i ne uputiti jednu lijepu riječ nekome uzivo.
Ovi što ovako stručno kritikuju e-bank mi liče na one što su lupali mašine da ne bi ostali bez posla
Ovaj podatak od 39 odsto građana, koji koriste elektronsko bankarstvo, ne treba da čudi, s obzirom na to, da banke kod nas naplaćuju gotovo svaku uslugu, uključujući tu i elektronsko bankarstvo, tako da narod koristi tu uslugu, samo ako baš mora tj. ako mu je banka daleko ili ako stalno koristi bankarske usluge ili ako ima redovna mjesečna primanja, dok svi ostali, a to je većina naroda, usljed povremenih primanja, nema potrebu za dodatnim uslugama, poput elektronskog bankarstva (ustvari ima, ali to je dodatni i nepotreban trošak, što i jeste, u tom slučaju, tj. slučaju povremenih primanja). Da banke ne naplaćuju i elektronsko bankarstvo, situacija bi po ovom pitanju bila bolja, jer ovo više nije stvar privikavanja, pošto živ se čovjek na sve navikne, što govori i sam podatak, da npr. i stariji ljudi koriste Facebook, koji je komplikovaniji od elektronskog bankarstva, tako da, baratanje tehnologijom je ovdje najmanji problem, koliko činjenica, da ljudi ne žele da plaćaju, ono što slabo koriste (nepotreban trošak tj. neopravdanost troška), tako da, ako banke žele, da svi ljudi koriste elektronsko bankarstvo, moraju da privole iste, nenaplaćivanjem mjesečnog održavanja te usluge.
Osim toga, da je ova država pametna (kao što nije), obavezala bi sve banke, da pored svoje postojeće ponude, narodu ponude i neki standardan tj. standardizovan paket računa, koji nebi imao mjesečnu tarifu, sa ciljem kako bi svi građani, bili uključeni u bankarski sistem, a ne samo oko 2/3 stanovništva, dok samo oko 1/3 stanovništva je uključena u potpunosti, što je zapravo poražavajući podatak, za koji nije krivo tržište, već banke, koje zapravo nisu zainteresovane, za klijente sa povremenim primanjima, tako da, u zemlji sa malim brojem stalno zaposljenih ljudi, kakva ekonomija, takve i banke i država, a samim tim i tržište, te stoga, ništa ovo nije čudno i iznenađujuće.
Što se tiče samog osnovnog računa, već ima nešto slično, ali se odnosi samo na račun, ne i na paket računa i nije besplatno, već košta do 1.5 KM mjesečno, što sve banke koriste, da naplate zakonski maksimalnu tarifu od 1.5 KM mjesečno. E sad, postavlja se logičko pitanje, zar je 1.5 KM mnogo? Za samo račun, nije ni malo, ako moraš ići u banku i ako nije ti ni usput ni blizu, tako da osnovni račun, čak je i skuplji, nego paket računa, po punoj komercijalnoj osnovi, te stoga, jednostavno, u ovoj zemlji, moraš biti sprinter, da bi za ovu državu bio živ. Zato je keš ekonomija zakon, a banke neka i dalje smatraju, da ljudi koji nemaju račun u banci, su sirotinja ili ne znam ti šta. Dokle god je bankarstvo i država, neprilagođena narodu, narod će ići tamo, gdje je država više prilagođena čovjeku, a ne obrnuto, jer čovjek nije državno biće, već čovjek svojih mogućnosti.
Samo za info: naknade za plaćanja preko online bankarstva su obično upola niže od naknade na šalteru, tako da za plaćanje 4 do 5 računa anuliraju trošak mjesečne naknade za online bankarstvo.
Da bi uštedio, moraš da platiš više nego što ti je potrebno, tako da nema tu nikakve uštede, naročito ako ti ne treba račun zbog plaćanja računa, već zbog npr. primanja honorara, jednom u mjesec ili više dana, tako da ne isplati se držati račun u našim bankama, bez stalnih prihoda.
4.75KM je mjesečna naknada za tekući račun, debitnu karticu, mobilno bankarstvo i elektronsko bankarstvo.
Uz pogodnosti nižih naknada za transakcije unutar i van banke.
To je cijena jednog i po parčeta fast-food pice u pekari.
Diskusija o keš ekonomiji nema nikakvog smisla jer se ne radi o dilemi koristiti banku ILI ne koristiti banku.
Ovdje se radi o dilemi šalter ILI elektronsko bankarstvo u uslovima u kojima usluge banke svakako moraju da se koriste.
Isti ti ljudi svakako moraju do banke da bi platili režijske račune, podigli primanja (bez obzira što nisu redovna), deponovali novac na sopstveni račun, platili usluge ili proizvode geografski udaljenim licima, platili porez/takse/školarinu/ZEV, platili ratu kredita, itd.
Boga ti za sta se naplacuje naknada?
Jel baza podataka takvih gabarita da vise fizicki zauzme prostora ako je uneseno 1000 klijenata vise :)
To sto banke naplacuju 5 km ne kosta banku ni 0,50 marki. Pa nije dostup racunima nuklearna tehnologija.
Ja sam iskljucio racun u banci i sad koristim zenin. Sve drugo gotovinom obavljam. Firma isplacuje platu na zenin racun odnio sam ponemoc u firmu. Imamo ebankin za placanje 5 komunanih racuna. Kupio stan u kesu prije par godina. Placam kompenzaciom neke druge stvari koje ostali placaju preko racuna to omogucuje obligacioni zakon. Ko misli da je digitalna nevidljiva ekonomija bolja i naprednija brzo ce se uvjerit u suprotno nek na zimu nalozi monitor i mobitel da se ugrije.
Mora se samo umrijeti, a sve ostalo, da se zaobići, pa tako i banke, kada se plaća kešom, iz ruke u ruku, bez kredita i bez plaćanja na račun. Da ne budem pogrešno shvaćen, pobornik sam korištenja bankarskih usluga, ali isto tako, kada vidim tarifnik naknada, držim se one, da banke treba maksimalno zaobilaziti, koliko se to može, a može se, čim dio ekonomije je van dometa banaka, a i onaj legalan dio ekonomije, oslanja se uveliko na keš ekonomiju, tako da sve se može, kad se hoće. Kada bi banke imale normalne naknade i kada nebi naplaćivale sve i svašta, broj korisnika bankarskih usluga, bio bi veći.
Da, platim elektronski, pa onda idem u banku ovjeravati taj isti elektronski nalog jer “institucije” traže pečat.
Baš sve ima smisla.
Jutros je u centrali UniCredit Bank u Banjoj Luci na šalterima za fizička lica ispred mene bilo 38 ljudi u redu čekanja.
Vječno se pitam šta motiviše te ljude da uporno čekaju satima ispred šaltera radi banalnih stvari kao što je platni promet ili polog/podizanje gotovine. Koliko košta toliko komplikovanje života?
“Dok u BiH postoji oko 2,2 miliona aktivnih bankovnih kartica, svega 39 odsto fizičkih lica koristi elektronsko bankarstvo, pokazuju podaci Centralne banke BiH.”
Kakve veze imaju kartice sa elektronskim bankarstvom? Neko je izgleda pobrkao kruške i jabuke. Takođe, izjava da građani koriste mobilno bankarstvo, a pravna lica internet bankarstvo je smješna. Naravno da je lakše plaćati elektronskim bankarstvom na velikom ekranu gdje su svi podaci, a mobilno se koristi samo za provjeru stanja na računu.
Sve ti je pogrešno. Obično ljudi u paketu sa tekućim računom dobiju kartice, pa preko 90% vlasnika računa ima kartice, a svi oni mogu koristiti e-bank. Mobilno bankarstvo se i te kako lako koristi za plaćanja računa, jer se prethodno definišu primaoci (npr. komunalije) i u par klikova se plati 5-6 računa. Firme imaju mnogo više primaoca pa im je lakše e-bank sa računara, a za stanje imaš SMS, ne treba ti mobilno.
Prvo, treba zatvoriti banku koja klijentu otvori tekući račun, a ne dadne mu debitnu karticu. A ti hoćeš reći da ima veze kartica sa korištenjem elektronskog bankarstva? Kako je ljudsko znanje krhko. I lakše je na telefonu sa par klikova nego na 27 inčnom monitoru? Ih? Račune komunalija dobijam mailom u PDF formatu. Ne samo primaoci, već kompletni obrasci (template) su podešeni u elektronskom bankarstvu. Postoji tu i nešto što se zove e-uplatnice, pa od Telekoma kompletan račun čeka u elektronskom bankarstvu samo da se klikne “plati”. Poziv na broj je izuzetno važan i na računaru samo odradim copy-paste. Volio bih vidjeti tih tvojih par klikova sa kojima uneseš 10 cifara poziva na broj sa računa za struju. Možeš li SMS-om vidjeti da li su ti legle uplate i koje?
Kakve sve ljude viđam, što u poslu što pored, i ovih 39% me iznenađuje.
A preostalih 61% stanovnika izlaze na izbore i kroje nam budućnost.